Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Zdravstvena njega - opća > Ponavljanje fizikalni pregled, vitalne funkcije > Flashcards

Ponavljanje fizikalni pregled, vitalne funkcije Flashcards

1
Q

Fizikalni pregled uključuje

A

promatranje (inspekcija)
pipanje (palpacija)
kuckanje (perkusija)
slušanje (auskultacija)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Cilj promatranja je

A

prikupljanje podataka radi utvrđivanja bolesnikovih potreba i uočavanje simptoma i znakova bolesti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Simptomi su

A

ono što bolesnik osjeća (subjektivni su)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Znakovi su

A

promjene koje se mogu zapaziti (vidjeti, čuti, osjetiti, napipati)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Promatranje vanjskog izgleda mora biti

A

cjelovito
sustavno
kontinuirano

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Promatranje obuhvaća

A 
konstituciju 
rast 
uhranjenost
pokretljivost
ponašanje, govor
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je konstitucija

A

skup nasljednih i stečenih karakteristika organizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Zašto dolazi do poremećaja u rastu

A

radi disfunkcije endokrinih žlijezda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

somatotropin

A

hormon rasta (luči ga hipofiza)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Debljina nastaje kao posljedica

A

pretjeranog unošenja hrane i/ili
endokrinih poremećaja
ITM veći od 30

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Pothranjenost

A

ITM manji od 18,49

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Normalna uhranjenost

A

18,5-24,9

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

normalna pokretljivost

A

bolesnik hoda primjerenom brzinom, izmjeničnim pokretima obiju nogu, sam mijenja položaj u krevetu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

smanjena pokretljivost

A

bolesnik se teško kreće, za promjenu položaja u krevetu potrebna su mu pomagala i pomoć druge osobe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

onemogućena pokretljivost

A

ne hoda ni uz pomoć druge osobe, pri zadovoljavanju osnovnih potreba pomaže mu u cjelini druga osoba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

na karakter i psihičko stanje bolesnika upućuje nas

A

govor, ponašanje, vanjština

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Procjena kože, kose, sluznice i noktiju

A

koža - neoštećena (intaktna), na dodir suha, topla, glatka, elastična
sluznice vlažne, glatke i ružičaste
kosa - je li krhka, ispucana, ispada, ima li prisutnih nametnika
nokti - ružičasti, glatki i tanki

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

cijanoza

A

plavičasta boja kože kod pothlađenosti, loše prokrvljenosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

ikterus

A

žuta boja kože, bjeloočnica i vidljivih sluznica (bolesti jetre)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

blijeda koža orošena hladnim znojem znak je

A

šoka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

pruritus

A

svrbež kože

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

bolni mjehurići na usnicama

A

herpes labijalis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

procjena vrata uključuje

A 
pokretljivost (kočenje)
simetričnost
štitna žljezda- (izražena guša)
limfni čvorovi 
izraženost (nabrekle) krvnih žila vrata
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

midrijaza

A

proširene zjenice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

mioza

A

sužene zjenice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

ptoza

A

spušten kapak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

procjena prsnog koša uključuje

A 
oblik – deformiteti, “kokošja prsa”, rahitična krunica
ritam disanja (korištenje pomoćne muskulature)
dojke - promjene, simetrija, iscjedak, ginekomastija
promjene na koži: ožiljci, osipi, madeži (spider nevus)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

procjena abdomena uključuje

A 
izgled kože, ožiljci, proširene vene- (caput medusae)	
simetričnost
distenzija (ascites,	meteorizam)
napetost trbušne stijenke 
bol
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

mišićni defans

A

napetost trbušne stjenke kod upalnih procesa u abdomenu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

varikoziteti su

A

proširene površinske vene nogu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Mjerenje tjelesne visine

A

Ispitanik stoji na ravnoj podlozi, težina je podjednako raspoređena na obje noge. Pete su skupljene, ramena opuštena, a glava postavljena u položaj tzv. frankfurtske horizontale (vodoravan položaj zamišljene linije koja spaja najvišu točku gornjeg luka lijevog vanjskog zvukovoda i najnižu točku donjeg ruba lijeve orbite.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

ITM

A

koristi se kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Opseg trbuha

A

mjeri se u visini pupka svaki dan u isto vrijeme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Što je puls?

A

Niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka, nastalih potiskivanjem krvi kontrakcijama lijeve srčane klijetke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Normalan broj otkucaja kod odraslog čovjeka je

A

60-80/min

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Usporen puls

A

Bradikardija; manje od 60 o/min

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Patološki se bradikardija javlja

A

kao znak poremećaja u autonomnom i provodnom sustavu srca, hipotireoze, povišenog intrakranijskog tlaka, podražaja nervusa vagusa te kod nekih lijekova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Fiziološki se bradikardija javlja

A

u sportaša i teških fizičkih radnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Tahikardija

A

ubrzan puls iznad 80 o/min

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Patološki se tahikardija javlja

A

kao znak srčane dekompenzacije, anemije, krvarenja, hipertireoze ili je posljedica uzimanja simpatikomimetika (lijekova koji djeluju slično kao adrenalin, podražuju vegetativni (autonomni, simpatički) živčani sustav)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Simptomi tahikardije

A

vrtoglavica, zadihanost, palpitacije (lupanje i preskakanje srca), pritisak u grudnom košu (stenokardija), sinkopa (gubitak svijesti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

palpitacija je

A

simptom koji pacijenti opisuju kao lupanje i preskakanje srca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

stenokardija je

A

simptom, osjećaj pritiska u grudnom košu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

sinkopa

A

gubitak svijesti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Fiziološki se tahikardija javlja u

A

povišenoj temperaturi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

iznenadni napadaj tahikardije od 130 do 250 otkucaja u minuti

A

paroksizmalna tahikardija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Procjena pulsa uključuje

A

procjenu frekvencije, ritma, punjenosti i elastičnosti krvne žile
(amplitude)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

kada su razmaci između pojedinih otkucaja nepravilni

A

aritmičan puls

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Slab, nitast, razvučen, teško palpabilan puls naziva se

A

filiforman puls

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Puls je “napet” ako je arterija

A

neelastična i tvrda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

tri najčešća mjesta mjerenja pulsa su arterije

A

carotis, radialis i brachialis (kod djece)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

u vrijeme izbacivanja krvi iz lijeve srčane klijetke

mjeri se

A

sistolički tlak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

u vrijeme punjenja lijeve klijetke krvlju iz pretklijetke

mjeri se

A

dijastolički tlak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Tlak je

A

sila kojom krv tlači stjenku krvne žile

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

Sistolički tlak

A

je najveća sila koja djeluje na stjenku arterije za vrijeme sistole lijeve klijetke (izbacivanja krvi iz klijetke u aortu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Dijastolički tlak

A

je najmanja sila koja djeluje na stjenku arterije za vrijeme dijastole (relaksacija lijeve klijetke)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

Razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka naziva se

A

pulsnim tlakom ili tlakom bila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

Regulacija krvnog tlaka

A

živčani sustav (središte za krvni tlak u međumozgu i autonomni živčani sustav na periferiji)

humoralni sustav (bubrezi i reninangiotenzin-aldosteronskog sustava)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Visina krvnog tlaka ovisi o:

A 
količini krvi koja se nalazi u cirkulaciji 
radu srca
elastičnosti krvnih žila
dobi ispitanika
spolu 
aktivnosti ispitanika
dobu dana
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

Normalan krvni tlak kod odraslih

A

RR 120/80 – 140/90mm Hg

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

Kongruentan tlak

A

vrijednosti dijastoličkog tlaka iznose nešto više od polovine sistoličkog (10 do 20 mmHg) npr. 140/90, te su primjerene dobi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

Hipertenzija je

A

stanje trajno povišenoga sistoličkoga i/ili dijastoličkoga tlaka, u odraslih sistoličkog >140mmHg , a dijastoličkog >90 mmHg

63
Q

stanje obilježeno malim vrijednostima krvnog tlaka < 100/ 60 mmHg

A

Hipotenzija

64
Q

Divergentan tlak

A

obilježen visokim sistoličkim, a niskim dijastoličkim tlakom npr. 150/60 mmHg (u hipertireozi)

