odstupajuca 1. kolok Flashcards

You may prefer our related Brainscape-certified flashcards:
1
Q

Prema Hipokratu odstupajuća razmišljanja i emocije uzrok su:

A

a) problema sa somom
b) problema sa mozgom
c) neravnoteže tjelesnih tekućina
sve ovo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Tvorac pojma shizofrenija je _____

A

Bleuler

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Definicija psihopatologije

A
  • područje koje se bavi proučavanjem psihičkih
    smetnji/poremećaja/bolesti.
    -> opća pravila javljanja i manifestacije, prirode i razvoja mentalnog poremećaja/bolesti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Histerični poremećaji uzrokovani posebnim rasporednom univerzalne magnetske tekućine u tijelu?

A

Mesmer, animalni magnetizam kao pokretač psihičkih bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Tvorac psihogeneze je _________

A

Aretej.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Prvu psihijatrijsku bolnicu osnovali su __________ (tko?) u __________ (gdje?) __________ (kad?).

A

Arapi, Bagdadu, 705. godine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Povezao tjelesnu konstituciju s antropološkim tipovima (piknički tip) ________

A

Kretschmer

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Avicenna se zalagao za terapiju _______________

A

pjesmom, razgovorom i radom (humaniji i individualni
pristup psihičkom bolesniku).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Objasnite pojam demonologija.

A
  • Izražavanje psihopatoloških simptoma znak je da je u bolesnika ušao zao duh/demon/vrag kojeg treba istjerati iz tijela
  • terapijske metode: fizičko zlostavljanje, kažnjavanje, zatočenje u tamnice, zatvaranje u kaveze, sputavanje lancima, puštanje krvi i sl.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Najpoznatiji dokument koji se koristio u srednjem vijeku za opisivanje abnormalnog ponašanja ______________

A

Vještičji čekić.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Čime se bavi opća, a čime specijalna psihopatologija?

A
  • Opća proučava psihičke smetnje i simptome psihičkih poremećaja;
  • specijalna proučava psihičke entitete; uzrok, klinička i druga obilježja, tijek psiholoških poremećaja i utjecaj
    liječenja na kliničku sliku
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja je razlika između simptoma i znaka?

A
  • simptom = subjektivna smetnja ili tegoba koju osoba osjeća, doživljava i opaža,
  • znak = objektivna promjena u ponašanju pojedinca pri čemu okolina primjećuje promjene.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Objasnite pojmove sindrom i komorbiditet.

A

Sindrom je skup međusobno povezanih simptoma koji se javljaju u poremećaju ili bolesti;
komorbiditet je istovremeno javljanje dviju ili više bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Egzacerbacija se odnosi na __________

A

pogoršanje bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Ponovno javljanje bolesti naziva se ___________

A

relaps ili recidiv.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Remisija je ______________

A

stanje poboljšanja bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Čimbenici koji pogoduju pojavi bolesti i čine sklonost za razvitak određene bolesti jesu ________________

A

predisponirajući čimbenici.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

____________ javljaju se neposredno prije pojave poremećaja

A

Precipitirajući čimbenici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

znati povezati što je studija slučaja, transverzalni nacrt, retroaktivni nacrt, korelacijski, …)

A

STUDIJA SLUČAJA = reakcija jednog bolesnog ispitanika na deprivaciju sna
DESKRIPTIVNO = opis pozitivnih simptoma shizofrenije
KORELACIJSKO = povezanost inteligencije i pojave PTSP-a
EKSPERIMENTALNO = utjecaj hiperventilacije na pojavu paničnog poremećaja
TRANSVERZALNO = razlika kliničke slike depresivnog poremećaja kod M i Ž
RETROSPEKTIVNO = osnovnoškolski uspjeh kod osoba sa socijalnom fobijom
PROSPEKTIVNO (LONGITUDINALNO) = gubitak bliske osobe u djetinjstvu i depresija kasnije
META-ANALIZA = pomažu li antidepresivi kod predmenstrualnih psih. smetnji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Diferencijalna dijagnostika i zašto je bitna?

A
  • Diferencijalna dijagnostika je postupak razlikovanja poremećaja od njemu sličnih.
  • Važan je kako bi se liječila točna bolest/poremećaj, da možemo isključiti postojanje organiskih uzroka simptoma
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Opišite Rosenhanov eksperiment i zašto je on bitan?

A

Studenti su glumili lažne pacijente, izjavljivali o slušnim halucinacijama, a zatim u bolnici
negiraju halucinacije i ponašaju se normalno; postavljena im je dijagnoza, dani psihofarmaci te
su hospitalizirani (u razdoblju od 7 do 52 dana). Nakon toga su u istu bolnicu najavljeni lažni
pacijenti (iako Rosenhan nije nikoga uputio) te je u naredna 3 mj. simulantom proglašen 41
bolesnik. Bitan je jer pokazuje koliko je definiranje abnormalnosti i postavljanje dijagnoza
problematično.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Ukratko opišite medicinski model definiranja abnormalnosti.

A
  • čovjek je psihički bolestan ako simptomi zadovoljavaju određene medicinske kriterije (dijagnostičke, klasifikacijske).
  • Normalno je ono što je zdravo, a abnormalnost je posljedica bolesti.
  • Prednosti: primjenjiv i u drugim medicinskim disciplinama, najbolje slijedi promjene funkcije i/ili strukture SŽS-a;
  • nedostaci: nedovoljno osjetljiv, zanemaruje utjecaj okoline, neg definicija zdravlja, ne znamo svim bolestima uzrok, zanemaruje individualna obilježja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opišite model nesposobnosti ili disfunkcije kod definiranja abnormalnosti.

A

dva kriterija:
- nesposobnost prema sebi (nemogućnost dostizanja ciljeva, prilagodbe na zahtjeve života)
- nesposobnost prema društvu (interferira, ometa socijalno funkcioniranje).
- Prednosti: praktičnost i fleksibilnost definicije,
- nedostatak: ignorira mogućnost da mogu postojati abnormalne situacije u kojima bi bilo abnormalno adaptirati se.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Opišite model osobne patnje/neugode i njegove prednosti i nedostatke.

A
  • abnormalne misli i ponašanja jesu one misli i ponašanja zbog kojih je osoba nesretna i ne osjeća se dobro, pri čemu nije potrebna vanjski vidljiva devijantnost.
  • Nedostaci; subjektivnost, pretpostavka da je normalno ponašanje ono koje osobi ne predstavlja nelagodu/patnju, teško je odrediti što je osobna patnja i teško je uspoređivati stupnjeve patnje i nelagode.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Primjer sa Einsteinom: gdje bi spadao sa svojim visokim IQ-om (u koji model):

A

statistički model

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kojem je modelu nedostatak što ne razlikuje poželjno od nepoželjnog?

A

Nepridržavanje normi? Socijalni kriterij?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

MKB je kratica za ____________

A

Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Dodavanje nečega u MKB je djelo:

A

WHO

29
Q

Psihičke smetnje klasificirane su u ______ skupini pod nazivom ___________ i označene su slovom _

A

petoj, Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, F

30
Q

DSM-IV-TR 5 osi imenovati:

A

os I – klinički sindromi
os II – poremećaji ličnosti i mentalna retardacija
os III – opće zdravstveno stanje
os IV – psihosocijalni problemi i problemi s fizičkom okolinom
os V – trenutačna razina adaptivnog funkcioniranja

31
Q

Osnovne značajke DSM – V klasifikacijskog sustava

A

541 poremećaj
- Napušta višeosni sustav
- cilj: povećanja kliničke korisnosti –> organiziran da u obzir uzima razvojne elemente i životni ciklus.
- Posebno istaknuti čimbenici i specifičnosti vezane uz dob (važni za dg)
- nove skupine poremećaja.
- Neke poremećaje objedinjuje, a neke razdvaja.

32
Q

Što sve ulazi u shemu bilježenja pishijatrijske anamneze?

A

Identificirajuće osobine, razlog dolaska (sadašnji problem), opis sadašnje bolesti, osobna anamneza, ranije bolesti, premorbidna osobnost i socijalno ponašanje i obiteljska anamneza

33
Q

Koja je svrha psihijatrijskog dijagnostičkog intervjua?

A

prikupiti informacije koje će pomoći ispitivaču da odredi dijagnozu.

34
Q

Što je sadržaj psihijatrijske povijesti bolesti?

A
  • Sadržava heteroanamnezu, tj. razgovor s osobama iz bolesnikove okoline;
  • autoanamnezu, tj. razgovor s bolesnikom;
  • psihički profil;
  • somatski i neurološki pregled
  • dijagnostički dojam (postavljanje radne hipoteze).
35
Q

Tko je prvi skinuo okove s psihičkih bolesnika?

