P1 ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA SRCA Flashcards
Što je kontrakcija srca snažnija?
Što su njegova vlakna jače istegnuta.
Što se događa kada je volumen krvi na kraju dijastole veći?
U aortu se izbacuje veća količina krvi - Frank Starlingov zakon srca i tako sprječava nakupljanje krvi u perifernim i plućnim venama.
Gdje se nalazi srce?
U prednjem sredoprsju iza prsne kosti, malo ulijevo od medijalne linije.
Što prekriva srce?
Pleura i pluća, a dio perikarda dolazi u izravan dodir s prsnom kosti.
Što je kontraktilnost srca?
Snaga kojom se miokard kontrahira pri svakom otkucaju.
Koji dijelovi srca čine najveći dio prednje strane?
Desni ventrikul i desni atrij.
Koji dijelovi srca čine donje i stražnje strane?
Lijevi ventrikul i lijevi atrij.
Koji je najvažniji faktor koji može promijeniti kontraktilnost srca?
Stimulacija srca preko simpatičkoga živčanog sustava.
Što odjeljuje ventrikule od atrija?
Koronarni sulkus.
Kako simpatička stimulacija utječe na udarni volumen?
Povećava udarni volumen pri bilo kojem stupnju napunjenosti ventrikula. Postoji granica - to je korisno do 200 otkucaja u minuti, nakon toga se SMV počinje smanjivati.
Što se nalazi u koronarnom sulkusu?
Arterija, vena i masno tkivo.
Kako simpatička inhibicija utječe na udarni volumen?
Smanjuje udarni volumen u istim uvjetima.
Od čega se sastoji desni atrij?
Stražnjeg dijela s tankom stijenkom i prednjeg, muskularnog dijela.
Što se ulijeva u stražnji dio desnog atrija?
Obje šuplje vene i koronarni sinus.
Kako patološka stanja koja uzrokuju destrukciju ili slabost miokarda utječu na kontraktilnost srca?
Smanjuju kontraktilnost srca te se UV smanjuje uz bilo koji volumen na kraju dijastole.
Što obuhvaća prednji dio desnog atrija?
Desnu aurikulu i trikuspidalnu valvulu.
Što se nalazi na interatrijskom septumu?
Fossa ovalis.
Kako autonomni refleksi utječu na frekvenciju srca u uvjetima smanjene kontraktilnosti?
Mogu povećati frekvenciju srca na 120 do 150 otkucaja u minuti.
Kako oslabljeno srce može održavati gotovo normalan minutni volumen?
Povećanjem frekvencije srca.
SMV = UV x frekvencija
Što se nalazi na granici desnog atrija i ventrikula?
Trikuspidalno ušće - fibrozni prsten + tri kuspisa.
Što povezuje korde tendineje?
Kuspise s papilarnim mišićima.
Gdje završava izlazni dio desnog ventrikula?
Ušćem stabla plućne arterije.
Od čega se sastoji lijevi atrij?
Stražnjega, tanjeg dijela i debljega, mišićnog dijela.
Što ulazi u stražnji dio lijevog atrija?
Plućne vene.
Što pripada mišićnom dijelu lijevog atrija?
Lijeva aurikula.
Koliko je deblja mišićna stijenka lijevog ventrikula u odnosu na desni?
Tri do četiri puta deblja.
Što se nalazi između lijevog atrija i ventrikula?
Atrioventrikularno ušće - fibrozni prsten i dva kuspisa.
Od čega se sastoji aortalno ušće?
Fibroznog prstena i triju polumjesečastih kuspisa.
Koje su glavne koronarne arterije?
Desna i lijeva koronarna arterija.
Gdje započinje desna koronarna arterija?
U desnome aortalnom sinusu.
Što opskrbljuju ogranci desne koronarne arterije?
Sinusni čvor, AV čvor, desni ventrikul i donji dio lijevog ventrikula.
Gdje započinje lijeva koronarna arterija?
U lijevom sinusu aorte.
Na što se dijeli lijeva koronarna arterija?
Na prednju silaznu granu i cirkumfleksnu granu.
Što opskrbljuje prednja silazna arterija?
Interventrikularni septum i prednju stijenku lijevog ventrikula.
Što opskrbljuje cirkumfleksna arterija?
Lateralni i posteriorni dio lijevog ventrikula.
Što su anastomoze između koronarnih arterija?
Brojne male veze koje nemaju funkcionalne važnosti u normalnim okolnostima.
Što se događa s anastomozama kada jedan dio srca postane ishemičan?
Prošire se i omogućuju kolateralnu krvnu opskrbu.
Kako se vraća koronarna venska krv iz lijevog ventrikula?
Preko koronarnog sinusa u desnu stranu srca.
Kako se odvodi koronarna venska krv iz desnog ventrikula?
Preko malih prednjih kardijalnih vena izravno u desni atrij.
Što su Thebesijeve vene?
Sićušne vene koje vraćaju vrlo malu količinu venske krvi iz koronarnih arterija izravno u sve srčane šupljine.
Što čini limfni sustav srca?
Tri kardijalna pleksusa: subendokardijalni, miokardijalni i epikardijalni.
Kako ide drenaža limfe u srcu?
Prema epikardijalnom pleksusu, a odvodni putevi smjerom koronarnih arterija.
Što čini provodni sustav srca?
Sinusni čvor, AV čvor, Hisov snop s granama i Purkinjeove niti.
Kako se podražaj prenosi iz sinusnog čvora na AV čvor?
Preko triju internodalnih puteva.
Zašto je brzina širenja podražaja kroz AV čvor usporena?
Omogućuje optimalan hemodinamski slijed kontrakcija atrija i ventrikula.
Gdje se nastavlja Hisov snop?
Subendokardijalno na AV čvor i dijeli se na desnu i lijevu granu u interventrikularnom septumu te lijeva se grana na prednju i stražnju (veći mišić, bolja inervacija).
Gdje završavaju desna grana i oba fascikula lijeve grane Hisovog snopa?
U gustom mrežom Purkinjeovih niti.
Odakle dolaze simpatička živčana vlakna?
Od gornjeg, srednjeg i donjeg vratnog ganglija i šire se po čitavom srcu.
Kako dolaze parasimpatička živčana vlakna do srca?
Putem vagusa.
Gdje su raspoređena parasimpatička živčana vlakna?
Oko sinusnog čvora, AV čvora, u mišiću obaju atrija i vrlo malo u ventrikularnom mišiću.
Koji vagus opskrbljuje sinusni čvor?
Desni vagus.
Koji vagus opskrbljuje AV čvor?
Lijevi vagus.
Koja je osnovna funkcija srca?
Primiti vensku krv, oksigenirati je u plućima i dovesti je preko arterija u sve tjelesne organe.
Gdje nastaje najviši tlak u srcu?
U lijevom ventrikulu (120 mmHg).
Gdje nastaje najniži tlak u srcu?
U desnom atriju (4 mmHg).
Što uzrokuje snizivanje tlaka u smjeru strujanja krvi?
Otpor cirkulacijskog sustava.
Kada započinje sistola ventrikula?
Zatvaranjem atrioventrikularnih ušća.
Što se događa u fazi izovolumne kontrakcije?
Naglo raste tlak u ventrikulima bez skraćivanja miokardnih vlakana.
Kada započinje faza brzog izbacivanja krvi?
Nakon otvaranja arterijskih ušća.
Kada započinje faza sporog izbacivanja krvi?
Kada se tlakovi u ventrikulima i arterijama izjednače.
Što se događa u fazi izometrijske relaksacije?
Smanjuje se napetost ventrikularnih mišićnih vlakana bez promjena u njihovoj dužini.
Kada započinje dijastola?
Otvaranjem atrioventrikularnih ušća.
Što se događa u fazi brzog punjenja ventrikula?
Ventrikuli se brzo pune krvlju.
Što se događa u dijastazi?
Volumen ventrikula se znatnije ne povećava.
Što se događa u kontrakciji atrija?
U ventrikule se ubacuje oko 30% od ukupnoga venskog priljeva krvi.
Koliko krvi srce izbaci u minuti u stanju mirovanja?
4 do 6 litara.
Kako srce povećava minutni volumen tijekom tjelesnog napora?
Povećanjem frekvencije ili povećanjem udarnog volumena.
Što kontrolira frekvenciju srca?
Autonomni živčani sustav.
Četiri faze sistole.
- Izovolumna kontrakcija - nagli porast tlaka, zatvaranje AV zalistaka
- Faza brzog izbacivanjja krvi - tlak u ventrikulu veći od aorte
- Faza sporog izbacivanja krvi - dolazi do izjednačavanja tlakova, zatvaranja aortalnih zalistaka
- Izometrijska relaksacija - aktivno otpuštanje ventrikla , dovodi do pada tlaka i otvaranja AV ušća
