Prmjena kliničkog intervjua u kliničkoj praksi Flashcards
Osobni podaci, čega je spol indikator?
Spol, dob, bračni status, tko ga je uputio na procjenu.
- spol kao indikator za prisutnost određenog poremećaja: muškarci su skloniji zlouporabi psihoaktivne tvari i antisocijalnom poremećaju dok su žene sklonije depresiji, anksioznim poremećajima i somatskim smetnjama (Klose i Jacobi, 2003)
- tko je osobu uputio može ukazivati na prisutnost poremećaja
Problem/glavni razlog za dolazak, na što treba obratiti pozornost?
• problem zbog kojeg je osoba došla/završila kod psihologa
• vezano uz psihološko djelovanje (depresija, anksioznost), socijalno funkcioniranje (problemi u intimnoj vezi) ili radnoj učinkovitosti
- obratiti pozornost na psihološko funkcioniranje, maladaptivna ponašanja, stresore i međuljudske probleme
Povijest problema, kronološki prikaz povijesti problema (3)?
- početak/tijek razvoja problema: kada se problem pojavio? postoji li razdoblje kada se osoba osjećala bolje ili lošije? postoji li neki obrazac javljanja poteškoća?
- stupanj ozbiljnosti problema: pridonosi li problem poteškoćama u funkcioniranju na poslu, odnosima ili doprinosi patnju i stresu
- stresor: smatra li osoba da je neki događaj uzrok njegovih teškoća?
Povijest problema - simptomi?
- simptomi za veliku kliničku depresiju i distimični poremećaj su slični samo je razlika u početku, trajanju i stupnju ozbiljnosti simptoma
- ukoliko osoba navodi da je doživjela veći stres neposredno prije početka simptoma može ukazivati na probleme prilagodbe
Rizik od ozljeđivanja ili suicida?
- suicidalne namjere (ideje)
- vjerojatnost da se one provedu u djelo (Dostupnost sredstvima?, Jesu li već napravili planove?, Jesu li odradili djela kojima pokušavaju srediti svoj život?)
- utvrditi rizik za druge (fizičko nasilje) - obavijestiti nadležna tijela.
- Sposobnost brige za djecu pri čemu imati u vidu potrebe djece - obavijestiti nadležna tijela
- postavljati izravna pitanja
- frekventnost razmišljanja o suicidu, koliko dugo razmišlja te intenzitet
- pitanja mogu nadovezati na razgovor o raspoloženju ili o negativnim mislima (Mora da vam je bio teško u tom razdoblju. Je li vam nekada kada vam je bilo tako teško palo na pamet da vas nema ili ste razmišljali o smrti?) ILI se osvrćemo na pacijentovo ponašanje (Čini mi se da ste jako potišteni. Ponekad kada su ljudi potišteni imaju misli kako život nije vrijedan. Jeste li ih vi ponekad imali?)
Povijest obitelji?
- povijest psihičkih smetnji kod članova obitelji koji su prvo koljeno (roditelji, braće/sestre, djeca)
- medicinska povijest članova obitelji
- povijest zlostavljanja djece u obitelji, zlouporabe psihoaktivnih tvari od članova obitelji, nasilja u obitelji ili slučajevi suicida ili drugih trauma
- kako je izgledala obitelj tijekom djetinjstva pacijenta
- kvaliteta odnosa u prošlosti kao i trenutna
- simptomi povezani/pogoršani s prošlim ili trenutnim interakcijama s članovima obitelji
- može se doći do spoznaje zlostavljanja u obitelji s kojim je povezan poremećaj (PTSP)
- neki poremećaji imaju genetsku komponentu (Othmer i Othmer, 2002) - bipolarni poremećaj, shizophrenija, depresija, panični napadi, alkoholizam, anksiozni poremećaji
Povijest bliskih odnosa?
- koliko bliskih prijatelja ima? Opisati probleme ukoliko postoje u razvijanju i održavanju prijateljstava
- Je li u braku ili intimnoj vezi? Koliko dugo traje? Što se dogodilo?
- Prethodne intimne veze. Koliko su trajale? Što se dogodilo?
- Je li ikada bilo nasilja u trenutnim/prethodnim intimnim odnosima?
- neprilagođeni odnosi su indikativni za poremećaje ličnosti (Carlat, 2005)
- razlozi (npr. socijalna fobija ili shizoidni poremećaj ličnosti)
- razvod ili odvajanje može potencirati depresiju, anksiozne poremećaje i zlouporabu psihoaktivnih tvari kod samohranih majki (Cairnery i drugi, 2006)
- nasilje u odnosima može biti pokazatelj antisocijalne ličnosti ili zlouporabe droga, narcističnog poremećaja ličnosti (Stuart i drugi, 2003) ili depresije, suicida (Golding, 1999)
Povijest razvoja?
• fokus na psihosocijalne rizične faktore vezane uz djetinjstvo i adolescenciju jer većina psihopatologije odraslih često ima početak u djetinjstvu (Rutter i drugi, 2006) :
a) problemu u ponašanju tijekom djetinjstva
b) školski uspjeh (pasti razred)
c) dijagnoza ADHD-a ili depresije
d) zlostavljanje ili druge traume
- 50% svih mentalni problema se javlja do 14 godine života, a 75% do 24 godine
- zlostavljanje djece povezano je s PTSP-om i antisocijalnim poremećajem ličnosti i psihotičnim simptomima u adolescenciji (Sourander i drugi, 2005)
- prisutnost depresije u adolescenciji je rizik za javljanje u odrasloj dobi (Rutter i drugi, 2006)
Radno funkcioniranje?
• dokumentirati informacije u razdoblju od nekoliko godina
– Imate li trenutno posao? Što je vaš posao? Koliko dugo radite?
– Gdje ste ranije radili? Zašto ste otišli s tog radnog mjesta?
– Pitati o razdoblju kada osoba nije bila zaposlena i zašto
- osobe sa psihološkim smetnjama češće imaju probleme radnog odnosa nego osobe bez tih teškoća (Cook, 2006)
- poremećaji u raspoloženju, anksioznost, zlouporaba psihoaktivnih tvari (ne ekstremni slučajevi) imaju smanjenu radnu učinkovitost, visoku stopu izbivanja s radnog mjest
Zdravstveno stanje?
- Kako bi opisali vaše trenutno zdravlje?
- Jeste li ikada bolovali od neke ozbiljnije bolesti ili imali neku veću ozljedu?
- Jeste li ikada bili hospitalizirani?
- Uzimate li neke lijekove?
- Jesu li psihološke smetnje počele s uzimanjem lijekova?
- psihološke smetnje variraju ovisno o zdravstvenom stanju
- obiteljska anamneza određenog zdravstvenog stanja
- početak simptoma nakon 40 godine
- znakovi tijekom intervjua - drugačije stanje svijesti, oscilacije u pozornosti i pobuđenosti, dezorijentacija, gubitak kratkoročnog pamćenja, promjene u motorici (problemi govora, koordinacije, tremor)
Korištenje psihoaktivnih tvari?
• dobro je započeti s općim pitanjima vezanim uz konzumaciju psihoaktivnih tvari:
a) Pijete li kavu? Ako da, koliko dnevno?
b) Pušite li? Ako da, koliko dnevno? Koliko dugo pušite? Jeste li pokušali odustati?
c) Pijete li ponekad alkohol? Ako da, koju vrstu?
d) Koliko ste dana u posljednjih tjedan dana konzumirali alkohola
e) Koliko popijete u jednom danu (3 piva, 2 rakije itd.)
f) Konzumirate li alkohol i druge droge više nego ste planirali?
g) Jeste li u posljednjih godinu dana konzumirali ostale droge? Ako da, koje?
h) Jeste li ikada bili kažnjavani zbog vožnje pod utjecajem alkohola ili imali probleme sa zakonom zbog konzumacije alkohola/droga?
- pokazatelj problema sa zlouporabom konzumacijom psihoaktivnih tvari su problemi sa zakonom, poteškoće u obitelji, smanjena radna učinkovitost, financijski problemi, nasilno ponašanje, problemi s higijenom i zdravljem, raspoloženje
Problemi sa zakonom?
- trenutno ili u prošlosti
- Jeste li imali nekih problema sa zakonom?
- Jeste li ikada bili na sudu zbog nečega?
- problemi sa zakonom mogu biti pokazatelj agresivnog ponašanja, antisocijalnog poremećaja ličnosti, zlouporabe psihoaktivnih tvari, bipolarnog poremećaja (Morrison, 1995)
Ranije psihijatrijsko/psihološko liječenje?
- Jeste li prije bili kod psihologa/psihijatra? (kao dijete, odrasla osoba). Ako da, zašto? Koliko dugo je trajalo to liječenje?
- Jeste li bili hospitalizirani zbog psiholoških poteškoća? Ako da, zašto?
- podatak o mogućoj trenutnoj dijagnozi npr. 60% osoba s jednom epizodom velike kliničke depresije će tijekom života imati još jednu (APA, 2000)
- hospitalizacija upućuje da je u prošlosti bilo ozbiljnijih smetnji (suicid, agresivno ponašanje, psihoze)
Recimo, ako je osoba već bila
hospitalizirana zbog prisutnosti deluzija tada kliničar treba postavljati pitanja kojim bi provjerio prisutnost shizofrenije ili bipolarnog poremećaja.
Pozitivne strane?
• navesti jake strane npr. samovoljno došao na liječenje, iznadprosječna inteligencija, verbalna fluentnost itd.
- dozvoljava prognozu vezanu uz pridržavanje liječničkom režimu, terapijski odnos ili prognozu nakon hospitalizacije