A

Pinel

36
Q

Što se procjenjuje u prikupljanju informacija o psihičkom stanju?

A

valjda sve od navedenog:
36. Što se procjenjuje u prikupljanju informacija o psihičkom stanju?
a) svijest
b) orijentacija
c) crte ličnosti
d) volja
e) doživljaj vlastite ličnost

37
Q

Precipitirajući faktori su isto što i trigger faktori T/N

A

T

38
Q

Osna klasifikacija je karakteristična za _____

A

DSM- IV

39
Q

Tvorac pojma demencija praecox

A

Kraepelin

40
Q

Po mkb 10 opće funkcioniranje nalazi se na kojoj osi?

A

a) Ništa od navedenog (to je dsm, a ne mkb!)

41
Q

Nabroji sto spada u osobnu anamnezu

A

informacije o porodu i ranom djetinjstvu,
djetinjstvu, školovanju, radnoj anamnezi i spolnom sazrijevanju

42
Q

Dijagnostički dojam i diferencijalna dijagnostika

A

Dijagnostički dojam - navode se dijagnostički kriteriji koje pacijent ispunjava i može se postaviti radna
dijagnoza dominantnog ili dominantnih sindroma (diferencijalna dijagnostika)

43
Q

Kraepelinove dvije glavne grupe teških psihičkih oboljenja

A

dementia praecox i manično-depresivna psihoza

44
Q

Povezivanje tjelesnih tekućina s Mesmerom, Charcot, Breuer i još netko.

A

bilo ko ko je spominjao tekućine: Hipokrat (4- krv, žuta i crna žuč, flegma)
Avicenna
Mesmer - magnetska tekućina

45
Q

MKB se odnosi samo na neke vrste poremećaja (anksiozni i neki) T/N

A

N

46
Q

Tko je tvorac humanističke psihijatrijske revolucije?

A

Pinel

47
Q

Prvi azil za osobe s psihičkim poremećajima osnovali su Arapi 1703. T/N

A

N

48
Q

Koja je razlika između somatogenete i psihogeneze. Navedi primjer osobe koja je zastupala psihogenetski stav

A

Somaogeneza pretpostavlja da je u podlozi mentalnih
poremećaja fizički nedostatak, a psihogeneza da je u podlozi psihološki nedostatak. Aretej je
zastupao psihogenetski stav.

49
Q

Koja je osnovna razlika između MKB-10 i DSM-IV?

A

(MKB je europski, a DSM je
americki; glavna razlika je u tome sto MKB - 10 sadrzi sve bolesti i poremecaje, a DSM - IV
sadrzi samo psihicke poremecaje)

50
Q

Zašto je klasifikacija poremećaja dobra, a zašto ne?

A

Dobra:
- olaksava komunikaciju
- Mozemo planirati danji tretman
Nije dobra:
- svrstava osobe u neku kutiju
- često se javlja komorbiditet
- različite klasifikacije različito definiraju poremećaj,
- dijagnoza je neprecizna (nema inf. o razvoju bolesti, prognozi i ishodu)
- problem preklapanja simptoma
- stigmatizacija oboljelih…

51
Q

Prve psihijatrijske bolnice.

A

Prva je bila u Bagdadu 705.g., u Europi 1407. u
Valenciji, u SAD-u 1773.

52
Q

Nešto o tijeku govora.

A

Opisuje se kod procjene psihičkog statusa tokom
psihijatrijsko intervjua. Bilježi se je li govor siromašan ili rigidan, je li ono što osoba navodi
relevantno i logično, ritam i razvoj govora, obraća se pažnja na to je li nazočan poremećaj
mišljenja, bijeg ideja, opsesivne kvalifikacije ili rastresenost

53
Q

Nabrojati tri osi iz MKB-10 i ukratko o njima.

A

Os I – klinička dijagnoza – osnovno oboljenje, šifriranje prema navedenim šiframa
Os II – stupanj radne nesposobnosti – označava posljedicu oboljenja tj. stupanj oštećenja organizma zbog bolesti, ali i oštećenje radne i socijalne funkcionalnosti
Os III – okolinski čimbenici – kontekst u kojem se bolest javlja

54
Q

Ključne točke za psihijatrijsku dijagnostiku temelje se na dva čimbenika:

A
  • precizni opis psihopatologije
  • što sveobuhvatnija dijagnostička formulacija
55
Q

. Za koji od navedenih smatramo da je glavni uzrok bolesti
a) neposredni precipitirajući čimbenici
b) glavni predisponirajući čimbenik
c) ništa od navedenog

A

c) ništa od navedenog

56
Q

tko je i kako preimenovao dementiu praecox?

