Oko Flashcards
Kako se razvija oko?
Iz mozga prednjih mjeshurica mozga iz diencephalona, kao kugla na drski, ta kugla se sprijeda udubi kao ispuhana lopta, a rubovi te udubine rastu i suzuju otvor udubine dok ne ostane samo jedan mali otvor naprijed. Ta kugla ima dva lista: unutrasnji koji je deblji, njega cini osjetni epitelkoj prima nadrazaje svjetlosti i vanjski list koji razvije tamni pigment, tako da ne porpusta svjetlost, ova dva sloja su dovoljna za nastajanje slike, ali da bi ona bila bolja, trebamo imati glatku podlogu na kojoj ce nastati lsika. Retina je tanka opna, ciju zategnutost omogucuje tekucina kojom je isounjena kugla (corpus vitreum), to staklasto tijelo omogucava da je retina uvijek zategnuta, odbosno da ocna suoljina ima odredjeni pritisak. Moramo imati i razvijen aparat koji se luciti drugu tecnost drugog pritiska, kako staklasto tijelo ne bi izgubilo vodu - corpus cilliiare.
Tunica fibrosa bulbi
- zadatka:
- mora davati otpor intraokularnom pritisku
- mora da stiti oko
- mora obezbijediti mjesto na kojem ce se prihvatiti misici
Ima oblik kugle podijeljena u dva dijela
- straznji, neprozirni - sclera
- prednji, prozirni - cornea
Najdeblja je na mjestima gdje ovojnice prelaze oko (1-2mm), a prema ekvatoru se stanjuje (0,4-0,6), pa je naprijed opet nesto deblja.
Sclera
Znaci tunicu externu cine sclera i cornea. Sclera ima tri sloja: - episclera - dio koji je sastavljen od gsutih vlakana
- sclera propria - kolagena
- lamina fusca - pigmentirana
VANJSKA STRANA sclere je slobodna, sto je dobro zbog kretanja oka, oko sclere postoji membrana to je capsula bulbi (fascia - Tenonijeva), ona obuhvata bulbus, zapravo izmedju nej i blbusa se nalaze niti tako da se moze reci da je to zglob, ali su te niti toliko duge da to ne smeta pokretima oka, tako da se to gleda kao slobodni zglob. Na scleri postoje otvori. Najvazniji otvor je onaj kroz koji prolazi n opticus, a sa njim i a i v centralis retinae, on prolazi sagitalno kroz scleru, misli se kanal i ima otvor unutra koji je uzi od otvora prema vani, rub otvora nije ravan, vec salje svoje snopove izmejdu vlakan zivaca tako da cini jednu formaciju - area cribriformis sclere (lamina cribrosa). to mejsto je ujedno i LOCUS MINORIS RESISTENTIAE, jer se sclera tu najlakse izdubi, ako se poveca intrakranijalni pritisak. (PRICA O GLAUKOMI). Niz drugih otvora, straga emissaria sclere posteriora (kroz njih prolaze aa iridis (aa cilliares posteriores longae) i aa choroideae (aa cilliares posterioers breves) i nn cilliares.
Naprijed emissaria sclere anterior (ramuli cilliares - aa cilliares anteriores).
U blizini ekvatora 4 otvora - emissaria sclerae aequatorialia, 4 vene choroideae maiores, a s obzirom da one idu koso, kod povecanog intrakraijalnog pritiska ometa se oticanje krvi.
UNUTRASNJA STRANA je isto slobodna, moze se reci da ima neki zglob izmedju clere i choroideae jer, koji nije srastao sa sclerom pa se moze nomralno micati, kontrakcijom m cilliarisa, kliziti po scleri (ppmicanje naprijed natrag), m cilliaris je pricvrscen na na mjestu gdej sclera prelazi u corneu.
Inutra sclera ima otvore kao sa vanske strane, unutrasnja strana j etamne boje jer ima sloj lamina fusca koji je pigmentiran (njie u scleri pigment neko u lamini).
Sclera se naprijed nastavlja na corneu, tako da se tkivo transformira u tkivo corneae, na ravnoj granici, prvo na straznjoj pa na prednjoj plostini, izgleda kao da je cornea umetnuta (staklo u sat), ali nije, nego se niti nastavljaju jedne u druge, samo je u cornei indeks loma isti kao u svim sastanvim dijelovima.
Sclera prekriva rub corneeae sa repdnje strane i nesto malo sa straznje.
Otvor sclere je rima cornealis, ima prednju i straznju usnu:
- labium anterius - duza od straznje, na gornjoj i donjoj strani tako da ako se gleda sa prednje strane cornea ima ovlan oblik
- labium psoterius - kraca i jednaka ako se gleda sa straznje strane - okrugla
Cornea je jace zavijena nego sclera, ali sclerin prednji dio koji prelazi u corneu je isto zavijen kao kornea, pa se pravi jedam zlijeb koji se u formi prstena pruza oko citave corneae - sulcus sclerae
Blizu rime cornealis, sa unutrasnje strane se nalazi sinus venosus sclerae (SCHLEMOV KANAL), oblika prstena spljostren od naprijed prema natrag (nekad ga zamijeni plexus venosus - samo njegovi kanalici), tanki sloj sa unutrasnje strane sinusa je lig pectinatum anguli iridocornealis, povezuje corneu sa iris i m cilliaris. Tu je tkivo sclere gradjeno od trabekula koje idu u raznim smjerovima, a izmedju njih su prostori koji komuniciraju sa prednjom komorom, a ona sa Schlemovim kanalom - ti prostori su spatia anguli iridocornealis. Sclemov kanal je povezan sa vv cilliares.
Sclera je gradjena od vezivnih fibrila koje se ukrstaju u svim smjerovima. plus elasticne niti (najvise u limbus i are cribirfomris sclere), izmedju fibrila pukotine, sprijeda je sklera pokrivena konjuktivom, a straga ona cini prednji zid spatii circumbularis.
aa cilliares posteriores longae et breves
nn cilliares
Cornea
Dio tunicae externae, glavna osobina lrozirnost, ima prednju, straznju stranu i rub. Prednja strana je konvrksna, glatka i pokrivena skroz sa konjuktivom, centralni dio je vertex corneae, ovalnog je oblika sa hotizontalnim dijametrom 12mm i vertikalnim 11mm. Unutrasnja ili straznja strana je konkavna okrugla ali jaca od prednje tako da je cornea drugacije debljine na rubu je deblja 1,1mm a an sredini tanja 0.8mm, corneae je negativna konveksnokonkavna leca, a rub joj se uvlaci izmedju orednje i strazne usne ruba sclere - limbus corneae.
Gradjena iz pet slojeva:
- epithelium anterius corneae - tipican epitel, pripada konjuktivi, pokriva preenji dio bulbusa, priljubljrna uz prednju stranu corneae ima 5 slojeva stanica, najdonje su cilindricne - one sluze za regeneracijj povrsnih, onda idu tri sloja lnogokutnih stanica i gornji taj pocrsni sloj su plocaste stanice sa jezgrom, u medjucelijskim podrucjima su leukociti.
- lamina limitans anterior - Bowmanniva- tanka izmedju epitela i substantiae propriae, ona je glatka i homigena i na rubu roznice naglo nestaje.
- substantia propria - prava tunica externa, gradjena kao sclera od vezivnih fibrila koje formiraju lamele, fibrile jedne lamele se sijeku pod pravim uglom sa fibrilima iz druge lamele, a izmedju lamela i fibrila se nalaze prostori u kojima su kornealne celije sa mnogim nepravilnim lroduzecima koji se spajaju sa produzecima drugih stanica i komuniciraju oreko kanalica koji spajaju supljine corneae, u tim supljinama se nalazi i limfa.
- lamina limitans posterior - Dollingerova - ona je sa unutrasnje strane conrae, cvrsta i elsaticna, na leriferiji deblja nego u centru, a to zadebljanje je prsten - anilus tendineus dollingerov, koji se periferno naatavlja u tracku koji dijelom polaze u tkivo sclere, prosavsi iza sinus venosus sclere a dijelom formiraju spongium anguli iridocornealis koji funkcionira kao tetiva m cilliaris, jaka je i dobro odoljeva patoloskim procesima.
- endothelium camerae anterioris - tipician endotel sa velikim jezgrama, a sprjecava ulaz humor aquaeus u substantiu propriu corneae.
Cornea nema krvnih zila one su na periferiji, smetale bi prodiranju svjerlosnih zraka. Fale i limfne zile ona ide kroz one prostore izmedju lamela. Nervi su razgranatu, dolaze od nn cilliares i blizu sinus venosus sclere kreiraju prstenasti plexus. Od njega idu igranci radijalno prema centru, medju lamelama i cine plexus cornealis profundus od kojeg niti idu prema vani, probijaju laminu limitans anterior i rpostiru se ispod epitela i cine plexus subepitelialis od kojeg niti idu naprijed izmedju epitelijalnih stanica i cine plexus interepitelialis, ali je taj uvijek pokriven sa jednim ili dva sloja epitelijalnih stanica. Od oviga idu jiti blizu do povrsine i tu zavrse slobodnim krajem kao kuglica.
