P2 Flashcards

1
Q

Koja su područja MLD-a?

A
  1. Opća i specijalistička medicinska biokemija
  2. Laboratorijska hematologija
  3. Koagulacija
  4. Imunologija
  5. Transfuzijska medicina
  6. Mikrobiologija
  7. Molekularna dijagnostika
  8. Citologija i histoplatologija
  9. Hitna laboratorijska dijagnostika
  10. Kontrola kvalitete i upravljanje laboratorijem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Opiši opću i specijalističku medicinsku biokemiju. + drugi naziv?

A
  • analiza biokemijskih parametara u uzorcima
  • određivanje koncentracija metabolita, enzima, hormona, vitamina, lijekova
  • specijalizirane analize poput toksikologije i terapijskog praćenja lijekova
  • drugi naziv: klinička kemija i biokemija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su najčešći uzorci koji se proučavaju u kliničkoj kemiji i biokemiji?

A

puna krv, urin, serum i plazma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je serum?

A

tekućina koja zaostaje povrh taloga krvnih stanica nakon centrifugiranja koagulirane/zgrušane pune krvi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je plazma?

A

dobiva se centrifugiranjem krvi koja se prikupila u epruvete s antikoagulansima, sadrži veliki broj proteina od kojih su najznačajniji albumini, fibrinogen, faktori zgrušavanja, protutijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Nabroji metabolite i supstrate koji se koriste u pretragama. + opis bolesti

A

ukupni bilirubin - hepatobilijarna bolest (jetra), intravaskularna hemoliza (raspadanje eritrocita)
glukoza - hiperglikemija - probir i praćenje dijabetesa, trudnoća, kronične i akutne bolesti jetre
- hipoglikemija - terapija dijabetesa inzulinom, urođeni poremećaj metabolizma
kreatinin - akutne i kronične bolesti bubrega, hipertenzija (povišen krvni tlak), dijabetes, sepsa, hiperuricemija (povećanje koncentracije urične kiseline u krvi)
urati - nefrolitijaza, hiperurikemija, policitemija, prekomjerno konzumiranej alkohola
ureja - zatajenje bubrega, hemodijaliza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši raspone metabolita i supstrata koji se koriste u pretragama. + spol/godine

A

ukupni bilirubin ( raspon: 3-20 ), za osobe starije ili jednake 20 godina
glukoza ( raspon: 4,2 - 6,0 )
kreatinin ( muški raspon: 79-125, žene: 63-107 )
urati ( muški:182-403, žene: 134-337 )
ureja ( 2,8 - 8,3 )

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Nabroji enzime u pretragama.

A

ALT - alanin-aminotransferaza
AST - aspartat-aminotransferaza
ALP - alkalna fosfataza
AMS - A-amilaza
GGT - gama glutamiltransferaza
TSH
fT4 - tiroksin, slobodni
fT3 - trijodtironin, slobodni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Nabroji lipide i proteine koji se koriste u pretragama. + opis bolesti

A

Kolesterol : prepoznavanje rizika za aterosklerozu, praćenje terapije za sniženje lipida dijetom i lijekovima
HDL - kolesterol : prepoznavanje rizika za aterosklerozu
LDL - kolesterol : prepoznavanje rizika za aterosklerozu, praćenje terapije za sniženje lipida dijetom i lijekovima
Trigliceridi - prepoznavanje rizika za aterosklerozu, praćenje terapije za sniženje lipida dijetom i lijekovima
C-reaktivni protein (CRP) : potvrda prisutnosti akutne organske bolesti ili kroničnih stanja, dijagnoza i praćenje infekcija, rano otkrivanje simptoma reumatske bolesti
Proteini, ukupni : abnormalna brzina sedimentacije eritrocita, proteinurija, edem, kronična bolest bubrega
HbA1c - kontinuirano praćenje glikemije kod dijabetičara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Opiši analizu urina.

A

probir ,,screening’’ metoda za procjenu stanja metabolizma i genitalno - urinarnog sustava
pregledava se: specifična težina urina, kvantitet (izgled, boja, miris, reakcija, koncentracija: šećera, proteina, nitrita…), kvalitativna analiza i mikroskopski pregled urina nakon centrifugiranja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši promjenu izgleda i boje urina te dijagnostički značaj uz to.

A

Izgled -> raspon je bistar, a u slučaju da je zamućen sumnja se na upalne procese, gljivice, bakterije
Boja -> raspon je svijetložuta, a u slučaju da je tamnosmeđa onda je povišen bilirubin-znak oštećenja jetre, a crvena označava prisutnost krvi u urinu - bubrežni kamenac, upala ili oštećenje bubrega

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Raspon pH za urin?

A

5,0 - 9,0

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Raspon relativne volumne mase za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

1,002 - 1,03
- povećana gustoća je znak dijabetesa, hipertenzije, oštećenja bubrega

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Raspon glukoze za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

<0.8
- sumnja se na šećernu bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Raspon bilirubina za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

0
- sumnja na oštećenje jetre

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Raspon ketona za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

<0,5
- sumnja na šećernu bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Raspon eritrocita za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

<10
- probir na hematuriju/hemoglobinuriju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Raspon proteina za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

<0,2
- prepoznavanje ranog stadija proteinurije, posljedice velike fizičke aktivnosti ili upale

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Raspon urobilnogena za urin? + simptomi kad je izvan raspona

A

<17
- sumnja na oštećenje jetre ili žuči

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što označava pojava nitrita u urinu? Koji je raspon nitrita?

A

Ono je znak bakterijske infekcije u urinarnom traktu
Raspon je 0

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Opiši mikroskopski pregled urina. Što sve spada pod takav pregled? + rasponi i simptomi izvan raspona

A
  • leukociti 0-2
  • eritrociti 0-2
  • stanice pločastog epitela 0-1
  • male epitelne stanice 0-1
  • raspon 0: bubrežni tubularni epitel, bakterije, gljivice, sluz, kristali, soli

simptomi: bolesti bubrega i/ili urinarnog trakta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Opiši analitičku farmakologiju s toksikologijom.

A

analiza lijekova i toksičnih tvari u biološkim uzorcima (npr. analiza droga i sredstava ovisnosti)
- tehnike: kromatografija, spektrometrija masa, spektrofotometrija, imunokemijske metode
- ovo je područje važno za optimizaciju terapije lijekovima, dijagnostiku trovanja i predoziranja, praćenje zlouporabe droga

23
Q

Opiši laboratorijsku hematologiju.

A
  • Klasične hematološke pretrage provode se u svrhu analize broja, oblika i veličine krvnih stanica, analiza koštane srži, dijagnostika hematoloških poremećaja
  • klasične pretrage uključuju: kompletnu krvnu sliku, diferencijalnu krvnu sliku i brzinu sedimentacije eritrocita
24
Q

Nabroji što se analizira u laboratorijskoj hematologiji.

A

Erc (eritrociti)
Hb (hemoglobin)
Hct (hematokrit)
MCV (prosječni volumen eritrocita)
MCH (prosječna količina hemoglobina u eritrocitu)
MCHC (prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima)
RDW (raspodjela eritrocita po volumenu)
Trc (trombociti)
MPV (prosječni volumen trombocita)
Lkc (leukociti)

25
Q

Čime se bavi koagulacija?

A

Fokusira se na procese zgrušavanja krvi, proučava mehanizme hemostaze i tromboze, bavi se dijagnostikom i liječenjem poremećaja zgrušavanja krvi, važna je za sigurnu transfuziju i sprječavanje komplikacija

26
Q

Što je koagulacija?

A

predstavlja stvaranje krvnog ugruška (treća faza hemostaze)

27
Q

Nabroji faze hemostaze.

A
  1. vazokonstrikcija
  2. stvaranje trombocitnog čepa (primarna hemostaza)
  3. koagulacija (sekundarna hemostaza)
  4. fibrinoliza
28
Q

Nabroji indikacije koje upućuju na ispitivanje hemostaze.

A

otekline, hematomi, unutarnje krvarenje nepoznatog podrijetla, bolesti često povezane s poremećajima hemostaze, preoperativno ispitivanje

29
Q

Nabroji faze koagulacije.

A
  1. stvaranje aktivatora protrombina
  2. pretvaranje protrombina u trombin
  3. pretvaranje fibrinogena u fibrin pod utjecajem trombina
30
Q

Nabroji testove zgrušavanja krvi.

A
  • Protrombinsko vrijeme (PT) – test vanjskog puta koagulacije
  • Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) – test vanjskog puta koagulacije
  • Trombinsko vrijeme (TT) – mjeri pretvorbu fibrinogena u fibrin
  • Fibrinogen
  • D-dimer
  • Određivanje broja trombocita
  • Specifični testovi za pojedine faktore zgrušavanja
31
Q

U čemu pomažu testovi zgrušavanja krvi?

A

Otkrivanju nasljednih poremećaja koagulacije poput hemofilije
Dijagnosticiranju stečenih poremećaja kao što su bolesti jetre ili diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK)
Praćenju antikoagulantne terapije

32
Q

Do čega mogu dovesti poremećaji koagulacije?

A

Sklonosti krvarenju (npr. hemofilija)
Povećanog rizika od tromboze
Komplikacija pri kirurškim zahvatima

33
Q

Opiši imunologiju.

A

Ispituje imunološke sustave, antitjela, antigene, autoimune bolesti i reakcije na infekcije
* Serološke analize
* Dijagnostika autoimunih bolesti
* Alergološka testiranja
Proučava imunološki sustav i njegove reakcije
* Bavi se mehanizmima obrane organizma od patogena
* Uključuje proučavanje autoimunih bolesti, alergija, transplantacijske imunologije
* Važna je za razumijevanje imunoloških aspekata transfuzije i transplantacije

34
Q

Što je imunogenetika?

A

dio imunologije koji proučava gensku kontrolu imunološke reakcije u kojoj sudjeluju tri skupine bjelančevina: imunoglobulini, receptori na T limfocitima i glavni sustav tkivne snošljivosti (HLA sustav)

35
Q

Koja su ključna područja istraživanja imunogenetike?