65
Q

Konvergentan tlak

A

obilježen normalnim ili blago povišenim sistoličkim, a značajno povišenim dijastoličkim npr. 120/100 mmHg (u kroničnim bubrežnim bolestima)

66
Q

HITNU LIJEČNIČKU INTERVENCIJU ZAHTJEVA

A

Porast krvnog tlaka sistoličkog iznad 200 mm Hg i dijastoličkog iznad 130 mm Hg, kao i pad sistoličkog tlaka ispod 80 mm

67
Q

Svijest je

A

najviši stupanj psihičkog života, cjelokupan i cjelovit doživljaj svih psihičkih zbivanja pojedinca u određenom trenutku

68
Q

Stanje svijesti procjenjuje se

A

provjerom orijentiranosti u vremenu i prostoru i općeg ponašanja

69
Q

Brza procjena svijesti pomoću

A

AVPU tablice

70
Q

Glasgow coma score (GCS) je

A

procjena stanja svijesti koja uključuje provjeru otvaranja očiju, najboljeg verbalnog odgovora i najboljeg motoričkog odgovora

71
Q

Bodovi na GCS skali

A

3 min - 15 max

72
Q

Uzroci poremećaja svijesti - psihički:

A

Stanja zaostalosti ili retardacije u intelektualnom razvoju, duševne bolesti

73
Q

Uzroci poremećaja svijesti - organski:

A

opći- trovanja, poremećaji termoregulacije, metabolizma i cirkulacije
lokalni - tumori i ozljede mozga, CVI

74
Q

Kvantitativne poremećaje svijesti (prema razini budnosti) dijelimo na:

A

somnolenciju, sopor, semikomu i komu

75
Q

S obzirom na KVALITATIVNU prisutnost doživljaja poremećaje svijesti dijelimo na:

A

smetenost, delirij, fuga, sumračno stanje, somnabulizam

76
Q

Somnolencija

A

najblaži oblik poremećaja svijesti
bolesnik djeluje pospano
teško koncentrira pažnju na određeni objekt, osobu ili situaciju
orijentiranost u vremenu i prostoru je nesigurna
na poziv otvara oči i razumno odgovara na većinu postavljenih pitanja, ali ne može dati sve podatke

77
Q

Sopor

A

bolesnik spava, ali na jači podražaj otvara oči i može se probuditi
na postavljena pitanja odgovara s naporom, ali sam ne potiče verbalnu komunikaciju niti je održava
nije orijentiran u vremenu i prostoru

78
Q

Semikoma

A

težak poremećaj svijesti
bolesnik ima zatvorene oči i ne otvara ih na podražaj
na bolni podražaj reagira motornom reakcijom – fleksijom ili ekstenzijom udova
prethodi komi ili je prvi znak izlaska iz nje

79
Q

Koma

A

najteži poremećaj svijesti
bolesnik ne reagira ni na kakav podražaj
fiziološki refleksi u dubokoj komi su ugasli
bolesnik leži mirno, nepokretno

80
Q

Prema uzroku, kome dijelimo na:

A

Uremična - zadah po amonijaku
Hepatična - izražena žutica, zadah poput vlažne zemlje
Dijabetična - zadah po acetonu, podsjeća na miris trulog voća (jabuke)
Hipoglikemična
Cerebralna
Toksična

81
Q

Cerebralnu komu uzrokuju

A

Krvarenja, tumori, ozljede ili upale mozga i moždanih ovojnica

82
Q

Toksična koma nastaje zbog

A

Trovanja alkoholom, plinom ili lijekovima

83
Q

Zadaće medicinske sestre kod bolesnika u komi su:

A

smjestiti bolesnika u optimalni položaj
promatrati bolesnika
održavati prohodnost dišnih puteva
provoditi osobnu higijenu
brinuti se za prehranu
brinuti se za eliminaciju otpadnih tvari
provoditi mjere za sprečavanje komplikacija dugotrajnog ležanja
provoditi propisanu terapiju
osigurati optimalne mikroklimatske uvjete

