Kranijalci Flashcards
Gdje se nalazi mozdano stablo i sta ga cini?
Nalazi se u fossi cranii posterior izmedju dorsum sellae sfenoidalne kosti i foramen magnuma potiljacne, povezuje medullu spinalis i diencephalon.
Cine ga: medulla oblongata (myelencephalon, bulbus), pons, isthmus rhombencephali i mesencephalon
Produzena mozdina, kicmena mozdina, medjumozak, mozdani most, suzenje mozdanog stabla, srednji mozak
Medulla oblongata, medulla spinalis, diencephalon, pons, isthmus rhombencephali i mesencephalon
Iz cega nastaju medulla oblongata, pons i isthmus rhomencephalon?
Iz rhombencephalona (dio mozdanog mjehura) koji se dijeli na:
- myelencephalon (iz kojeg nastaje medulla oblongata)
- metencephalon (pons, cerebellum i isthmus)
Iz supljine rhombencefalicnog mjehuta nastajr cetvrta mozdana komora - ventriculus quartus.
Iz cega nastaje mesencephalon?
Iz posebnog mozdanog mjehura, mesentericnog, kroz njega prolazi uski hanaliz - aqueductus mesencephali (cerrbri), povezuje 3 i 4 komoru
Sta je produzena mozdina, odakle se proteze i granice
To je formacija konickog oblika izmedju kicmene mozdine i mosta
Proteze se od gornjeg ruba C1 do sredine clivusa okcipitalne kosti, granica na ventralnoj strani prema kicmenoj mozdini je nepotpuno ukrstanje piramidnih puteva (decussatio pyramidum), a prema mostu poprecni, bulbopontinski zlijeb (sulcus bulboutinus), na dorzalnoj strani prema kicmenoj mozdini je prvi par vratnih nerava, a prema mostu bjelicaste, hotizontalno upravljene pruge (striae medullares ventriculii quarti)
Ima prednju, straznju i dvije lat strane
nn. olfactorii
prvi kranijalni nerv, prvi i drugi nemaju jedara, pripada mirisnom senzornom sistemu, polazi iz olfaktivne lsuznice, od odgovarajuce plovine nosne duplje, ima SVA a sastoje se od nemijeliniziranih bipolarnih nervnih celija koje se grupisu u filla olfactoia 15-20, i prolaze kroz laminu cribrosu ossis ethmoidalis i zavrsavaju u bulbus olflactorius (pripada rhiencephalnu - njusni mozak).
Ovi nervi predstavljaju prvi neuron olfaktivnog puta, projiciraju se u neurone drugog reda, znaci u mitralne celije olfaktivnog bulbusa. Njihovi aksoni se preko tractus olfactorius i striae olfactorii projiciraju u primarni olfaktivni korteks (are 34 po brodmannu) i amigdaloidni kompleks
Klinika nn olfactorii
Lezije su posljedica fraktura prednje lobanjske jame i razvoja meningeoma. Gubi se miris na strani lezije (ipsilateralna anosmija). Lezije uncusa parahipokampalnog girusa dovode do mirisnih halucinacija (tu je primarni olfaktivni centar). Meningeom moze dovesti i do atrofije n opticusa - Foster - Kenedyev sindrom.
N. opticus
Drugi kranijalni nerv, on ima SSA, to su zapravo aksoni ganglijskih celija retine, , oni konvergiraju prema straznjem polu ocne jabucice, i kreiraju izbocenje koje se naziva discus n optici, to je pocetak optickog nerva. Kako se ide od diskusa prema natrag (pars intraocularis), on probija choroideu i scleru, i ulazi u retrobulbarni prostor, i porbija masno tkivo ocne duplje u vijugavom toku, da se moze kretati jabucica bez zatezanja nerva (pars orbitalis), na 10-12 mm iza straznjeg pola jabucice u nerv ulazi a centralis retinae, onda on ulazi na vrhu ocne duplje u canalis opticus, tu je u odnu sa a ophtalmicom (pars canalis), i dolazi u fossu crani mediu (pars intracranialis), ide nazad i medijalno dolazi do ukrstanja vlakana desnogh i lijevog n opticusa, to su vlakna nazalnih/medijalnih polovina retinae (chiasma opticum), dalje se nastavlja na tractus opticus, pa zavrsava u optickim centrima u medjumozgu i srednjem mozgu.
Kad izadje iz jabucice njega pokrivaju dva omtaca, vagina externa - gradjena od durae mater i vagina interna - od aracnoideae i piae mater, a izmedju piae i arcnoideae se nalazi spatium intervaginale subarachoidale ispunjen cerebrospinalnim likvorom.
Klinika n opticusa
Lezije uzrokuju monookularne abnormalnosti.
Amaurosis - sljepilo
sokotome - tipovi sljepila
Ako je lezija kompletna, aff vlakna za svjetlosni refelks pupile su prekinuta i pupila ne reaguje na svjetlost
Bitemporalna hemianopsija - hijazmalna lezija u sagitalnom smjeru (tumor hipofize), koja prekida ukrstena vlakna - sljepilo u nazalnim dijelovima vidnog polja)
Homonimne hemianopsije - ostecenje tractusa - lediranje ispilateralnih temporalnih i kontralateralnih nazalnih vlakana.
Kvadrantanopsija - uzrokovana lezijama opticke radijacije od corpus geniculatum laterale do vidnih polja u potiljacnom reznju mozga - dovodi do parcijalnih ispada u vidnom oku
N. oculomotorius
Ima dva jedra motorno i parasimpatisko, smjestena u rostralnom dijelu mesencephalona u visini gornjih kolikula, znaci nucleus nervi oculomotorii - sadrzi multpipolarne alfa-motoneurone (neuroni za moi su centralnolaterlano, za mri dorzalno, za mrm dorzalnom i ventralnom dijeu jedra, mrs u centromedijalnom dijelu suprotnog jedra, mlps u najkaudalnijem dijelu jedra, aksoni napustaju mesencephalon kroz fossu interpeduncularis, uz medijlani dio crura cerebri
Nuclei autonomici (visccerales nervi oculomotorii), dorsomedijalno od motornog jedra, imaju p reganglijske ps neurone, prikljucuju se ovim prvim i idu zajedno (oni ce uci u ganglion cilliare na prekopcavanje i inerviraju msp i mc.
N oculomotorius znaci izlazi medijalnim dijelom crura cerebri, zatim ide naprijed i lateralno, prolazi ispod a cerebri posterior a izna a cerebelleri superior, u srednju lobanjsku jamu, tu ulazi u sinus cavernosusu ide njegovim laterlanim zidom, izmedju dva lista tvrde mozdane ovojnice, skroz gore, ispod njega je n trochlearis, pa ophtlmicus, a on je lat od a carotis internae i n abdducensa, kad izadje korz fissuru orbitalis superior ulszi u ocnu duolju i tu se dijeli na dvije grane:
- ramus superior - inervira m rectus supeiror (podize rotira unutra i aducira jabucici), m levator palpebrae superioris (dize gornji kapak)
- ramus inferior - mrm (aducira), mri (pomjera prema dolje, rotira vani i aducira), moi (gore, vani i abducira)
One parasimpaticke niti prate donju granu dok se ne odvoje odu u ganglion cilliare pa ce biti postganglionarna ps vlakna koja inerviraju m cilliaris i m sphincter pupillae.