A

a) HLA sustav (Humani leukocitni antigen)
b) Geni za imunoglobuline
c) Geni za T-stanične receptore
d) Genetička osnova autoimunih bolesti

36
Q

Opiši transfuzijsku medicinu.

A

Bavi se svim aspektima transfuzije krvi i krvnih komponenti
Uključuje prikupljanje, obradu, testiranje i transfuziju krvi
Obuhvaća imunohematologiju, upravljanje krvlju, terapijsku aferezu, transplantaciju matičnih stanica
Fokusira se na sigurnu primjenu krvnih pripravaka u liječenju
pacijenata

37
Q

Što je imunohematologija?

A

određivanje krvnih antigena, titra i specifičnosti protutijela iz periferne krvi

38
Q

Što uključuju rutinska imunohematološka ispitivanja?

A

 određivanja ABO i RhD antigena u krvi
 direktni i indirektni antiglobulinski test
 određivanje Rh fenotipa analiza tkivne kompatibilnosti (crossmatch)

39
Q

Koji su specifični imunohematološki testovi?

A

 određivanje specifičnosti antieritrocitnih protutijela u plazmi/serumu
 križna reakcija
 elucija eritrocitnih protutijela

40
Q

Kako se određuju krvne grupe?

A

Pomoću anti-A i anti-B testnih seruma te uz pomoć anti-D testnog seruma za pozitivno ili negativno

41
Q

Što je antiglobinski test (AGT)? Kako ga dijelimo?

A

ili Coombsov test
- osnovni test za otkrivanje antieritrocitnih protutijela
- Antiglobulinskim serumom- detektiraju se stanice obložene IgG protutijelima ili komplementom

Dijelimo ga na:
DAT - direktni antiglobulinski test ( antiglobulini se direktno dodaju u ispitivane eritrocite-aglutinacija potvrđuje prisustvo antieritrocitnih protutijela ispitanika)
IAT - indirektni antiglobulinski test (u testni serum se dodaje uzorak krvi, ako dodatkom antiglobulinskih protutijela dolazi do aglutinacije -to je potvrda da serum primatelja sadrži protutijela protiv stanica darivatelja)

42
Q

Opiši mikrobiologiju.

A

izolacija i identifikacija patogenih uzročnika infektivnih oboljenja:
bakteriološke pretrage
virološke pretrage
parazitološke pretrage
mikološke pretrage

43
Q

Koji su najčešći uzorci kod mikrobiologije?

A

uzorak stolice, obris dišnih puteva, spolno mokraćnog sustava, aspirata, punktata, rana

44
Q

Koje su najčešće metode analize kod mikrobiologije?

A

serološke pretrage za dokazivanje protutijela na bakterijske, virusne i gljivične antigene (ELISA, ELFA enzimsko fluorescentni test, WB), direktna mikroskopija, kultivacija uzoraka na krutim i tekućim podlogama, analiza bakterijske i virusne DNA lančanom eakcijom polimeraze

45
Q

Opiši molekularnu dijagnostiku?

A

usmjerena na analizu genetičkog materijala (DNA, RNA) primjenom molekularno biološke metode, izmjene osjetljivosti i visokog stupnja specifičnosti

46
Q

Koja je primjena molekularne dijagnostike? Koje se metode najčešće koriste?

A
  • Primjena:
     Dijagnostika nasljednih bolesti
     Dijagnostika infektivnih oboljenja
     Analiza genetske predispozicije za razvoj bolesti
     Procjena organizma na terapiju
  • najčešće metode u primjeni:
     PCR
     RT PCR
     realtime PCR
     sekvenciranje DNA
47
Q

Što je genetika?

A

Grana molekularne dijagnostike
Proučava genetski materijal i njegove promjene, uključujući nasljedne bolesti, mutacije i genetske predispozicije za određene bolesti

48
Q

Što je citogenetika?

A

znanost koja proučava morfologiju i ponašanje kromosoma
tijekom mitoze i mejoze
* Promjena broja kromosoma ima uvijek za posljedicu promjenu
fenotipa nositelja.
* dijagnostika kromosomskih aberacija koje obilježava promjena
broja ili morfologije kromosoma unutar para kromosoma

49
Q

Postojanje 3, 4 ili 5 homolognih kromosoma nazivamo?

A

trisomijom, tetrasomijom ili pentasomijom

50
Q

Koje su najčešće trisomije?

A

Downov sindrom
Patau sindrom
Edwards sindrom

51
Q

Koje su najčešće monosomije?

A

Turnerov sindrom

52
Q

Kariogram?

A

prikaz izgleda i broja kromosoma (23 para =46), od kojih su 22 para somatskih i 1 par spolni kromosom

53
Q

Prenatalna i postnatalna dijagnostika?

A
  • Prenatalna dijagnostika
     Plodna voda
     Korionska resica
     Krv iz pupkovine
  • Postnatalna dijagnostika
     Uzorci periferne krvi