P3 DIJAGNOSTIČKE METODE Flashcards

1
Q

Što se događa s količinom krvi koja se mora smjestiti u arterijski sustav pri većem udarnom volumenu?

A

Povećava se.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koji smjer imaju frekvencije koje se odašilju u odnosu na smjer krvne struje?

A

Smjer krvne struje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako rastegljivost arterijskog sustava utječe na krvni tlak?

A

Smanjena rastegljivost povećava krvni tlak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što se događa s valovima koji se odbijaju od eritrocita?

A

Vraćaju se prema odašiljaču.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koje su vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka kod hipertenzije?

A

140 mmHg ili više za sistolički, 90 mmHg ili više za dijastolički.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako se određuje brzina krvnoga protoka?

A

Iz razlike frekvencija odaslanih i reflektiranih valova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koje su tri osnovne metode primjene u ehokardiografiji?

A

Pulsni dopler, kontinuirani dopler i dopler u boji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja je glavna vrijednost elektrokardiografije?

A

Razjašnjavanje srčanih aritmija i smetnji provođenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što se koristi u kontrastnoj ehokardiografiji za prikaz toka krvi?

A

Kontrastno sredstvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što odražava elektrokardiogram (EKG)?

A

Slijed širenja električnog impulsa iz sinusnog čvora do ventrikula.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koliko odvoda se rutinski snima kod EKG-a?

A

12 odvoda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koje su dvije glavne vrste dijagnostičkih kardioloških metoda?

A

Neinvazivne i invazivne metode.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koja je glavna prednost stresne ehokardiografije u usporedbi s testom opterećenja?

A

Poremećaji u gibanju miokarda pojavljuju se prije ishemije u EKG-u i prije bola u prsištu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako se EKG ispisuje na papiru?

A

Na milimetarskoj mrežici koja se pokreće brzinom od 25 mm u sekundi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako se izvodi transezofagealna ehokardiografija?

A

Ultrazvučni pretvarač se uvodi u jednjak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što upućuje na vijabilni, ali ishemijom zahvaćeni miokard?

A

Dio miokarda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što omogućuje tkivni dopler?

A

Analizu i usporedbu kretanja pojedinačnih segmenata miokarda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako se približno izračunava frekvencija srca na minutu pomoću EKG-a?

A

Broj 300 podijeli se brojem debljih vertikalnih crta između dvaju uzastopnih R-zubaca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje oznake se koriste za analizu EKG-a?

A

Zupci (Q, R, S) i valovi (P, T, U).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što označuje P-val na EKG-u?

A

Depolarizaciju atrija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koje su kliničke indikacije za perfuzijsku scintigrafiju miokarda?

A

Elektrokardiografski nalaz ishemije u opterećenju bez subjektivnih tegoba, suspektna koronarna bolest s patološkim EKG-om u mirovanju, anginozni bol u opterećenju bez elektrokardiografskih promjena, evaluacija interventne ili kirurške terapije koronarne bolesti srca, procjena veličine preboljenog infarkta miokarda i perfuzije ostalih područja miokarda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koliko dugo traje normalan PQ-interval?

A

Od 0,12 do 0,20 sekundi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje su indikacije za ehokardiografiju?

A

Valvularne i kongenitalne bolesti srca, kardiomiopatije, bolesti perikarda i aorte, evaluacija upalnih, tumorskih ili trombotskih srčanih masa, procjena težine srčanih grješaka, procjena intrakardijalnih shuntova i hemodinamike, određivanje abnormalnosti srčanih šupljina, mjerenje sistoličke i dijastoličke funkcije, procjena regionalnog gibanja stijenke lijevog i desnog ventrikula.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kako se izvodi radionuklidna ventrikulografija?

A

Intravenoznim davanjem eritrocita označenih tehnecijem-99m, snimanjem sinkroniziranim s R-zupcem na EKG-u, traje 5 do 10 minuta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što označuje QRS-kompleks na EKG-u?

A

Depolarizaciju ventrikula.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što označuje ST-spojnica na EKG-u?

A

Dio između kraja QRS-kompleksa i početka T-vala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koje su najčešće radiološke pretrage u dijagnostici srčanih bolesti?

A

Rendgenska snimka srca i pluća, kompjutorizirana tomografija i magnetna rezonancija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što se dobiva računalnom obradom snimljenih slika u radionuklidnoj ventrikulografiji?

A

Uvid u veličinu lijevog i desnog ventrikula, kvalitativna procjena ukupne i regionalne pokretljivosti, uvid u ukupnu i regionalnu ejekcijsku frakciju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što označuje T-val na EKG-u?

A

Repolarizaciju ventrikula.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Što se procjenjuje rendgenskom snimkom srca i pluća?

A

Položaj, veličina i oblik srca, velike krvne žile i plućna vaskularizacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Koliko dugo traje normalan QT-interval korigiran na frekvenciju?

A

Manje od 480 ms.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što je kateterizacija srca?

A

Invazivna pretraga uvođenjem katetera u srce radi mjerenja intrakavitarnih tlakova, uzimanja uzoraka krvi i prikaza srčanih šupljina i krvnih žila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Što označuje U-val na EKG-u?

A

Kasnu repolarizaciju nekih dijelova miokarda.

34
Q

Što je višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) srca?

A

Radiološka metoda koja prikazuje presjeke srca i velikih krvnih žila računalnom obradom podataka dobivenih od rotirajućega rendgenskog snopa.

35
Q

Koji se tlakovi mogu izmjeriti kateterizacijom desne strane srca?

A

Tlakovi u desnom atriju, desnom ventrikulu, plućnoj arteriji i plućnim kapilarama.

36
Q

Koja je svrha testa opterećenja?

A

Povećati potrošnju kisika u miokardu i koronarni protok.

37
Q

Koja je najčešća indikacija za MSCT koronarografiju?

A

Sumnja na koronarnu bolest u simptomatskih bolesnika bez promjena u EKG-u.

38
Q

Koji se tlakovi mogu izmjeriti kateterizacijom lijeve strane srca?

A

Tlakovi u lijevom ventrikulu, lijevom atriju i plućnim venama.

39
Q

Kako se izvodi magnetna rezonancija (MR) srca?

A

Korištenjem snažnog magnetnog polja za prikaz srca i prsnog koša.

40
Q

Koje su indikacije za test opterećenja?

A

Sumnja na koronarnu bolest srca, procjena stabilnosti koronarne bolesti, određivanje funkcionalne sposobnosti, ispitivanje sklonosti aritmijama, procjena učinka terapije.

41
Q

Kako se ocjenjuje ishod testa opterećenja u procjeni koronarne rezerve?

A

Prema subjektivnim tegobama i elektrokardiografskom nalazu.

42
Q

Kako uzimanje uzoraka krvi pomaže u kateterizaciji srca?

A

Pomaže u utvrđivanju mjesta i veličine intrakardijalnog spoja.

43
Q

Koje su prednosti MR angiografije u odnosu na MSCT angiografiju?

A

Nema ionizirajućeg zračenja, alergijske reakcije na paramagnetna kontrastna sredstva su rjeđe, kalcifikati ne otežavaju prikaz lumena arterija.

44
Q

Što označuje horizontalno ili silazno spuštanje ST-spojnice za 1,0 mm ili više u EKG-u?

A

Ishemiju miokarda.

45
Q

Što se izračunava iz podataka dobivenih kateterizacijom srca?

A

Minutni volumen, gradijent tlakova na srčanim ušćima i sistemna vaskularna rezistencija.

46
Q

Koliko dugo traje kontinuirano EKG snimanje (Holter)?

A

24 - 48 sati.

47
Q

Kako se kateterizacija srca može dopuniti?

A

Angiokardiografijom, davanjem jodnog kontrasta.

48
Q

Na čemu se temelje radionuklidne pretrage miokarda?

A

Na intravenskom unošenju radiofarmaka koji se nakupljaju i raspodjeljuju u miokardu razmjerno koronarnom protoku krvi.

49
Q

Koje su prednosti kontinuiranog EKG snimanja?

A

Otkrivanje ishemije miokarda i aritmija tijekom svakodnevnih aktivnosti.

50
Q

Koje su dvije metode perfuzijske scintigrafije miokarda?

A

Jednofotonska emisijska kompjutorska tomografija (SPECT) i pozitronska emisijska tomografija (PET).

51
Q

Što je ehokardiografija?

A

Slikovna kardiološka pretraga ultrazvukom.

52
Q

Što se može prikazati angiokardiografijom?

A

Sve srčane šupljine, njihova veličina u sistoli i dijastoli, ejekcijska frakcija i segmentalni poremećaji u gibanju stijenke ventrikula.

53
Q

Koji radioizotopi se koriste u SPECT perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?

A

Radioizotopi koji emitiraju gama-zrake.

54
Q

Koje su vrste ehokardiografije prema mjestu postavljanja sonde?

A

Transtorakalna, transezofagealna, intrakardijalna, intravaskularna.

55
Q

Što se ispituje ventrikulografijom lijeve strane srca?

A

Funkcionalna sposobnost mitralnih zalistaka.

56
Q

Što se ispituje aortografijom?

A

Funkcionalna sposobnost aortalnih zalistaka.

57
Q

Što je jednodimenzionalna ehokardiografija (M-mode)?

A

Prikaz srčanih struktura u jednoj dimenziji tijekom srčanog ciklusa.

58
Q

Koji radioizotopi se koriste u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?

A

Radioizotopi koji emitiraju pozitrone.

59
Q

Kako se procjenjuje stupanj mitralne ili aortalne regurgitacije?

A

Iz veličine kontrasta koji se vraća u lijevi atrij ili iz aorte u lijevi ventrikul.

60
Q

Što označuju defekti nakupljanja radiofarmaka tijekom opterećenja, a nema ih u mirovanju?

A

Ishemiju miokarda.

61
Q

Što je dvodimenzionalna ehokardiografija (B-mode)?

A

Prikaz srčanih struktura u dvije dimenzije s različitim intenzitetom tonova sive skale.

62
Q

Što označuju defekti nakupljanja radiofarmaka prisutni u mirovanju?

A

Ožiljne promjene miokarda.

63
Q

U kojim slučajevima je kateterizacija srca indicirana?

A

Kada se drugim metodama ne može postaviti točna dijagnoza ili utvrditi optimalna terapija, u pripremi za kardiokirurški zahvat, kada se predviđa mogućnost kateterske intervencije.

64
Q

Što je trodimenzionalna ehokardiografija (3D-mode)?

A

Rekonstrukcija žive slike srca kroz tri srčana ciklusa.

65
Q

Što označava ravnomjerna raspodjela radiofarmaka u miokardu nakon obiju aplikacija?

A

Uredan nalaz.

66
Q

Što omogućuje doplerska ehokardiografija?

A

Snimanje brzine, smjera i tipa krvnoga protoka unutar srca i krvnih žila.

67
Q

Što je koronarografija?

A

Radiološka metoda prikaza koronarnih arterija.

68
Q

Koji se radioizotop koristi za ispitivanje perfuzije u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?

A

Amonijak (N 13).

69
Q

Kako se izvodi koronarografija?

A

Uvođenjem posebno oblikovanih katetera preko radijalne ili femoralne arterije u aortu, selektivnim sondiranjem koronarnih arterijskih ušća i davanjem jodnog kontrasta.

70
Q

Koji se radioizotop koristi za procjenu vijabilnog miokarda u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?

A

Fluor-deoksiglukoza (18FDG).

71
Q

Što se procjenjuje u analizi promjena na koronarnim arterijama?

A

Glavno stablo lijeve koronarne arterije, sustav triju glavnih koronarnih arterija, stupanj suženja lumena arterija i broj zahvaćenih glavnih arterija.

72
Q

Što se događa s metabolizmom glukoze u srčanim stanicama tijekom i nakon ishemije?

A

Povećava se.

73
Q

Što upućuje na vijabilni miokard u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?

A

Smanjena perfuzija miokarda uz održano (pojačano) nakupljanje 18FDG-a.

74
Q

Kada je koronarna angiografija indicirana?

A

Za potvrdu ili isključenje koronarne bolesti, procjenu poznate koronarne bolesti srca, prije svakog kirurškog zahvata na srcu.

75
Q

Što je elektrofiziološko ispitivanje srca?

A

Invazivna kardiološka metoda snimanja površinskog elektrokardiograma i intrakardijalnih potencijala, te programirane stimulacije atrija i ventrikula.

76
Q

Kako se izvodi elektrofiziološko ispitivanje srca?

A

Uvođenjem kateterskih elektroda za snimanje intrakardijalnih potencijala i programiranu stimulaciju, slično kao kod kateterizacije srca.

77
Q

Što se dobiva snimanjem intrakardijalnih potencijala?

A

Točan slijed aktivacije podražaja.

78
Q

Što se ispituje programiranom stimulacijom u elektrofiziološkom ispitivanju srca?

A

Elektrofiziološka svojstva provodnog sustava, atrija.

79
Q

Što je elektrofiziološko ispitivanje srca?

A

Uvođenjem kateterskih elektroda za snimanje intrakardijalnih potencijala i programiranu stimulaciju, slično kao kod kateterizacije srca.

80
Q

Što se ispituje programiranom stimulacijom u elektrofiziološkom ispitivanju srca?

A

Elektrofiziološka svojstva provodnog sustava, atrija, ventrikula, akcesornih puteva i mogućnost izazivanja srčanih aritmija.

81
Q

Koje su indikacije za elektrofiziološko ispitivanje srca?

A

Dijagnostičke i terapijske, za konačnu dijagnozu aritmije i primjenu kateterske ablacije u liječenju tahikardija ili fibrilacije atrija.