Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Ekonomija 2 > Oblici tržišne strukture > Flashcards

Oblici tržišne strukture Flashcards

1
Q

Koja je definicija tržišta?

A

Grupa kupaca i prodavaca određenog dobra ili usluge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje “sile” omogućavaju funkcionisanje tržišnih ekonomija i ko ih određuje.

A

Ponuda i potražnja, kupci određuju tražnju, a prodavci proizvodnju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako predvođamao kako će neki događaj uticati na ekonomiju.

A

Tako što razmotrimo kako će taj osećaj uticati na potražnju i ponudu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Šta određuju potražnja i ponuda.

A

Određuju količinu i cenu proizvoda.
Ponuda i tražnja su takođe sile koje omogućavaju funkcionisanje tržišnih ekonomija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako tržišta mogu da budu organizovana, daj po jedan primer.

A

Dobro(poljoprivredno tržište) i loše(tržište sladoleda)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji su osnovni oblici tržišne strukture

A

savršeno konkurentno tržište, monopol, oligopol i monopolistička konkurencija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Šta je konkurentno tržište

A

tržište sa velikim brojem kupaca i prodavaca, pri čemu svaki ima zanemarljiv uticaj na tržišnu cenu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja je prednost tržišta sa mnogo ponuđača?

A

Takvo tržište daje potrpšačima priliku da biraju proizvode na osnovu cene, kvaliteta, ekonomičnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja je karakteristika nekonkurentnog tržišta

A

Postoji samo jedan proizvođač i potrošači nemaju mogućnost izbora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje su dve ključne karakteristike savršeno konkurentnog tržišta?

A
  1. Na tržištu postoji veliki broj kupaca i prodavaca
  2. Dobra koja nude različiti prodavci uglavnom su ista
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta su homogena dobra

A

dobra koje nude različiti poslodavci, a koja su identična

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Zašto kupci i prodavci imaju zanemarljiv uticaj na tržišnu cenu u savršeno konkurentnoj privredi

A

Broj kupaca i prodavaca je veliki, a proizvodi koje prodaju različiti prodavci su slični, pa kupci i prodavci uzimaju tržišnu cenu kao datu i nemaju veliki uticaj na nju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koja su druga dva uslova koja ukazuju na postojanje savršene konkurencije?

A

Preduzeća mogu slobodno da uđu na tržište i da izađu iz njega
Kupci i prodavci na tržištu su vrlo informisani

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kada se kaže da je preduzeće monopol?

A

Ako je to preduzeće jedini prodavac proizvoda na tržištu i ako taj proizvod nema bliske supstitute.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja dva uslova moraju biti ostvarena da bi preduzeće predstavljalo monopol

A

Preduzeće mora biti jedini prodavac na tržištu
Monopolsko preduzeće određuje cenu na tržištu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kada se kađe da preduzeće ima monopolsku moć

A

Ako je to preduzeće dominantan prodavac na tržištu i ako je u stanju da ima izvestan stepen kontrole nad tržištem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Šta je osnovni uzrok monopola?

A

barijere ulaska koje onemogućavaju drugim kompanijama da uđu na tržište i konkurišu monopolu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koja su četiri glavna uzroka barijera ulaska?

A
  1. Ključni resurs je u rukama samo jednog preduzeća
    2.Država samo jednom preduzeću daje ekskluzivno pravo da proizvodi neko dobro ili uslugu
    3.Preduzeće je u stanju da ostvari kontrolu nad ostalim preduzećima na tržištu
    4.Troškovi proizvodnje čine jednog proizvođača efikasnijim u odnosu na veliki broj ostalih proizvođača
19
Q

Koji je najređi uzrok barijera ulaska.

A

Ključni resurs u rukama samo jednog preduzeća. Privrede su u stvarnosti velike, a resursi u rukama mnogih ljudi; takođe malo je resursa za koje ne postoji bliski supstitut.

20
Q

Kakvim zakonima država daje ekskluzivno pravo na proizvodnju nekom preduzeću

A

Zakoni o patentima
Zakoni o autorskim pravima

21
Q

Kako funkcionišu zakoni o patentima i autorsim pravima i kakav uticaj imaju.

A

Ovi zakoni dodeljuju monopol jednom proizvođaču, što sa jedne strane omogućuje proizvođaču da naplaćuje više cene i ostvaruje veći profit, a sa druge strane ovi zakoni podstiču kreativnost. Ovi zakoni su primeri stvaranja državnog monopola koji će koristiti javnom interesu.

22
Q

Kojim putevima preduzeće može ostvariti kontrolu nad drugim preduzećima

A

Preduzeća mogu da se uvećaju aktivizacijama, pripajanjem ili preuzimanjem drugih preduzeća

23
Q

Šta radi kompanija koja preuzme kontrolu nad drugim kompanijama

A

Kada stegne monopolsku moć na rivalima diže prepreke koje onemogućavaju drugim dompanijama da izađu na tržište

24
Q

Kako država može da reaguje na problem monopola

A

Država može da:
pokuša da monopolizovane grane učini konkurentnijim,
da reguliše ponašanje monopola,
da privatna monopolska preduzeća pretvori u javna,
da ne učini ništa

24
Q

Kako država monopolizovane grane čini konkurentnijim? daj primere takvih zakona.

A

Donose se razni zakoni koji omogućavaju državi da unapređuje konkurenciju. Primeri su antimonoposki zakon u Americi i zakoni o zaštiti konkurencije u Evropi

25
Q

Kako država reguliše monopolističko ponašanje?

A

Preduzćima se zabranjuje da naplaćuju bilo koju cenu, već njihove cene odlučuje vlada

26
Q

U slučaju kakvih monopola je uobičajeno rešenje da vlada reguliše monopolističko ponašanje

A

Kod prirodnih monopola, kao što su vodovod i elektrodistribucija

27
Q

Zašto država pretvara privatno monopolsko preduzeće u javno

A

Umesto da reguliše ponašanje monopola kojim rukovodi privatno preduzeće, država može samostalno da upravlja monopolom

28
Q

Gde je uobičajeno rešenje da država pretvara privatne monopole u javne

A

U evropskim zemljava uobičajeno je da država poseduje i upravlja komunalnim preduzećima kao što su pošta, vodovod, elektodistribucija

29
Q

Zašto vlada ponekad ne čini ništa po pitanju monopola

A

Mere za ublažavanje monopola imaju svoje mane, i zbog toga neki ekonomisti smatraju da je najbolje da vlada ne poluša da ublaži neefikasnost monopolskog određivanja cene.

30
Q

Šta znači diferencijacija proizvoda kod monopolističke konkurencije?

A

Svako preduzeće nudi proizvod koji se makar malo razlikuje od proizvoda ostalih preduzeća. Preduzeće u izvesnoj meri kontriliše koliko se njeni proizvodi razlikuju od onih konkurentih, čime se umanjuje stepen zamenljivodti proizvoda i doprinosi se lojalnosti kupaca prema svojoj robnoj marki.

30
Q

Šta znači slobodan ulazak kod monopolističke konkurencije?

A

Preduzeća bez ograničenja mogu da ulaze na tržište i da sa njega izlaze.

31
Q

Šta znači mnogo prodavaca kod monopolističke konkurencije?

A

Postoji mnogo preduzeća koja se bore za istu grupu kupaca, a svaki od prodavaca je mali u odnosu na celo tržište.

32
Q

Kako monopolistički konkurentno tržište odstupa od ideala savršene konkurencije?

A

Diferencijacijom proizvoda. Prodavac je u mogućnosti da ponudi različit proizvod tako što će ga učiniti nešto drugačijim u odnosu na proizvode ostalih ponuđača.

33
Q

Kakvo je tipično preduzeće u privredi?

A

Nesavršeno konkurento

34
Q

Koja su dva tipa nesavršeno konkurentih tržišta?

A

monopolistička konkurencija i oligopol

35
Q

Šta je oligopol?

A

Oligopol je tržište sa samo nekoliko prodavaca od kojih svaki nudi proizvod koji je sličan ili identičan sa drugim proizvodima.

36
Q

Kako se ispoljava konkurencija na oligopolskom tržištu?

A

Postojanje oštre konkurencije je malo verovatno zato što na tržištu postoji samo nekoliko prodavaca. Takođe, ta preduzeća su međusobno zavisna, postupci bilo kog prodavca mogu imati veliki uticaj na profit svih ostalih.

37
Q

Kakve karakteristike ima tipično preduzeće?

A

Suočava se sa konkurencijom, ali ne toliko žestokom da bi uzimalo cenu kao datu; poseduje i stepen tržišne moći, ali ne i toliko veliku tržišnu moć da bi bilo monopol

38
Q

Koja je najbitnija karakteristika monopolističke konkurencije kao nesavršenog tržišta?

A

Postoji veliki broj preduzeća koja prodaju sličan, ali ne i identičan proizvod.

39
Q

Koliko prodavaca može postojati na oligopolnom tržištu

A

MOže postojati veliki broj prodavaca, ali prodajom dominira mali broj preduzeća

40
Q

Koji su primeri oligarhije

A

proizvodnja piva, bankarstvo, mreže mobilne telefonije, naftna industrija, supermarketi

41
Q

Zašto je teško da u stvarnosti razgrančamo tržišne strukture kao u teoriji?

A

Ne postoji tačan broj koji čini granicu između nekoliko i mnogo preduzeća na tržištu, takođe ne može se jasno utvrditi kada su proizvodi diferencirani, a kada identični.

42
Q

Kako razgrančavamo tržišne strukture počevši od pitanja “koliko ima preduzeća na tržištu?”?

A

Ako postoji samo
jedno preduzeće, tržište je monopol. Ako postoji samo nekoliko preduzeća, tržište je
oligopol. Ako postoji veliki broj preduzeća, postavljamo sledeće pitanje: da li ta preduzeća
prodaju identične ili diferencirane proizvode? Ako veliki broj preduzeća proizvodi
diferencirane proizvode, tržište je monopolistički konkurentno. Ako veliki broj preduzeća
proizvodi identične proizvode, tržište je savršeno konkurentno.

Ekonomija 2 (6 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions