pitanja s preza

Question 1

Koji su aktovi s obzirom na osnivače

Answer 1

Ustanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, uređuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela ustanove, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove. Ustanova ima i druge opće akte sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu ustanove.
Statut ustanove donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača ustanove ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno. Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće ako zakonom ili statutom ustanove nije propisano da ih donosi ravnatelj ili stručno vijeće.
Statut i drugi opći akt ustanove stupa na snagu najranije dan nakon dana objave na oglasnoj ploči ustanove, odnosno u službenom ili drugom glasilu ako je takav način objavljivanja općih akata ustanove određen zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove. Statut i opći akti ustanove ne mogu imali povratno djelovanje.
Javna ustanova dužna je akt o osnivanju, statut te druge opće akte koji uređuju obavljanje njezine djelatnosti ili dijela djelatnosti koja se smatra javnom službom objaviti na svojim mrežnim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku.

Question 2

Prestanak rada ustanova

Answer 2

Ustanova prestaje:
pravomoćnošću sudske odluke kojom je utvrđena ništavost upisa ustanove u sudski registar;
pravomoćnošću odluke o zabrani obavljanja djelatnosti za koju je osnovana;
prestankom važenja dozvole odnosno ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti za koju je ustanova osnovana;
odlukom osnivača o prestanku ustanove;
pripojenjem drugoj ustanovi ili trgovačkom društvu, spajanjem s drugom ustanovom ili trgovačkim društvom, podjelom na dvije ili više ustanova, te pretvorbom u trgovačko društvo ;
pravomoćnošću sudske presude o ukidanju ustanove ;
u drugim slučajevima određenim zakonom ili aktom o osnivanju.

Question 3

Kada podružnica ustanove prestaje postojati

Answer 3

Podružnica ustanove prestaje:
1.ako ustanova donese odluku o prestanku podružnice,
ako ustanova prestane postojati.

Question 4

Može li ustanova mijenjati naziv

Answer 4

Ustanova može promijeniti naziv i sjedište samo odlukom osnivača ustanove. Promjena sjedišta ustanove upisuje se u sudski registar.

Question 5

Može li sjedište biti izvan RH i može li mijenjati središte

Answer 5

Sjedište ustanove je mjesto u kojem ustanova obavlja svoju djelatnost. Ako ustanova obavlja djelatnost u više mjesta, sjedište ustanove je mjesto u kojem je sjedište tijela koje vodi poslovanje ustanove. Sjedište ustanove ne može biti izvan područja Republike Hrvatske. Može promijeniti sjedište samo odlukom osnivača ustanove. Promjena sjedišta ustanove upisuje se u sudski registar.

Question 6

Kada i gdje je nastao naziv JS

Answer 6

U 19. stoljeću u praksi francuskog Državnog savjeta.

Question 7

Definicija pojma javne službe prema DS

Answer 7

Prema izvornoj koncepciji Državnog savjeta, javna služba označava se kao aktivnost

Question 8

Formalni i materijalni pojam javne službe

Answer 8

Formalni pojam je ona služba kod koje je njezin nositelj neki javnopravni subjekt.

Primjer: zakon o javnim službama, statut ili ustrojstvo institucije, pravila postupanja i etički

kodeksi

Materijalno-teleološki pojam je ona služba koju zajednica smatra tako važnom za svoju

egzistenciju, odnosno socijalni, ekonomski i kulturni razvitak da joj daje značaj javne službe i

da je podvrgava posebnom pravnom režimu koji je različit od režima privatne službe što znači

da je svrha obavljanja te službe neki javni interes.

Primjer: zdravstvena skrb, obrazovanje, socijalna skrb

Question 9

Kako se određuje javnopravni karakter u javnoj službi

Answer 9

1. Zakonodavni okvir: Javna služba često ima svoju pravnu osnovu utemeljenu na

zakonu. Zakonodavni okvir određuje svrhu, ovlasti, odgovornosti i pravni status

organizacije ili institucije koja pruža javnu službu.

2. Javna svrha ili interes: Javne službe obično imaju zadaću zadovoljavanja općeg

dobra ili javnog interesa. Pravna definicija i svrha javne službe često se odnose na

pružanje usluga koje su od važnosti za društvo u cjelini.

3. Financiranje iz javnih izvora: Javne službe obično se financiraju iz proračuna ili

drugih javnih izvora. Financiranje iz javnih sredstava može biti pokazatelj javnog

karaktera, budući da se odnosi na opću odgovornost prema društvu.

4. Otvorenost i transparentnost: Javne službe obvezane su na otvorenost i

transparentnost u svojim aktivnostima. To uključuje pristup informacijama,

transparentno donošenje odluka te računovodstvo koje je dostupno javnosti.

5. Monopolski status: U nekim slučajevima, javne službe imaju monopol na pružanje

određenih usluga. Monopol može biti pravno postavljen kako bi se osiguralo

kvalitetno i jednako pružanje određene javne usluge.

6. Upravljanje u javnom interesu: Upravljanje javnim službama često je usmjereno

prema javnom interesu. To znači da su odluke i postupci usklađeni s ciljevima društva

i dobrobiti građana.

7. Etički kodeksi i odgovornost: Javne službe obično imaju etičke kodekse koji

propisuju standard ponašanja za zaposlenike. Također, odgovornost prema građanima i

društvu ključna je karakteristika javno-pravnog karaktera.