A

Bleuler u shizofreniu

57
Q
  1. Kojeg bi od kriterija abnormalnosti posebno istakla kao najlošijeg, a kojeg kao najboljeg? Zašto?
A

Subjektivni model, nema referentne skupine
interakcionistički kao najbolji jer ujedinjuje bio psiho socijalne čimbenike

58
Q

4 kriterija normalnog i 4 kriterija abnormalnog ponašanja

A

Opet iz Begić (2021) – „Ima više različitih kriterija za razlikovanje psihički normalnog od abnormalnog. Najznačajniji su statistički, subjektivni, socijalni i medicinski kriteriji“
„Postoji još nekoliko kriterija za razlikovanje dihotomije normalno-abnormalno. To su kršenje normi, neočekivanost u pojavljivanju, osobna patnja, teškoće u funkcioniranju.“

59
Q

Komorbiditetom se nazivaju triger faktori (tako nešto) T/N

A

N

60
Q

Zašto su nam važni geni za objašnjavanje odstupajućih ponašanja?

A

Genetska predispozicija je bitna za predisponirajuće čimbenike/faktore pošto oni čine sklonost za razvitak određene bolesti – npr. ako nam roditelj ima shizofreniju, postoji i kod nas samih rizik od obolijevanja od iste bolesti.

61
Q

Što ide u procjenu psihičkog statusa nabrojati

A

Izgled i ponašanje, tijek govora (proces mišljenja), sadržaj misli, poremećaji percepcije, afekt, kognitivne funkcije

62
Q
  1. Opisati novosti koje je donio DSM-V
A
  • Poremećaji su u „novom“ razvojno-kronološkom slijedu
  • Podjela na internalizirajuću i eksternalizirajuću grupu poremećaja
  • Mentalna retardacija preimenovana u intelektualna onesposobljenost koja zajedno s poremećajima ličnosti je vraćena pod psihičke poremećaje u užem smislu
  • Izdvajanje opsesivno-kompulzivnog i srodnih poremećaja od anksioznih poremećaja
  • Napuštanje podjele na zloporabu psihoaktivnih tvari i ovisnost o njima
  • Promjena naziva i klasifikacije demencija
  • Neka stanja nisu ušla u popis poremećaja (npr. ovisnost o internetskim igrama, ovisnost o seksu itd.)
63
Q

Objasniti statistički model

A

Ako nešto prelazi preko 2SD onda je abnormalno, rijetko se javlja – problematično kod inteligencije; visoka inteligencija patološki abnormalna?
Prednosti: objektivan i znanstven model
Nedostatci: učestalost nije isto što i normalnost; „prosječna“ osoba = „normalna“ osoba; zanemaruje individualne razlike; nije univerzalan

64
Q

dopunjavanje o higijeni u SAD-u

A

„Dorothea Dix, bostonska učiteljica, započela je pokret mentalne higijene. Zalagala se za humani pristup duševnim bolesnicima i utjecala na promjenu javnog mišljenja o duševnoj bolesti.“

65
Q

Neka 3 pristupa starih Grka koji se i danas koriste u psihoterapiji

A

induciranje spavanja i sanjanja;
interpretacija sadržaja sna;
razgovor kojim se hrabri, tješi i stječe znanje o bolesti.
To je temelj današnjih psiholoških tretmana i psihoterapije.”

66
Q

Osnovni doprinos evolucijske perspektive u razumijevanju psihičkih poremećaja je razvoj etioloških modela. T/N

A

T

67
Q

Koje su 4 vrste orijentacije?

A

(prema sebi, prema drugima, u vremenu i u prostoru)

68
Q

Dvije alternativne hipoteze u objasnjavanju psihopatologije

A

a. Psihopatologija odražava adaptivni mehanizam koji je prethodno bio adaptivan u sasvim drugim uvjetima od današnjeg modernog društva.
b. Psihopatologija odražava nuspojavu ili popratne efekte adaptivnog