Oblici tržišne strukture

Question 1

Koja je definicija tržišta?

Answer 1

Grupa kupaca i prodavaca određenog dobra ili usluge.

Question 2

Koje “sile” omogućavaju funkcionisanje tržišnih ekonomija i ko ih određuje.

Answer 2

Ponuda i potražnja, kupci određuju tražnju, a prodavci proizvodnju.

Question 3

Kako predvođamao kako će neki događaj uticati na ekonomiju.

Answer 3

Tako što razmotrimo kako će taj osećaj uticati na potražnju i ponudu.

Question 4

Šta određuju potražnja i ponuda.

Answer 4

Određuju količinu i cenu proizvoda.
Ponuda i tražnja su takođe sile koje omogućavaju funkcionisanje tržišnih ekonomija.

Question 5

Kako tržišta mogu da budu organizovana, daj po jedan primer.

Answer 5

Dobro(poljoprivredno tržište) i loše(tržište sladoleda)

Question 6

Koji su osnovni oblici tržišne strukture

Answer 6

savršeno konkurentno tržište, monopol, oligopol i monopolistička konkurencija.

Question 7

Šta je konkurentno tržište

Answer 7

tržište sa velikim brojem kupaca i prodavaca, pri čemu svaki ima zanemarljiv uticaj na tržišnu cenu.

Question 8

Koja je prednost tržišta sa mnogo ponuđača?

Answer 8

Takvo tržište daje potrpšačima priliku da biraju proizvode na osnovu cene, kvaliteta, ekonomičnosti

Question 9

Koja je karakteristika nekonkurentnog tržišta

Answer 9

Postoji samo jedan proizvođač i potrošači nemaju mogućnost izbora

Question 10

Koje su dve ključne karakteristike savršeno konkurentnog tržišta?

Answer 10

1. Na tržištu postoji veliki broj kupaca i prodavaca
2. Dobra koja nude različiti prodavci uglavnom su ista

Question 11

Šta su homogena dobra

Answer 11

dobra koje nude različiti poslodavci, a koja su identična

Question 12

Zašto kupci i prodavci imaju zanemarljiv uticaj na tržišnu cenu u savršeno konkurentnoj privredi

Answer 12

Broj kupaca i prodavaca je veliki, a proizvodi koje prodaju različiti prodavci su slični, pa kupci i prodavci uzimaju tržišnu cenu kao datu i nemaju veliki uticaj na nju.

Question 13

Koja su druga dva uslova koja ukazuju na postojanje savršene konkurencije?

Answer 13

Preduzeća mogu slobodno da uđu na tržište i da izađu iz njega
Kupci i prodavci na tržištu su vrlo informisani

Question 14

Kada se kaže da je preduzeće monopol?

Answer 14

Ako je to preduzeće jedini prodavac proizvoda na tržištu i ako taj proizvod nema bliske supstitute.

Question 15

Koja dva uslova moraju biti ostvarena da bi preduzeće predstavljalo monopol

Answer 15

Preduzeće mora biti jedini prodavac na tržištu
Monopolsko preduzeće određuje cenu na tržištu

Question 16

Kada se kađe da preduzeće ima monopolsku moć

Answer 16

Ako je to preduzeće dominantan prodavac na tržištu i ako je u stanju da ima izvestan stepen kontrole nad tržištem

Question 17

Šta je osnovni uzrok monopola?

Answer 17

barijere ulaska koje onemogućavaju drugim kompanijama da uđu na tržište i konkurišu monopolu

Question 18

Koja su četiri glavna uzroka barijera ulaska?

Answer 18

1. Ključni resurs je u rukama samo jednog preduzeća
   2.Država samo jednom preduzeću daje ekskluzivno pravo da proizvodi neko dobro ili uslugu
   3.Preduzeće je u stanju da ostvari kontrolu nad ostalim preduzećima na tržištu
   4.Troškovi proizvodnje čine jednog proizvođača efikasnijim u odnosu na veliki broj ostalih proizvođača

Question 19

Koji je najređi uzrok barijera ulaska.

Answer 19

Ključni resurs u rukama samo jednog preduzeća. Privrede su u stvarnosti velike, a resursi u rukama mnogih ljudi; takođe malo je resursa za koje ne postoji bliski supstitut.

Question 20

Kakvim zakonima država daje ekskluzivno pravo na proizvodnju nekom preduzeću

Answer 20

Zakoni o patentima
Zakoni o autorskim pravima

Question 21

Kako funkcionišu zakoni o patentima i autorsim pravima i kakav uticaj imaju.

Answer 21

Ovi zakoni dodeljuju monopol jednom proizvođaču, što sa jedne strane omogućuje proizvođaču da naplaćuje više cene i ostvaruje veći profit, a sa druge strane ovi zakoni podstiču kreativnost. Ovi zakoni su primeri stvaranja državnog monopola koji će koristiti javnom interesu.

Question 22

Kojim putevima preduzeće može ostvariti kontrolu nad drugim preduzećima

Answer 22

Preduzeća mogu da se uvećaju aktivizacijama, pripajanjem ili preuzimanjem drugih preduzeća

Question 23

Šta radi kompanija koja preuzme kontrolu nad drugim kompanijama

Answer 23

Kada stegne monopolsku moć na rivalima diže prepreke koje onemogućavaju drugim dompanijama da izađu na tržište

Question 24

Kako država može da reaguje na problem monopola

Answer 24

Država može da:
pokuša da monopolizovane grane učini konkurentnijim,
da reguliše ponašanje monopola,
da privatna monopolska preduzeća pretvori u javna,
da ne učini ništa

Question 24

Kako država monopolizovane grane čini konkurentnijim? daj primere takvih zakona.

Answer 24

Donose se razni zakoni koji omogućavaju državi da unapređuje konkurenciju. Primeri su antimonoposki zakon u Americi i zakoni o zaštiti konkurencije u Evropi

Question 25

Kako država reguliše monopolističko ponašanje?

Answer 25

Preduzćima se zabranjuje da naplaćuju bilo koju cenu, već njihove cene odlučuje vlada

Question 26

U slučaju kakvih monopola je uobičajeno rešenje da vlada reguliše monopolističko ponašanje

Answer 26

Kod prirodnih monopola, kao što su vodovod i elektrodistribucija

Question 27

Zašto država pretvara privatno monopolsko preduzeće u javno

Answer 27

Umesto da reguliše ponašanje monopola kojim rukovodi privatno preduzeće, država može samostalno da upravlja monopolom

Question 28

Gde je uobičajeno rešenje da država pretvara privatne monopole u javne

Answer 28

U evropskim zemljava uobičajeno je da država poseduje i upravlja komunalnim preduzećima kao što su pošta, vodovod, elektodistribucija

Question 29

Zašto vlada ponekad ne čini ništa po pitanju monopola

Answer 29

Mere za ublažavanje monopola imaju svoje mane, i zbog toga neki ekonomisti smatraju da je najbolje da vlada ne poluša da ublaži neefikasnost monopolskog određivanja cene.

Question 30

Šta znači diferencijacija proizvoda kod monopolističke konkurencije?

Answer 30

Svako preduzeće nudi proizvod koji se makar malo razlikuje od proizvoda ostalih preduzeća. Preduzeće u izvesnoj meri kontriliše koliko se njeni proizvodi razlikuju od onih konkurentih, čime se umanjuje stepen zamenljivodti proizvoda i doprinosi se lojalnosti kupaca prema svojoj robnoj marki.

Question 30

Šta znači slobodan ulazak kod monopolističke konkurencije?

Answer 30

Preduzeća bez ograničenja mogu da ulaze na tržište i da sa njega izlaze.

Question 31

Šta znači mnogo prodavaca kod monopolističke konkurencije?

Answer 31

Postoji mnogo preduzeća koja se bore za istu grupu kupaca, a svaki od prodavaca je mali u odnosu na celo tržište.

Question 32

Kako monopolistički konkurentno tržište odstupa od ideala savršene konkurencije?

Answer 32

Diferencijacijom proizvoda. Prodavac je u mogućnosti da ponudi različit proizvod tako što će ga učiniti nešto drugačijim u odnosu na proizvode ostalih ponuđača.

Question 33

Kakvo je tipično preduzeće u privredi?

Answer 33

Nesavršeno konkurento

Question 34

Koja su dva tipa nesavršeno konkurentih tržišta?

Answer 34

monopolistička konkurencija i oligopol

Question 35

Šta je oligopol?

Answer 35

Oligopol je tržište sa samo nekoliko prodavaca od kojih svaki nudi proizvod koji je sličan ili identičan sa drugim proizvodima.

Question 36

Kako se ispoljava konkurencija na oligopolskom tržištu?

Answer 36

Postojanje oštre konkurencije je malo verovatno zato što na tržištu postoji samo nekoliko prodavaca. Takođe, ta preduzeća su međusobno zavisna, postupci bilo kog prodavca mogu imati veliki uticaj na profit svih ostalih.

Question 37

Kakve karakteristike ima tipično preduzeće?

Answer 37

Suočava se sa konkurencijom, ali ne toliko žestokom da bi uzimalo cenu kao datu; poseduje i stepen tržišne moći, ali ne i toliko veliku tržišnu moć da bi bilo monopol

Question 38

Koja je najbitnija karakteristika monopolističke konkurencije kao nesavršenog tržišta?

Answer 38

Postoji veliki broj preduzeća koja prodaju sličan, ali ne i identičan proizvod.

Question 39

Koliko prodavaca može postojati na oligopolnom tržištu

Answer 39

MOže postojati veliki broj prodavaca, ali prodajom dominira mali broj preduzeća

Question 40

Koji su primeri oligarhije

Answer 40

proizvodnja piva, bankarstvo, mreže mobilne telefonije, naftna industrija, supermarketi

Question 41

Zašto je teško da u stvarnosti razgrančamo tržišne strukture kao u teoriji?

Answer 41

Ne postoji tačan broj koji čini granicu između nekoliko i mnogo preduzeća na tržištu, takođe ne može se jasno utvrditi kada su proizvodi diferencirani, a kada identični.

Question 42

Kako razgrančavamo tržišne strukture počevši od pitanja "koliko ima preduzeća na tržištu?"?

Answer 42

Ako postoji samo jedno preduzeće, tržište je monopol. Ako postoji samo nekoliko preduzeća, tržište je oligopol. Ako postoji veliki broj preduzeća, postavljamo sledeće pitanje: da li ta preduzeća prodaju identične ili diferencirane proizvode? Ako veliki broj preduzeća proizvodi diferencirane proizvode, tržište je monopolistički konkurentno. Ako veliki broj preduzeća proizvodi identične proizvode, tržište je savršeno konkurentno.