Klinika n oculomotoriusa
Refleks suzavanja zjenice
- Kad jaka svjetlost djeluje na mreznicu dojde do refleksnog suzavanja obe sjenice, refleksni luk je jednostavan i aktivira se umpulsima nastalim u retini koji se prenose n opticusom i tractom u pretaktalno podrucje mezencefalona, a od tih jedara se projiciraju na desno i lijevo ps jedro n oculomotoriusa, pa njihovi aksoni prenose impulse na msp i suzava se zjenica (miosis)
Refleks akomodacije
- Do nje dolazi pri posmatranju bliskih predmeta - ispupci se leca, suze zjenice i konvergiraju bulbusi
osnovni pokretac je nostra slika prilikom posmatranja i hromatska i sferna aberacija, zato su bitni impulsi iz foveae centralis
Prenose se preko n i tractus opticusa u corpus geniculatum laterale a iz njega u primarno vidno polje koje se nalazi u okcipitalnom reznju velikog mozga. Od njega se prenose na sekundarno i tercijarno polje desne i lijeve hemisfere, i tu se obradjuju informacije, onda se salju impulsi u frontalno ocno polje, pa se projiciraju na ps jedro oculomotoriusa i idu na m cilliaris i m sphincter pupillae, cilijarni misici sfinkter se kontrahuju i dolazi do ispupcavanja lece, prilagodjavanja oka na predmet koji je blizu.
Lezije dovode do:
denervacija mlps - ptoza, spustanje gonrjeg kapka
denervacija vanjskih ocnih misica - ocna jabucica ide dolje i lat, to nastaje zbog oredominacije mos i mr
paraliza okulomotoriusa dovodi do diplopije - duplo vidjenje, kada gpacijent gleda u pravcu tog paralizovanog misica
prekid ps inervacije - unutrasnja oftalmoplegija - dilatirana i fiksirana zjenica i paraliza akomodacije to je posljedica lediranja pupilokonstirktivnih vlakana okulomotoriusa
Parinaudov sindrom paraliza pogleda prema gore, poremecaj reakcije zjenica na svjetlost i akomodacije i terakcije ocnog kapka, do njega dolazi zbog ostecenja pretaktalnog podrucja usljed tumora u predjelu epifise, multupleskleroza vaskularni poremecaji.
Weber - paraliza okulomotoriusa na strani lezije i hemiplegija na suprotnoj strani, patoloski procesi koji zahvataju crura cerebri i lediraju korijene vlakna n oculomotoriusa
Hutchinsova zjenica - kod naglo povecanog intrakranijalnog pritiska u cerebralnoj psteofibroznoj kloži, na strani lezije je zjenica najprije uza, zatim se siri (nadrazajni - paraliticki fenomen, ovo je uvjetovano jednostranim prekidom os vlakana tipa kod hernije parahipokampalnog girusa.
N. trochlearis
GSE, mos - spusta ocnu jabucicu rotira unutra i abducira
Ima samo jedno jedro - nucleus nervi trochlearis - nalazi se u kaudalnom dijelo mesencephalona u nivou donjih kolikula, sadrzi multipolarne alfa-motoneurone, aksoni idu dorzalni i nesto kaudalno, pa se ukrstaju sa suprotne strane - decussatio fibrarum nervorum trochlearium, izlazi, JEDINI KRANIJALNI NERV KOJI IZLAZI NA DORZALNOJ STRANI CNS-a, obuhvata crura cerebri i dolazi ventralno, izmedju a cerebri posterior i a cerebellaris superior, ulazi u sinus cavernosus ide njegovom lat stranom, iznad njega je n oculomotorius, ispod n ophtalmicus, a lat a carotis interna i n abducens, ide kroz fissuru orbitalis usperior, i zavrsava u m obliquus superior
Klinika n trochlearisa
Rijetka je paraliza ali ako dojde do nje javlja se egzotropija bulbusa (strabizam- nema zajednicki tok gledanja) i otezano gledanje prema dolje, ona se kompenzira sa naginjanjem vrata u stranu (pogresno se protumaci sa iskrivljenjem vrata - idiopatski torticollis)
vertikalna diplopija - ona se pojacava prilikom geldanja ka dolje
Trochlearis je osjetljiv na traume glave, jer se nalaze oba jedan blizu drugog
lezije se javljaju kod transtetorijalne hernijacije velikog mozga, jer dok nerv obilazi mesencephalon nalazi se u visina hiatus tentorii, tako da je njegov rostralni dio cesto utkan u bocnu ivicu incisurae tentorii.
SINDROM SINUS CAVERNOSUSA - PARALIZA SVA TRI KRANIJALNA NERVA koja inerviraju misice jbucice, ukoceno oko spusten gornji kapak, prosirena zjenica, nema reakcije na svjetlosti, nema akomodacije, i imamo ipsilaterlanu anesteziju lica zbog oftalmicusa. uzrokuju ga traume infekcije, tumori, vaskularni poremecaji.
N. trigeminus
SVE i GSA
Ima 4 jedra:
- Nucleus motorius nervi trigemini - smjesten u dorzolateralnom tegmentumu rostralnog dijela ponsa, ima lafa-motoneurone ciji aksoni kreiraju korijen: radix motoria nervi trigemini, koji se pruza medijalno od senzornog korijena ide ispod trigeminalnog ganglija i prikljuci se n manndibularisu. (inervira zvakace misice, plus m tensor veli palatini, m tensor tympani m mylohyoideus i venter anterior m digastrici.
Ovo je jedro ukljuceno u proces ZVAKANJA.
- Nucleus mesencephalicus nervi trigemini - usko i dugacko, njegovi perikarioni predstavljaju migrirane neurone iz ganglion trigeminale. Prima proprioceptivne info iz tetiva mastikatornih i mimicnih misica, iz senzitivnih receptora ekstraokularnih i cahure TM zgloba.
2 SENZORNA JEDRA, u kojima zavrsavaju aksoni primarnih aferentnih neurona cija su celijska tijela smjestena u ganglionu:
- Nucleus principalis nervi trigemini - ovalno jedro smjesteno u rostralnom dijelu ponsa, prima taktilne senzacijee i senzacije pritiska
- Nucleus spinalis nervi trigemini - nesto kaudalno od principalnog jedra, prolazi kroz citav dorzolaterlani tegmentum produžene mozdine i zavrsava kao substantia gelatinosa u straznjim rogovima prva dva vratna segemnta kicmene mozdine. Dijeli se na tri dijela:
- pars oralis (taktilne info iz cavitas oris
- pars interpolaris - nociceptivni podrazaji iz zubne pulbe (bolne)
- pars caudalis - najveci dio, bolne i termalne senzacije iz podrucja glave, ovdje zavrsavaju GSA V, GSA VII IX i X, koji nose podrazaje iz koze meatus acusticus externusa i iza uha. dobija i vlakna iz tvrde mozdanice, a mozda cak i termalna i bolna GVA vlakna iz srednjeg uha tubae auditive, farinksa larinksa i gornjeg dijela jedra.
Ganglion trigeminale je najveci senzorni ganglion galve. Ima oblik polumjeseca, konkavitet prema naprijed i medijalno, lezi u podrucju impressio trigeminalis, na prednjoj strani pars petrosa ossis temporalis, obavijen sa mozdanom ovojnicom. Gradjen je od pseudounipolarnih neurona ciji periferni produzeci grade n ophtalmicus, n maxillaris i dio n mandibularisa. Centralni produzeci pseudounipolarnih neurona formiraju senzorni korijen (radix sensoria nervi trigemini), koji zajendo sa motornim ulaze u pons na granici izmedju ventralne i laterlane strane i zavrsava na dva senzorna jedra trigeminsa.
N trigmenius izlazi iz mozga na grnaici prednje i lat dtrane ponsa, pomocu dva korijena, senzornog i motornog, oba prelaze preko vrha piramide i ulaze u cavitas trigeminale, gdje je ganglion (u ganglionu su tijela prvog neurona snezornog dijela trigemnusa, tako da senzorne komponente ovog nerva (ohtalmicus, maxillaris i dio mandibularisa), cine perifenri nastavci prvog neurona, a senzorni korijen cine njegovi centralni nastavci, a motorni ide medijalno od gangliona i ulazi u n mandibularis.
Nervus ophtalmicus (V1)
- najmedijalnija, senzorna grana, kada se odvoji od gangliona ide naprijed laterlanim zidom sinus cavernosusa ispod n oculomotoriusa i n trochlearisa a lat od a carotis internae i n abducensa, kad izadje iz sinusa prodje kroz fissuru orbitalis superior i dijeli se u tri terminalne grane:
- n lacrimalis - dolazi do gl lacrimalis i daje terminalne grane za inervaciju koze lateralnog dijela gornjeg ocnog kapka i tunice conjuctivae
ima jednu kolateralnu granu r communicans cum nervo zygomatico, kroz koju prolaze ps vlakna iz n zygomaticusa za zlijezdu, vlakna poticu iz nucleus sallivatorius superior, preko n intermediusa i n petrosus majora u ganglion pp.
- n frontalis - ide naprijed, iznad m levator palpebrae superioris i dijeli se na dvije terminalne grane.
N supratrochlearis - ide iznad trochleae, inervira radix nasi i medijalne dijelova kapaka (kozu)
N supraorbitalis - ima ramus medialis i laterlais, koji prolaze kroz incisuru frontalis i supraorbitalis na os frontale i inerviraju kozu cela i gornjeg ocnog kapka
- n nasocilliaris - ide prema naprijed i medijalno, prolazi iznad n opticusa i dijeli se na grane:
n ethmoidalis anterior - izlatzi kroz ofrmane ethmoidale anterius i daje rr nasales interni mediales, laterales za sluznicu i prednji dio nosa i daje r nasalis externus za dorsum i apex nasi
n ethmoidali sposterior
n infratrochelaris - ide ispod trocleae, ka med ocnom uglu, inervira kozu medijalnih dijelova ocnog kapka - rr palpebrales, saccus lacrimalis i medijalni dio tunicae conjuctive.
Daje kolateralne grane:
r communicans s. sensoria cum ganglio cilliari (senzorna aff vlakna za ganglion cilliare)
nn cilliares longi
n ethmoidalis posterior - korz formane ethmoidale posterior, i inervira sluznicu straznjih ethmoidalnih celija
Nervus maxillaris (V2)
- polazi od trigemnilanog ganglija, druga grana, ide naprijed kroz lateralni zid sinus cavernosusa, pa kroz foramen rotundum i ide u fossu pterygopalatinu u ganglion pterygopalatinum, daje kolateralne grane onda prolazi kroz fissuru orbitalis inferior i zavrsava kao terminalna grana n infraorbitalis.
Prva kolateralka ce biti r meningeus za duru mater
onda imamo n zygomaticus i nalveolaris superior posteriror.
- n alveolaris superior posterior - odvaja se u fossi pp, proalzi korz foramina laveolaria na tuberu maxillae i zajedno sa rr alveolares superiores anteriores i medius cini plexus dentalis superior, koji daje rr dentales i gingivales usperiores.
- n infraorbitalis - terminalna grana, prodje kroz fissuru orbitalis inferior ide kroz sulcus infraorbitalis, pa kroz foramen i daje: rr palpebrales inferiores, rr nasales ecterni i interni i rr labiales superiores (nekadasnji pes anserinus minor), a dok tece kroz brazdu daje rr alveolares superiores anteriores i medius, koje zajedno sa n alveolaris superior posterior cine plexus dentalis superior.
- n zygomaticus - odvaja se u fossi pp, ide kroz fissuru pterygomaxillaris u fossu infratemporalis, pa kroz fissuru orbitalis inferior i dijeli se na dvije grane: r zygomaticofacialis i r zygomatcotemporalis, idu kroz istoimene foramene na maxilli
(zigomaticnom nervi pristupaju u postganglionarna parasimp vlakna koja se pridruzuju n lacrimalisu za inervaciju gl lacrimalis)
ONDA IZ GANGLIONA:
- rr orbitales - iz ganglion pp sa vaskularizaciju orbite (TPT)
- n pharyngeus - za inervaciju nasopharynxa
- nn palatini minores - za meko nepce, korz canales palatini minores
- n palatinus major - krpz canalis palatinus major, pa formaen i naprijed do canalis incisivusa (anastomoza sa nasopalatinusom), inervira tvrdo nepce i daje rr nasales infeirores psoteriores za sluznicu
Od gangliona se sito odvajaju rr nasales posteriores superiores - dijele se na rr nasales posteriores superiores laterales i mediales za lat i med zid nosne supljine i imamo n nasopalatinus koji prolazi korz canalis incisivus i dolazi do sluznice prednjeg dijela nepca.
N mandibularis (V3)
- njesovita grana, jer ima vlakna iz motornog jedra i senzornog, senzorni dio polazi sa donjeg konveksnog ruba gangliona, prikljucuje mu se motorni korijen koji prolazii ispod gangliona, nakon sto se spoje, n mandibularis napusta lobanju kroz foramen ovale i dolazi u fossu infratemporalis
(prikljucena sumu tri autonomna gangliona: oticum, submandibulare i sublingule).
- n spinosus ( r meningeus) - jedina kolaterlaka odvaja se u fossi infratemporalis i inervira duru mater
- onda daje grane za mastikatorne misice: nn temporales profundi anteriores et psoteriores - m temporalis, n massetericus - m masseter, n pterygoideus medialis - mpm, n pterygoideus lateralis - mpl + ima jos n buccalis koji je senzorna grana za kozu i sluznicu obraza (ostale su mtorne grane)
- n tensoirs tympani
- n tensoris veli palatini
- n auriculotemporalis - senzorna grana za inervaciju parotidne zlijede (prikljucuje joj se i ps grana glossopharyngeusa). Polazi sa dva korijena koji obuhvataju a meningeu mediu i zavija oko processus condylaris mandibulae, prolazi ispred uha, zaejdno sa a i v temp sf, i dolazi u temporalnu regiju i daje grane - rr temproales sf. Ima i koalteralke: n meatus acusticus externi (koza). r membranae tympani (kozu lat strane bubnjica), nn auriculares anteriores (koza lat strane usne ksoljke), rr parotidei (nose ps vlakna porijeklom iz nucleus sallivatorius inferior - ganglion pticum, pa preko glossopharyngeusa)
- n alveolaris inferior - n alveolaris inferior - grana n mandibularisa, n trigeminus - on je u pocetku izmedju oba pterigoidna misica onda ide izmedju medijalnog i ramusa mandibulae, kroz foramen mandibulae ide zajedno sa v i a, dijeli se na dvije terminalne grane n mentalis i n incisivus, a prije ulaska u canalis mandibularis daje n mylohyoideus (m mylohyoideus i venter anterior m digastrici), ima i koalterlane grane rr alveolares inferiores posteriores koje zajedno sa rr alveolares superiores posteriores (n incisivus), grade plexus dentalis inferior (senzorna inervacija zuba - rr dentales i rr ginigivales inferiores), n mentalis - izlazi kroz formaen mentale i daje grane rr dentales, rr ginigivale i rr labiales (senzorna inervacija donje usne)
- n lingualis - SENZORNA GRNA, ispred i nesto med od n alveolaris inferiorea, izmedju oba pterigoidna misica, zavija nepirjd i gore, prolazi lat od lat zida pharynxa, kriza izvodni kanal gl submandibualris i ulazi u jezik i ide do vrha izmedju m longitudinalis infeiror i m genioglossusa.
daje grane za sluznicu mekog nepca iorofarinks - rr isthmi faucium, n sublingualis - sluznica usne supljine i rr linguales.
U fossi inratemporalis anastomozira n lingualis sa chorda tympani, koja nsoi okusna vlakna iz papila fungiformes u n intermedius, a donosi PS vlakna preko n lingualisa idu u ganglion sm i sl za te zlijezde
Klinika trigeminusa
