Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

1. PARCIJALNI (FIZ) > MEHANIKA (Tekućine) > Flashcards

MEHANIKA (Tekućine) Flashcards

1
Q

zajednički naziv tekućina i plinova?

A

fluidi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

koji oblik poprimaju tekućine kad nisu u polju vanjske sile?

A

kugla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

zašto kugla?

A

najmanji omjer P i V

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

veličiina kojom se opisuje stanje mirne tekućine?

A

tlak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

čime su uzrokovani tlakovi u tekućini?

A

vanjskom silom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

definiraj hidrulički tlak.

A

tlak u tekućini izazvan djelovanjem vanjske sile

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

na kojem principu temelji hidrulička preša?

A

Pascalov zakon

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

definiraj Pascalov zakon.

A

vanjski tlak u tekućini širi se jednako na sve strane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

čemu je jednak izmjereni tlak u nekoj točki A u tekućini uronjen na dubinu h?

A

zbroju hidruličkog (atm.) i hidrostatskog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

hidrostatski tlak posljedica je čega?

A

djelovanja težine G stupca tekućine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

napiši formulu za hidruličku prešu.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

napiši formulu za hidr. tlak.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

hidrulički i hidrostatski tlak su posljedica -

A

gravitacijskoga polja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kada djeluje uzgon?

A

kad je tijelo uronjeno u tekućinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

zašto nastaje uzgon?

A

zbog razlike u hidrostatskim tlakovima gornje i donje plohe tijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

smjer uzgona?

A

prema površini tekućiine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

definiraj Arhimedov zakon.

A

Kada je tijelo uronjeno potpuno ili djelomično uronjeno u tekućinu, težina istisnute tekućine jednaka je težini dijela tijela koje je u nju uronjeno. Ta je težina jednaka i sili uzgona koja djeluje na tijelo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

formula za Arhimedov zakon.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

kako opisujemo protjecanje tekućina?

A

modelom idealne ili realne tekućine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

što je prihvaćeno u oba modela tek.?

A

protjecanje u slojevima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

odredi 4 odrednice idealne tekućine.

A
  1. nema trenja među slojevima
  2. nema trenja između stijenke i sloja
  3. brzine svih slojeva JEDNAKE
  4. nema pada tlaka duž cijevi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

kakvo je trenje između sloja i stijenke kod realnih tek.?

A

beskonačno veliko

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

što je s brzinama slojeva u realnoj tekućini?

A

smanjuju se gledano od osi prema stijenkama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

što je uzrokovano unutarnjim trenjem kod R tek.?

A

pad tlaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

kako teku idealna i realna tekućina pri manjim brzinama?

A

laminarno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

podjela relanih tekućina.

A

njutnovske i nenjutnovske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

formula za volumni protok, odnosno JEDNADŽBU KONTINUITETA

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

je li tekućina stlačiva?

A

NE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

formula za volumni rad na izlazu iz cijevi.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

odredi Bernoullijevu jednadžbu kontinuiteta. što ona označava?

A

da se tlak ne mijenja u idealnoj tekućini kroz horizontalnu cijev

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

što se uzima u obzir u realnim tekućinama?

A

međumolekularne interakcije, nekonzervativne sile trenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

što je viskozna sila?

A

unutrašnje trenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

napiši Newtonov zakon viskoznosti.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

kakav je gradijent brzine s obzirom na smjer protjecanja tekućine?

A

okomit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

formula za tangencijalno naprezanje.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

gdje je statički tlak manji u cijevi?

A

u užem dijelu cijevi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

što je nepostojanje klizavosti?

A

viskoznost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

odredi viskoznost vode i krvi.

A

0,001 voda, 0,003 krv

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

kod kretanja tekućine gdje je najveća brzina?

A

u osi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

kad je tekućina njutnovska?

A

kad viskoznost NE ovisi o gradijentu brzine - postoji linearna ovisnost tan. naprezanja o gradijentu brzine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

može li se na realne tekućine prikazati BJ?

A

NE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

formula za maks. brzinu. kakva je raspodjela?

A

parabolična

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Poiseuilleov zakon protjecanja.

A

opisuje odnos između protoka tekućine kroz cijevi i razlike tlaka koja djeluje na tekućinu
- ovisi o r na 4, duljini cijevi, viskoznost konstantna i razlici tlakova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

kakva je ovisnost gradijenta tlaka o protoku?

A

linearna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

kakva je viskoznost kod njutnovskih tekućina?

A

stalna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

hidraulički otpor. mj. jed. ?

A

JO

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

čemu je jednak 1 JO?

A

100 mm Hg / 100 cm3
/s = 133 Pa / 10-6 m3
s
-1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

čime je praćen turbulentni tok?

A

šumom, zagrijavanjem - potrošak E

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

što je s hidrauličkim otporom kod turbulentnog gibanja? brzine?

A
  • povećan HO
  • raspodjela brzina više nije parabolična, nego se brzine ujednačuju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

čime kvantitativno razlučujemo vrtloženje od laminarnog?

A

Reynoldsovim brojem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

formula za R.

A

omjer inercijalne (tjera) i viskozne sile (opire se)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

za koje vrijednosti se uspostavlja vrtložni broj?

A

R > 1000

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

objasni stenozu u krvotoku.

A

čuju se šumovi vrtložnog toka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

formula za kritičnu brzinu.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

navedi 5 reoloških modela i pokaži ih na grafu ovisnosti tangencijalnog naprezanja o gradijentu brzine.

A

njutnovska, Binghamova, plastična, psudoplastična, dilatantna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

3 slučaja usporedbe uzgona i G.

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

kad bi razlika tlakova s lijeve i desne strane u idealnoj tekućini bila 0, bi li tek. tekla?

A

NE!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

kohezijske sile.

A

privlačne između molekula tekućine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

čime su uzrokovana posebna svojstva površine tekućine?

A

razlikom u interakciji - imaju dodatnu potencijalnu E (mol. zraka - mol. tek.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Molekula tekućine u kontaktu sa susjednim
molekulama ima - energiju od molekula
koje nisu u kontaktu sa susjedima.

60
Q

u kakvom su energetskom stanju molekule površine?

A

višem - manje susjeda

61
Q

što radimo ako želimo povećati slobodnu površinu tekućine?

A

ulažemo rad za savladavanje rezultantne kohezijske sile

62
Q

formula za rad.

63
Q

što označava sigma? mjerne jedinice?

64
Q

u što se pretvara rad?

A

potencijalnu energiju molekula u površinskom sloju

65
Q

o čem ovisi sigma?

A

o plinu s kojim je dodirna površina u kontaktu

66
Q

temelj djelovanja sapuna i detergenta?

A

površinski aktivna tvar smanjuje napetost površine

67
Q

zašto je površina tek. zakrivljena?

A

zbog KOHEZIJE I ADHEZIJE

68
Q

kak izgleda meniskus ako su adhezijske sile jače?

A

u (konkavno)

69
Q

kak izgleda meniskus kad su kohezijske sile jače?

A

n (konveksno)

70
Q

kakav smjer ima sila napetosti površine F u svakoj točki kad su adhezijske sile jače?

A

smjer tangente

71
Q

kako djeluje vertikalna komponenta sile napetosti površine?

A

ima smjer iz tekućine

72
Q

što uzrokuje vertikalna komponenta sile napetosti površine?

A

dopunski tlak

73
Q

objasni Laplaceov zakon.

A

izraz koji povezuje dopunski tlak, 2x napetost površine i polumjer

74
Q

kakav je smjer djelovanja dopunskoga tlaka za konveksnu površinu?

A

u tekućinu

75
Q

kada se kap otkine od kapilare?

A

kad je G kapi = F napetosti površine

76
Q

u kapilari kako je usmjerena sila napetosti površine?

A

djeluje duž oboda kapilare, usmjerena prema GORE

77
Q

naprava za mjerenje pov. nap.?

A

stalagmometar

78
Q

kad nastaju kapilarne pojave?

A

dopunski tlak + kapilara uronjena u posudu s tekućinom

79
Q

opiši kapilarnu elevaciju.

A

kod tekućina s konkavnom površinom, djelovanjem sile dopunskoga tlaka tekućina se PENJE u kapilaru

80
Q

opiši kapilarnu depresiju.

A

kod tekućina s KONVEKSNOM površinom, djelovanjem sile, tekućina se SPUŠTA u kapilari

81
Q

čime je određena razlika razina tekućine? formula.

A

izjednačenjem hidrostatskog i dopunskoga tlaka

82
Q

formula za dopunski tlak.

83
Q

što je plinska embolija?

A

pojava mjehurića zraka u krvnoj žili

84
Q

objasni kakva je prednja i stražnja ploha mjehurića kad krv ne teče. kakvi su dopunski tlakovi?

A

plohe su jednake, dopunski tlakovi jednaki

85
Q

kakav utjecaj ima dopunski tlak na mjehurić?

A

povećava njegov unutarnji tlak, ALI NE utječe na gibanje mjehurića

86
Q

objasni kretanje mjehurića kroz krv kada ona TEČE? koristi pojmove prednja i stražnja ploha (veličina radijusa), tlak, dopunski tlakovi

A

P1 > P2
R1 > R2
- dopunski tlak veći je na prednju plohu nego na stražnju (p’2 > p’1)

87
Q

u kojem smjeru djeluje rezultantna sila proizašla iz razlike tlakova? što to ima za posljedicu?

A

SUPROTNO od smjera protjecanja krvi - ometa gibanje -> zastoj krvi, naposi u uskim žilama

88
Q

skiciraj mjehurić u krvnoj žili - plinska embolija.

89
Q

kao posljedica čega nastaje ronilačka bolest? (kesonska/dekompresijska)

A

otopljenog dušika u krvi

90
Q

opiši proces nastanka kesonske bolesti.

A
  1. pri udisaju zraka pod povišenim tlakom povećava se količina dušika u krvi
  2. naglom promjenom tlaka (u normalno): sitni se mjehurići dušika nakupljaju u veće -> energetski povoljnije (manja površina)
  3. plin ostaje zarobljen u krvi -> razezanje tkiva, smrt
91
Q

što je plućni surfaktant?

A

površinski aktivan kompleks lipoproteina, stvaraju ga stanice alveola

92
Q

objasni položaj glava i repova.

A

hidrofilne glave masnih kiselina prema vodi, a hidrofobni repovi prema zraku

93
Q

opiši površinsku napetost surfaktanta. što s dopunskim tlakom?

A

nije stalna -> poveća se povećanjem površine (time se dopunski tlak smanjuje)

94
Q

što bi se i zašto desilo kad ne bi bilo surfaktanta?

A

alveola bi kolapsirala -> dopunski tlak veći kod aleole manjeg volumena -> manja površinska napetost

95
Q

o čemu ovisi relativna površina alveole?

A

napetosti površine surfaktanta

96
Q

nacrtaj graf u kojem je prikazana ovisnost relativne površine alveole o površinskoj napetosti.

97
Q

koju petlju zatvarju krivulje kompresije i ekspanzije?

A

petlju HISTERZE

98
Q

efekt suženja

A

vrtloženje se brže postiže u uskoj cijevi

99
Q

pokus s tri cijevi?

100
Q

koliki je hidrostatski tlak u svemiru?

101
Q

ovisi li uzgon o DUBINI na kojoj je tijelo?

102
Q

krv - primjer sustava?

A

disperzni: suspenzija velikoga broja krvnih stanica u plazmi

103
Q

usporedi viskoznost krvi, plazme, vode

A

krv > 4 x plazma > voda

104
Q

hematokrit?

A

volumni udio eritrocita u krvi 40 - 50% - NJUTNOVSKI TOK

105
Q

kapilarni, osmotski i ukupni kapilarni tlak u arterioli?

A

5.3, 3.3, 2.0 kPa

106
Q

kapilarni, osmotski i ukupni kapilarni tlak u venuli?

A

1.3, 3.3, 2.0 kPa

107
Q

teorijski modeli za krv?

A

model idealne
model realne njutnovske
model realne nenjutnovske

108
Q

što promatramo u modelu idealne tek.?

A
  • protjecanja krvi kroz VELIKE žile
  • ENERGIJSKA RAZMATRANJA
109
Q

što promatramo u modelu realne njutnovske tekućine?

A

protok krvi u krvožilnom sustavu

110
Q

što promatramo u modelu realne NEnjutnovske tek.?

A

protjecanje krvi kroz arteriole, kapilare, vene

111
Q

Aorta: srednja brzina je:

112
Q

ro krvi?

A

1055 kgm-3

113
Q

srednjidinamički tlak arterije?

114
Q

srednji tlak na izlazu iz srca? što on predstavlja? razlika?

A

13.3 kPa (razlika STVARNOG i atm)

115
Q

tlak sistole i dijastole?

A

16, 10 kPa

116
Q

zašto tlak krvi u nogama viši nego u glavi?

A

hidrostatski tlak

117
Q

koji tlak krvi je zanemarivo MALEN u odnosu na ukupni tlak krvi?

A

D I N A M I Č K I

118
Q

koliko iznosi volumni rad srca?

119
Q

snaga jednog ciklusa?

120
Q

kada je primjenjiv model njutnovske realne tekućine?

A
  • viskoznost krvi konst.
  • srednja brzina protjecanja konst.
  • krv ima krute stijenke
121
Q

hidraulički otpor krvi? koliko iznosi?

A

omjer srednjeg tlaka srca i volumnog toka na ulazu u AORTU; 1 JO (između 0,25 i 4 JO)

122
Q

ukupni hidraulički otpor za arterijsko stablo?

A
  • serijski spoj: zbroj HO aorte - arterija - arteriola - kapilara
123
Q

glavni regulator otpora u organizmu?

A

sustav arteriola

124
Q

koje krve žile utječu na otpor?

125
Q

što smanjuje protok? a što ga regulira?

A

manja okluzija arterija
vazodilatacija i vazokonstrikcija

126
Q

vazodilatacija

A

od 19% će udvostručiti protok

127
Q

vazokonstrikcija

A

od 16% će prepoloviti protok

128
Q

paralelno spojeni otpori? (organi)

A

po principu paralelnom spajanja otpora

129
Q

što znači negativna vrijednost razlika tlaka na venama?

A

tlak manji od atm

130
Q

kad je povećan HO?

A

pri vrtloženju

131
Q

kad je u zdravog čovjeka zamjećeno vrtloženje? u kojim žilama je moguće?

A
  • aorta u sistoli
  • većim arterijama
132
Q

baza askulatacijske metode?

A

šum od vrtloženja

133
Q

opiši mjerenje tlaka.

A
  1. povećanjem vanjskog tlaka u manžeti zatvorimo brahijalnu arteriju
  2. smanjenje tlaka - djelomično se žila otvori - vrtloženje - šum -> sistolički
  3. daljnje smanjenje tlaka - dijastolički - laminarno - prestanak šuma
134
Q

čime slušamo protok krvi?

A

stetoskopom

135
Q

zašto se krva žila djelomično otvori?

A

vanjski tlak se izjednači s vršnim

136
Q

Fahraeus-Lindqvistov efekt?
“efekt zida”

A
  • vrlo uske žile (d<500mikrom) - viskoznost krvi se smanjuje
  • uz stijenke postoji zona od 5 mikrom u kojoj nema suspendiranih čestica
137
Q

zabranjena zona eritrocita?

A

zona od 5 mikrometara

138
Q

kakva je viskoznost u graničnoj zoni?

A

jednaka viskoznosti plazme

139
Q

što je posljedica povećanog udjela slobodne zone u žili?

A

smanjenje efektivne viskoznosti KRVI

140
Q

što omogućuje efekt zida?

A

pravilnu perifernu cirkulaciju krvi

141
Q

zašto ovnosnost tang. napr. o grad. brz. nije pravac za male grad. brz.?

A

jer se eritrociti grupiraju u AGREGATE - povećava se viskoznost - omogućuje FIBRINOGEN

142
Q

nacrtaj dva grafa: oba će ovisiti o gradijentu brzine, samo će jedan imati viskoznost na ordinati, a drugi tangencijalno naprezanje.

143
Q

Rolo efekt? gdje se očituje?

A
  • fibrinogen stvara oligomere kod malih gradijenata brzine
  • velike vene i ulazna aorta
144
Q

što se događa s viskoznosti kod malih tlakova?

A

povećava se s gradijentom tlaka

145
Q

kritički tlak zatvaranja? gdje je izražen?

A

protok krvi prestaje u arteriolama

146
Q

što uzrokuje zatvaranje arteriola?

A

glatki mišići

147
Q

što znači smanjenje hematokrita?

A

manje oksigenirana krv -> manja viskoznost -> manjak eritrocita

1. PARCIJALNI (FIZ) (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions