PERIODIČNOST SVOJSTAVA METALA Flashcards
kemija
fizikalna i kemijska svojstva (općenito)
fizikalna: talište, vrelište, gustoća, el. vodljivost, ag. stanje, topljivost, boja, okus, miris
kemijska: reaktivnost/inertnost, gorenje
fizikalna svojstva metala
- neprozirni i metalnog sjaja (posljedica refleksije na valentnim elektronima)
- većinom bijele i sive boje (Au-žut, Cu-crven)
- većinom velike gustoće, visokih tališta i vrelišta (ovise o jakosti metalne veze)
- rastezljivi, lako se izvlače u žice, kuju i prešaju
- dobri vodiči topline i elektriciteta
- otapaju se u talinama drugih metala i daju legure/slitine
- imaju mali afinitet prema elektronu (treba im puno energije da prime e, tj. ne primaju ih)
- imaju malu energiju ionizacije (lako otpuštaju e)
male su vrijednosti elektronegativnosti
kemijska svojstva metala
- lako otpuštaju e i tvore katione
- većinom imaju negativan standardni redukcijski potencijal (dobra su redukcijska sredstva za nemetale)
- s kisikom tvore okside metala koji s vodom stvaraju hidrokside
- s nemetalima tvore ionske spojeve
- metali s negativnim redukcijskim potencijalom u reakcijama s kiselinama daju sol i vodik
- s vodikom tvore metalne hidride
fizikalna svojstva nemetala
- uglavnom plinovi i čvrste tvari (Br-tek)
- plinovi: 18. skupina + vodik, kisik, dušik, fluor, klor
- svi nemetali, osim C u obl. grafita, su slabe toplinske i el vodljivosti
- od polumetala samo su: bor, silicij, germanij i arsen poluvodiči
- bez sjaja
- male gustoće, mekani i lomljivi, osim C u obl dijamanta
- s porastom atomskog broja u periodi povećava im se afinitet prema e, elektroneg. i energija ionizacije
- dobro su topljivi u nepolarnim otapalima
kemijska svojstva nemetala
- skupina - najreaktivnija
- s vodikom daju spojeve koji mogu biti kis svojstava
- oksidiraju metale (osim 18.) i nemetale manje relativne elektroneg.
- s kisikom tvore okside koji s vodom mogu dati kiseline
- atomi nemetala nemaju stabilnu elektronsku konfiguraciju jer u valentnoj ljusci imaju 4 do 7 elektrona (stabilnost postižu spajanjem s metalima i nemetalima)
- s metalima - ionska veze
- s nemetalima - kovalentna
Što su oksidi?
- spojevi kisika s metalima i nemetalima u kojima je oksidacijski broj kisika -2
Objasni okside prijelaznih metala.
1) nižeg oksidacijskog broja - ionski karakter i bazična svojstva
2) višeg oksidacijskog broja - kovalentni karakter i kisela svojstva
Kakvi oksidi mogu biti?
- kiseli - oksidi nemetala, u reakciji s vodom daju kiseline, kisik se s nemetalom spaja kovalentnom vezom
- neutralni - oksidi nemetala, ne reagiraju s vodom, kiselinama i lužinama
- bazični - oksidi metala, reagiraju s kiselinama i kiselim oksidima pri čemu nastaju soli
- amfoterni - uglavnom ne reagiraju s vodom, ali reagiraju s kis i luž
Što su kloridi i kako nastaju?
- soli klorovodične kiseline
nastaju:
1. metalnim oksidom i kiselinom
2. neutralizacijom
3. sintezom iz elementarnih tvari
4. HCl + oksid, hidroksid ili karbonat
Što su hidridi?
- spojevi vodika s metalima 1. ili 2. skupine i nekim metalima u kojima je oksidacijski broj vodika -1
Objasni hidride metala.
- ionski (najčešće)
- reagiraju s vodom uz oslobađanje vodika, a vodene otopine postaju lužine
- ionska veza između vodika i atoma metala
- bijele čvrste tvari i jaka redukcijska sredstva - kovalentni
- atom vodika kovalntnom vezom vezan za metal
Objasni hidride nemetala.
kiseli
bazični
neutralni
amfoterni
Objasni svojstva alkalijskih metala.
- s vodom daju jake lužine (osim francija jer je radioaktivan)
- kemijske veze: metalna i ionska (sa 17., daju soli)
- male gustoće (laki metali <5 g/cm3)
- mekani
- reaktivni - reaktivnost raste od Li do Cs
- u prirodi ne postoje u elementarnom stanju
- nisu postojani na zraku
- niska tališta - pada od Li do Cs
- mala gustoća - raste od Li do Cs
- kristaliziraju u kubičom sustavu - elementarna ćelija je volumno ili prostorno centrirana
Bojanje plamena kod alkalijskih metala.
Li - crvena
Na - žuta
K - ljubičasta (uz kobaltno staklo)
Rb - tamno crvena
Cs - plava
svojstva natrija
- jedan od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi
- maseni udio u Zem kori: w(Na)=2,6%
- reaktivan, čuva se u petroleju
- mekan
- u prirodi dolazi samo u spojevima, ne u elementarnom stanju
- dolazi u obliku ruda:
NaCl - kamena sol/halit + morska sol
NaNO3 - natrijev nitrat / ČILSKA SALITRA
Na3AlF6 - KRIOLIT
Na2B4O7*10H2O - BORAKS
Kako dobivamo Na?
elektroliza taline NaCl u Downsovom uređaju
reakcije natrija
- nepostojanost na zraku
- gorenje
- reakcija s vodom
objasni NaCl
- dobivanje: industrijski (isparavnje morske vode) i laboratorijski (sinteza iz elemenata)
- bezbojna čvrsta tvar slanog okusa
- kristallizira u kubičnom sustavu
- koordinacijski broj - 6
- talište - 801 C
- topljiv u polarnim otapalima, ovisi o temp.
- otopina neutralna zbog djelovanja kloridnih iona
- nije higroskopan, ali postaje zbog prisustva MgCl2 i MgSO4
VAŽNOST
- industrija kože, sapuna, stakla i porculana
- kemijska industrija - proizvodnja klora
- prehrana
- medicina - f.ot.