84
Q

Smetenost

A

bolesnik je smeten, nemiran, uplašen
misli su nepovezane, slabo pamti i novije događaje
nije prostorno ni vremenski orijentiran niti je svjestan svog stanja

85
Q

Sumračno stanje

A

nastaje naglo, kratko traje i naglo prestaje
bolesnik gubi svijest o vlastitom “ ja”
dezorijentiranost, poremećeno prosuđivanje, sumanute misli, impulzivni postupci, sklon je agresivnom ponašanju

86
Q

Uzroci sumračnog stanja

A

epilepsija, ozljede mozga, upalni procesi SŽS-a, alkoholizam i dr. patološki procesi

87
Q

Uzroci smetenosti

A

Može se javiti kao psihički poremećaj, kao reakcija na stresnu situaciju ili je posljedica organske bolesti;

88
Q

duševni poremećaj obilježen smetnjama svijesti, i mišljenja, nemirom, agresivnošću, halucinacijama i gubitkom orijentacije u vremenu i prostoru

89
Q

Uzroci delirija

A

organsko oštećenje mozga alkoholom, upalom ili visokom temperaturom

90
Q

stanje sužene svijesti uz nagon za nesvrsishodnim kretanjem i lutanjem bez cilja pri čemu bolesnik može uzeti novi identitet, a zaboraviti stari

91
Q

Uzroci fuge

A

psihomotoričke epilepsije ili histerije

92
Q

Što je somnabulizam ili “hodanje u snu”

A

stanje u kojem je svijest jednaka svijesti u snu, a motorika je “uključena” kao u stanju budnosti.
češća je u djece i histeričnih osoba, a može nalikovati epilepsiji

93
Q

Kolaps ili sinkopa je

A

kratkotrajni gubitak svijesti

94
Q

Zašto nastaje kolaps

A

radi kratkotrajne hipoksije mozga, često kod ortostatske hipotenzije ili zbog vidnog, njušnog ili emocionalnog podražaja

95
Q

Hipoksija mozga

A

stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu unatoč adekvatnoj opskrbi krvlju

96
Q

Hipoksemija

A

stanje smanjenje parcijalnog tlaka kisika u krvi

97
Q

Ortostatska hipotenzija

A

ili posturalna hipotenzija je nagli pad krvnog tlaka prilikom zauzimanja uspravnog položaja

98
Q

Predkolapsna faza

A 
traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta​, a karakteriziraju je simptomi i znakovi:
      opća slabost, mučnina​
      pojačana​ salivacija
      crni se pred očima, dvoslike​
      nesigurnost u stajanju, vrtoglavica​
      hladan znoj​
      blijeda koža​
      tahipnea, tahikardija​
99
Q

Kolapsna faza

A

Gubitak svijesti od nekoliko sekundi do nekoliko minuta​, znakovi su jače izraženi​ uz
proširene zjenice​ i
pad tlaka

100
Q

Prevencija kolapsa

A

osigurati povoljne mikroklimatske uvjete​
postupno ustajanje​
bolesnik sjedi na krevetu, miče nogama, ​
gleda ravno ispred sebe, duboko diše…​
ako nema znakova prijetećeg kolapsa ​
polako ustaje​
​

101
Q

tjelesna temperatura je

A

pokazatelj stanja topline organizma

102
Q

U stvaranju topline sudjeluje

A

bazalni metabolizam, mišićna aktivnost i endokrini mehanizmi. U stanju mirovanja oko 55% ukupne topline stvaraju unutarnji organi dok kod tjelesnih napora 90% topline stvaraju mišići svojim radom.

103
Q

Gubitak topline

A

Radijacijom (zračenjem) 55-65%
Evaporacijom (isparavanjem, perspiracijom- znojenjem, izlučinama) 25-30%
Konvekcijom (strujanjem zraka) 10%
Kondukcijom (kontaktom s hladnijom površinom) 3%

104
Q

Najviše topline gubi se

A

radijacijom ili zračenjem

105
Q

gubitak topline ovisi o

A

temperaturi okoline, strujanju vjetra, sunčevoj toplini i tjelesnoj imerziji.

106
Q

Promjene tjelesne temperature ovise o:

A

Dobu dana
Životnoj dobi
Fizičkom naporu i emocionalnom stanju
Menstrualnom ciklusu i u trudnoći

107
Q

Objasni termoregulaciju

A

receptori – zamjećuju promjene u ambijentalnoj temperaturi i u tijelu (nalaze se u koži)
Šalju poruku središtu za kontrolu ( u hipotalamusu)
koji šalje poruku izvršiteljima:
- fizikalni reguliraju gubitak topline: žlijezde znojnice i krvotok
- kemijski reguliraju proizvodnju topline: mišići, jetra, masno tkivo (metaboličke reakcije)

108
Q

Što je vazokonstrikcija?

A

Sužavanje krvnih žila (npr. kod hipotermije)

109
Q

Što je vazodilatacija?

A

Širenje krvnih žila

110
Q

Vrućica ili pireksija

A

Porast unutarnje temperature tijela koji nastaje kad termoregulacijski sustav normalno radi
To je nespecifična reakcija organizma na štetne fizikalne i kemijske agense,
često je prvi znak upale

111
Q

Vrućicu uzrokuju

A

pirogeni (endogeni ili egzogeni)

112
Q

Hipertermija ili pregrijavanje je

A

povišenje tjelesne temperature radi poremećaja termoregulacijske homeostaze uzrokovane nekontroliranim povećanjem stvaranja topline, poremećajem distribucije topline, ekstremnom temperaturom okoliša ili rjeđe disfunkcijom hipotalamusa

113
Q

Poremećaji uzrokovani hipertermijom su:

A

Toplinska sinkopa
Toplinski grčevi
Toplinska iscrpljenost
Toplinski udar

114
Q

Hipotermija

A

Sniženje tjelesne temperature ispod donje granice normale (za više od 2˚C)
Reakcija je organizma na gubitak topline ili smanjeno stvaranje topline

115
Q

Uzrok hipotermije

A

izlaganje hladnoći, vjetru, snijegu, kiši, nošenje neadekvatne odjeće, imerzija, pothranjenost, dehidracija, neprimjerena prehrana

116
Q

Hipotermiji su skloniji

A

Novorođenčad
Starije osobe
Bolesnici koji boluju od bolesti koje ograničavaju mišićnu aktivnost (gubitak svijesti, nepomičnost npr. kod hipoglikemije, moždanog udara, intoksikacije)

117
Q

Termoregulacija prestaje na

118
Q

Drhtavica nastaje

A

U naglom povišenju, te pri ulasku mikroorganizama u cirkulaciju

119
Q

Septikemija

A

postojanje bakterija i njihovo razmnožavanje u cirkulaciji

120
Q

O kojoj se temperaturnoj krivulji radi:

Bolesnik je trajno febrilan, a razlike između jutarnje i noćne temperature manje su od jednog stupnja.

A

Febris continua

121
Q

O kojoj se temperaturnoj krivulji radi:

Bolesnik je trajno febrilan, a razlike između jutarnje i noćne temperature veće su od jednog stupnja

A

Febris remittens

122
Q

Febris intermittens- opiši:

A

Izmjenjuju se febrilna i afebrilna razdoblja. Dnevne oscilacije veće su od jednog stupnja.

123
Q

Febris recurrens - opiši:

A

Počinje naglo i ostaje kontinuirano visoka (5-7) dana, a nakon toga naglo pada. Afebrilna razdoblja također traju 5-7 dana.

124
Q

Pad temperature može biti:

A

litički pad (typus lisis)- traje nekoliko dana

kritički pad (typus crisis)- tijekom jednog dana

125
Q

Fizikalna antipireza se temelji

A

na otpuštanju tjelesne temperature:
kondukcijom
konvekcijom
evaporacijom

126
Q

Fizikalna antipireza podrazumijeva upotrebu fizikalnih mjera i to:

A

Obloge, kupanje u rashlađenoj vodi
prebrisavanje hladnom mokrom spužvom
tuširanje, rashlađeni madraci

127
Q

Nuspojave fizikalne antipireze

A

velike oscilacije tjelesne temperature
cirkulacijska nestabilnost
povratna vrućica

128
Q

Farmakološka antipireza podrazumijeva

A

upotrebu lijekova za snižavanje tjelesne temperature- antipiretici

129
Q

Najčešće korišteni antipiretici su

A

acetilsalicilna kiselina, paracetamol i ibuprofen

130
Q

Zdravstvena njega bolesnika sa vrućicom uključuje:

A 
povišeni položaj 
mirovanje 
mikroklimatski uvjeti 
osobna higijena (2 x dnevno p.p. i češće)
njega usne šupljine 
nadoknada tekućine
prehrana 
kontrola vitalnih funkcija
131
Q

Mikroklimatski uvjeti kod bolesnika s vrućicom:

A

sniziti temperaturu okoline (18-20°C), prozračivanje, vlažnost zraka (od 30 do 60 %)

132
Q

Kako povišena temperatura utječe na druge vitalne funkcije?

A

Ubrzano je disanje i puls (za 10 otkucaja za svaki stupanj povišenja tjelesne temperature)

133
Q

Objasni dnevni gubitak tekućine kod zdravog čovjeka

A

Gubi oko 2500 ml (feces 100 ml, znojenje 200 ml

nevidljivi gubitak kožom i plućima 700 ml, urin 1500 ml)

134
Q

pharynks ili

135
Q

grkljan ili

136
Q

Disanje je

A

izmjena kisika i ugljikova dioksida između stanica organizma i okoline u kojoj organizam živi

137
Q

regulacija disanja

A

automatsko, podsvjesno kontrolirano centrom za disanje u produljenoj moždini. Mozak i receptori u aorti i karotidnim arterijama osjete kada su razine kisika preniske ili razine ugljikova dioksida previsoke pa mozak regulira brzinu i dubinu disanja.

138
Q

Perfuzija ili

A

prokrvljenost

139
Q

Objasni mehanizam disanja

A

Ventilacija - pluća-okolina
Difuzija respiracijskih plinova (O2- CO2) - alveole, kapilare
Prijenos ili cirkulacija respiracijskih plinova - transport O2 - 97% vezano za hemoglobin (oksihemoglobin)
Stanično ili unutarnje disanje

140
Q

Frekvencija disanja u odrasle osobe

A

12- 20 u/min

141
Q

Procjena disanja

A

traje 60 sekundi
GLEDAMO odizanje i spuštanje prsnog koša
SLUŠAMO prisutnost zvukova
OSJEĆAMO dah

142
Q

Ubrzano disanje

143
Q

Usporeno disanje

144
Q

Ritam disanja

A

Pravilna izmjena udaha i izdaha sa stankama disanja
Stanke su duže od dišnih pokreta
Udah je kraći od izdaha

145
Q

Subjektivan osjećaj nestašice zraka

Neugodan/mučan osjećaj napornog ili otežanog disanja

146
Q

Dispnea je fiziološka u slijedećim situacijama:

A

Pri neadekvantnom sastavu, tlaku i vlazi zraka
Pri fizičkom naporu
Pri snažnim emocijama

147
Q

Opiši Kussmaulovo disanje

A

duboko i šumno

148
Q

smjene relativno dugotrajnog prestanka disanja s

postupno sve dubljim, a zatim sve plićim disanjem

A

Chayne- Stokesovo disanje

149
Q

Biotovo disanje

A

apnea s nekoliko plitkih i nepravilnih udisaja

150
Q

Apnea je

A

prestanak disanja

151
Q

otežano disanje u ležećem položaju

152
Q

Hiperventilacija

A

ubrzano, duboko disanje

153
Q

pomoć pri disanju uključuje

A

osigurati položaj u kojem su smetnje manje izražene
osigurati adekvatne mikroklimatske uvjete
obavijestiti liječnika
pripremiti pribor za primjenu kisika
primijeniti terapiju prema uputi liječnika

Zdravstvena njega - opća (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions