P3 DIJAGNOSTIČKE METODE Flashcards
Što se događa s količinom krvi koja se mora smjestiti u arterijski sustav pri većem udarnom volumenu?
Povećava se.
Koji smjer imaju frekvencije koje se odašilju u odnosu na smjer krvne struje?
Smjer krvne struje.
Kako rastegljivost arterijskog sustava utječe na krvni tlak?
Smanjena rastegljivost povećava krvni tlak.
Što se događa s valovima koji se odbijaju od eritrocita?
Vraćaju se prema odašiljaču.
Koje su vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka kod hipertenzije?
140 mmHg ili više za sistolički, 90 mmHg ili više za dijastolički.
Kako se određuje brzina krvnoga protoka?
Iz razlike frekvencija odaslanih i reflektiranih valova.
Koje su tri osnovne metode primjene u ehokardiografiji?
Pulsni dopler, kontinuirani dopler i dopler u boji.
Koja je glavna vrijednost elektrokardiografije?
Razjašnjavanje srčanih aritmija i smetnji provođenja.
Što se koristi u kontrastnoj ehokardiografiji za prikaz toka krvi?
Kontrastno sredstvo.
Što odražava elektrokardiogram (EKG)?
Slijed širenja električnog impulsa iz sinusnog čvora do ventrikula.
Koliko odvoda se rutinski snima kod EKG-a?
12 odvoda.
Koje su dvije glavne vrste dijagnostičkih kardioloških metoda?
Neinvazivne i invazivne metode.
Koja je glavna prednost stresne ehokardiografije u usporedbi s testom opterećenja?
Poremećaji u gibanju miokarda pojavljuju se prije ishemije u EKG-u i prije bola u prsištu.
Kako se EKG ispisuje na papiru?
Na milimetarskoj mrežici koja se pokreće brzinom od 25 mm u sekundi.
Kako se izvodi transezofagealna ehokardiografija?
Ultrazvučni pretvarač se uvodi u jednjak.
Što upućuje na vijabilni, ali ishemijom zahvaćeni miokard?
Dio miokarda.
Što omogućuje tkivni dopler?
Analizu i usporedbu kretanja pojedinačnih segmenata miokarda.
Kako se približno izračunava frekvencija srca na minutu pomoću EKG-a?
Broj 300 podijeli se brojem debljih vertikalnih crta između dvaju uzastopnih R-zubaca.
Koje oznake se koriste za analizu EKG-a?
Zupci (Q, R, S) i valovi (P, T, U).
Što označuje P-val na EKG-u?
Depolarizaciju atrija.
Koje su kliničke indikacije za perfuzijsku scintigrafiju miokarda?
Elektrokardiografski nalaz ishemije u opterećenju bez subjektivnih tegoba, suspektna koronarna bolest s patološkim EKG-om u mirovanju, anginozni bol u opterećenju bez elektrokardiografskih promjena, evaluacija interventne ili kirurške terapije koronarne bolesti srca, procjena veličine preboljenog infarkta miokarda i perfuzije ostalih područja miokarda.
Koliko dugo traje normalan PQ-interval?
Od 0,12 do 0,20 sekundi.
Koje su indikacije za ehokardiografiju?
Valvularne i kongenitalne bolesti srca, kardiomiopatije, bolesti perikarda i aorte, evaluacija upalnih, tumorskih ili trombotskih srčanih masa, procjena težine srčanih grješaka, procjena intrakardijalnih shuntova i hemodinamike, određivanje abnormalnosti srčanih šupljina, mjerenje sistoličke i dijastoličke funkcije, procjena regionalnog gibanja stijenke lijevog i desnog ventrikula.
Kako se izvodi radionuklidna ventrikulografija?
Intravenoznim davanjem eritrocita označenih tehnecijem-99m, snimanjem sinkroniziranim s R-zupcem na EKG-u, traje 5 do 10 minuta.
Što označuje QRS-kompleks na EKG-u?
Depolarizaciju ventrikula.
Što označuje ST-spojnica na EKG-u?
Dio između kraja QRS-kompleksa i početka T-vala.
Koje su najčešće radiološke pretrage u dijagnostici srčanih bolesti?
Rendgenska snimka srca i pluća, kompjutorizirana tomografija i magnetna rezonancija.
Što se dobiva računalnom obradom snimljenih slika u radionuklidnoj ventrikulografiji?
Uvid u veličinu lijevog i desnog ventrikula, kvalitativna procjena ukupne i regionalne pokretljivosti, uvid u ukupnu i regionalnu ejekcijsku frakciju.
Što označuje T-val na EKG-u?
Repolarizaciju ventrikula.
Što se procjenjuje rendgenskom snimkom srca i pluća?
Položaj, veličina i oblik srca, velike krvne žile i plućna vaskularizacija.
Koliko dugo traje normalan QT-interval korigiran na frekvenciju?
Manje od 480 ms.
Što je kateterizacija srca?
Invazivna pretraga uvođenjem katetera u srce radi mjerenja intrakavitarnih tlakova, uzimanja uzoraka krvi i prikaza srčanih šupljina i krvnih žila.
Što označuje U-val na EKG-u?
Kasnu repolarizaciju nekih dijelova miokarda.
Što je višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) srca?
Radiološka metoda koja prikazuje presjeke srca i velikih krvnih žila računalnom obradom podataka dobivenih od rotirajućega rendgenskog snopa.
Koji se tlakovi mogu izmjeriti kateterizacijom desne strane srca?
Tlakovi u desnom atriju, desnom ventrikulu, plućnoj arteriji i plućnim kapilarama.
Koja je svrha testa opterećenja?
Povećati potrošnju kisika u miokardu i koronarni protok.
Koja je najčešća indikacija za MSCT koronarografiju?
Sumnja na koronarnu bolest u simptomatskih bolesnika bez promjena u EKG-u.
Koji se tlakovi mogu izmjeriti kateterizacijom lijeve strane srca?
Tlakovi u lijevom ventrikulu, lijevom atriju i plućnim venama.
Kako se izvodi magnetna rezonancija (MR) srca?
Korištenjem snažnog magnetnog polja za prikaz srca i prsnog koša.
Koje su indikacije za test opterećenja?
Sumnja na koronarnu bolest srca, procjena stabilnosti koronarne bolesti, određivanje funkcionalne sposobnosti, ispitivanje sklonosti aritmijama, procjena učinka terapije.
Kako se ocjenjuje ishod testa opterećenja u procjeni koronarne rezerve?
Prema subjektivnim tegobama i elektrokardiografskom nalazu.
Kako uzimanje uzoraka krvi pomaže u kateterizaciji srca?
Pomaže u utvrđivanju mjesta i veličine intrakardijalnog spoja.
Koje su prednosti MR angiografije u odnosu na MSCT angiografiju?
Nema ionizirajućeg zračenja, alergijske reakcije na paramagnetna kontrastna sredstva su rjeđe, kalcifikati ne otežavaju prikaz lumena arterija.
Što označuje horizontalno ili silazno spuštanje ST-spojnice za 1,0 mm ili više u EKG-u?
Ishemiju miokarda.
Što se izračunava iz podataka dobivenih kateterizacijom srca?
Minutni volumen, gradijent tlakova na srčanim ušćima i sistemna vaskularna rezistencija.
Koliko dugo traje kontinuirano EKG snimanje (Holter)?
24 - 48 sati.
Kako se kateterizacija srca može dopuniti?
Angiokardiografijom, davanjem jodnog kontrasta.
Na čemu se temelje radionuklidne pretrage miokarda?
Na intravenskom unošenju radiofarmaka koji se nakupljaju i raspodjeljuju u miokardu razmjerno koronarnom protoku krvi.
Koje su prednosti kontinuiranog EKG snimanja?
Otkrivanje ishemije miokarda i aritmija tijekom svakodnevnih aktivnosti.
Koje su dvije metode perfuzijske scintigrafije miokarda?
Jednofotonska emisijska kompjutorska tomografija (SPECT) i pozitronska emisijska tomografija (PET).
Što je ehokardiografija?
Slikovna kardiološka pretraga ultrazvukom.
Što se može prikazati angiokardiografijom?
Sve srčane šupljine, njihova veličina u sistoli i dijastoli, ejekcijska frakcija i segmentalni poremećaji u gibanju stijenke ventrikula.
Koji radioizotopi se koriste u SPECT perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?
Radioizotopi koji emitiraju gama-zrake.
Koje su vrste ehokardiografije prema mjestu postavljanja sonde?
Transtorakalna, transezofagealna, intrakardijalna, intravaskularna.
Što se ispituje ventrikulografijom lijeve strane srca?
Funkcionalna sposobnost mitralnih zalistaka.
Što se ispituje aortografijom?
Funkcionalna sposobnost aortalnih zalistaka.
Što je jednodimenzionalna ehokardiografija (M-mode)?
Prikaz srčanih struktura u jednoj dimenziji tijekom srčanog ciklusa.
Koji radioizotopi se koriste u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?
Radioizotopi koji emitiraju pozitrone.
Kako se procjenjuje stupanj mitralne ili aortalne regurgitacije?
Iz veličine kontrasta koji se vraća u lijevi atrij ili iz aorte u lijevi ventrikul.
Što označuju defekti nakupljanja radiofarmaka tijekom opterećenja, a nema ih u mirovanju?
Ishemiju miokarda.
Što je dvodimenzionalna ehokardiografija (B-mode)?
Prikaz srčanih struktura u dvije dimenzije s različitim intenzitetom tonova sive skale.
Što označuju defekti nakupljanja radiofarmaka prisutni u mirovanju?
Ožiljne promjene miokarda.
U kojim slučajevima je kateterizacija srca indicirana?
Kada se drugim metodama ne može postaviti točna dijagnoza ili utvrditi optimalna terapija, u pripremi za kardiokirurški zahvat, kada se predviđa mogućnost kateterske intervencije.
Što je trodimenzionalna ehokardiografija (3D-mode)?
Rekonstrukcija žive slike srca kroz tri srčana ciklusa.
Što označava ravnomjerna raspodjela radiofarmaka u miokardu nakon obiju aplikacija?
Uredan nalaz.
Što omogućuje doplerska ehokardiografija?
Snimanje brzine, smjera i tipa krvnoga protoka unutar srca i krvnih žila.
Što je koronarografija?
Radiološka metoda prikaza koronarnih arterija.
Koji se radioizotop koristi za ispitivanje perfuzije u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?
Amonijak (N 13).
Kako se izvodi koronarografija?
Uvođenjem posebno oblikovanih katetera preko radijalne ili femoralne arterije u aortu, selektivnim sondiranjem koronarnih arterijskih ušća i davanjem jodnog kontrasta.
Koji se radioizotop koristi za procjenu vijabilnog miokarda u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?
Fluor-deoksiglukoza (18FDG).
Što se procjenjuje u analizi promjena na koronarnim arterijama?
Glavno stablo lijeve koronarne arterije, sustav triju glavnih koronarnih arterija, stupanj suženja lumena arterija i broj zahvaćenih glavnih arterija.
Što se događa s metabolizmom glukoze u srčanim stanicama tijekom i nakon ishemije?
Povećava se.
Što upućuje na vijabilni miokard u PET perfuzijskoj scintigrafiji miokarda?
Smanjena perfuzija miokarda uz održano (pojačano) nakupljanje 18FDG-a.
Kada je koronarna angiografija indicirana?
Za potvrdu ili isključenje koronarne bolesti, procjenu poznate koronarne bolesti srca, prije svakog kirurškog zahvata na srcu.
Što je elektrofiziološko ispitivanje srca?
Invazivna kardiološka metoda snimanja površinskog elektrokardiograma i intrakardijalnih potencijala, te programirane stimulacije atrija i ventrikula.
Kako se izvodi elektrofiziološko ispitivanje srca?
Uvođenjem kateterskih elektroda za snimanje intrakardijalnih potencijala i programiranu stimulaciju, slično kao kod kateterizacije srca.
Što se dobiva snimanjem intrakardijalnih potencijala?
Točan slijed aktivacije podražaja.
Što se ispituje programiranom stimulacijom u elektrofiziološkom ispitivanju srca?
Elektrofiziološka svojstva provodnog sustava, atrija.
Što je elektrofiziološko ispitivanje srca?
Uvođenjem kateterskih elektroda za snimanje intrakardijalnih potencijala i programiranu stimulaciju, slično kao kod kateterizacije srca.
Što se ispituje programiranom stimulacijom u elektrofiziološkom ispitivanju srca?
Elektrofiziološka svojstva provodnog sustava, atrija, ventrikula, akcesornih puteva i mogućnost izazivanja srčanih aritmija.
Koje su indikacije za elektrofiziološko ispitivanje srca?
Dijagnostičke i terapijske, za konačnu dijagnozu aritmije i primjenu kateterske ablacije u liječenju tahikardija ili fibrilacije atrija.