Licnost Flashcards
Ličnost
Skup trajnih svojstava koji omogućava individualnost svake pojedinačne osobe
Struktura licnosti
Ja, NeJa, Nesvesno, Crta licnosti, Temperament, Karakter
Ja
Deo ličnosti koji povezujemo sa doživljajem identieta kao i jedini deo ličnosti koji je direkto dostupan svesnom posmatraču
Ne-Ja
Ono što Ja opaža kao strano ili tuđe. Osobine koje posedujemo a opažamo ih samo u drugima, nešto što osećamo ali ne prepoznajemo i ne možemo da opišemo
Nesvesno
Deo ličnosti koji ne možemo direktno posmatrati. Ispunjen je željama strahovima, sećanjima i iskustvima o kojima se ne usuđujemo da mislimo i govorimo.
Crta ličnosti
Trajna sklonost određenim oblicima ponašanja i doživljavanja (osobine koje utiču na ponašanje)
Temperament
Urođena sklonost određenom tipu emocionalnog i telesnog reagovanja
Hipokratova i Galenova Tipologija temperamenata povezana sa telesnim tečnostima
- Sangvinički (brzo kolanje krvi) Vedra i živa narav
- Flegmatični (limfna tečnost - flegma) Mirna i staložena narav
- Kolerični (žuč - kolea) Žučna, preka narav
- Melanholični (crna žuč -melajna hole) - Zamišljena i setna osoba
Karakter
Voljno moralni deo ličnosti formiran vaspitanjem i socijalizacijom
Dinamika ličnosti
Procesi i pokretači koji obezbeđuju promene u funkcionisanju ličnosti
Osnova psihičke dinamike
Sukob između delova ličnosti
3 vrste unutrašnjih konflikata:
- Kad nas istovremeno privlače 2 stvari ali moramo izabrati jednu
- Kad nas istovremeno odbijaju 2 stvari a moramo izabrati jednu
- Kad nas ista stvar privlači i odbija
Trauma
Iskustvo koje svojim intenzitetom prevazilazi naše snage da razumemo i podnesemo svoj položaj. Može biti uzrok mentalnog ili somatskog poremećaja zdravlja.
Frustracija
Rastuća neprijatnost do koje dolazi kada je nemoguće zadovoljiti neku želju. Može voditi agresivnom ponašanju.
Mehanizmi odbrane
Instrumenti našeg Ja koji se automatski i nesvesno aktiviraju kada se javlja prevelika strepnja ili uzbuđenje
Potiskivanje
Potiskivanje - Vraća zabranjeni objekat ili zastrašujući događaj u nesvesno i stalno motri da ona ne dospe u svest
Pomeranje
Kada se za objekat želje izabere neko ili nešto što ima sličnosti s prvobitnim objektom ali da nike predmet zabrane.
Reakciona formacija
Preobražava osećanje u njegovu suprotnost putem ponašanja
Racionalizacija
Smanjujemo značaj razočarenja ili uvećavamo značaj uspeha
Regresija
Ponašanje na načine koje smo prevazišli u razvoju
Projekcija
Drugoj osobi pripisujemo i u njoj vidimo ono što mi sami mislimo i osećamo, a da toga nismo svesni
8 faza razvoja ličnosti - Erik Erikson
- Poverenje ili Nepoverenje 0-2 god - Sticanje osnovnog poverenja = Vera
- Autonomija ili Stid 2-4 god - Sticanje autonomije naspram stida i sumnje. Da li je dobro biti ja? = Volja
- Inicijativa ili Krivica 4-5 god = Svrha
- Marljivost ili Inferiornost 5-12 god - Deca su sve vrednija, stoga rste samopouzdanje = Kompetentnost
- Formiranje identiteta 13-19 - Ko sam, ko bih mogao da budem? = Vernost sebi
- Postizanje intimnosti spram izolacije 20-39 god - Da li mogu da volim? = Ljubav
- Stvaralaštvo ili zastoj 40-64 god - Da li mogu da učinim svoj život vrednim? = Briga
- Integritet ili očaj 65+ god - Da li je bilo dobro biti ja? = Mudrost
Teorije licnosti
Psihodinamske, Crtisticke i Humanisticke
Psihodinamske teorije
Psihodinamske teorije - Najranija naučna teorija ličnosti potekla od Sigmunda Frojda kao deo psihoanalize
Struktura ličnosti (Psihodinamske teorije)
Nesvesno - Nagoni, želje, strahovi i osećanja sa kojima se ne usuđujemo da se suočimož. Jedan od centralnih nagona unutar nesvesnog - Libido/Eros odnosno seksualni/životni nagon.
Drugi psihoanalitički model
Struktura licnosti
Ono (id) Ja(ego) Nad-ja(super ego). Ja je većim delolm svesno a drugim nesvesno
Ono - sedište želja i nagona. Teži trenutnom zadovoljenju
Nad-Ja - Sadrži pravila, zabrane, moralne vrednosti i ideale
Dinamika ličnosti (Drugi psihoanalitički model)
Kod psihodinamskih teorija veću važnost imaju odnosi među instancama nego sama struktura ličnosti. Psihodinamske teorije spadaju u teorije konflikata i razlikuju se po tome kako razumeju izvore i ishode konflikata
Dinamika - Plod sukoba suprotstavljenih težnji Ono i Nad-Ja. Borba ove dve instance se odvija na terenu našeg Ja i njegov zadatak je da nađe kompromis koji će biti sruštveno prihvatljiv.
Ukoliko Ja nije dovoljno vešto, nešto od ostale dve instance će vršiti preveliki pritisak što može dovesti do manjkavosti karaktera ili mentalnih poremećaja
Razvoj ličnosti
Frojd je smatrao da se najveći deo razvoja završava do 5. Godine i da su svi kasniji događaji pod nesvenim uticajem ranog razvoja. Smatrao je da su terapijske tretameni posle 40-te godine života beskorisni. Veliki značaj pridavao je osnosu sa ocem pogotovo poistovećivanju s njim.
Teorije crta licnosti
Teorije crta ličnosti počele su da se razvijaju nakon što je nastala knjiha o tipovima ličnosti Karl Gustav Junga u kojoj je tvrdio da je ljudsko ponašanje u ogromnoj meri određeno time jesu li Introverni ili Ekstrovertni
Gordon Olport naglašavao je jedinstvenost svake ličnosti = Idiografski metod
Struktura licnosti (crtisticke teorije)
Struktura ličnosti - Fokus teorija crta ličnosti. Smatra se da je svaka crta ličnosti dimenzionalna ( da ima 2 pola ) i da se svaki čovek nalazi na određenoj tački između ta dva pola.
Kardinalna crta ličnosti
Olport je smatrao da svakog možemo opisati izdvajanjem jedne najkarakterističnije crte.
Savremene verzije crta ličnosti
Savremene verzije crta ličnosti su faktorske i umesto idiografskog metoda služe se upitnicima i testovima
Velikih 5 ( pet faktora/bazične osobine ličnosti)
1.Emocionalna inteligencija/Neuroticizam
2.Ekstraverzija
3.Otvorenost
4.Saradljivost
5.Savesnost
Emocionalna inteligencija/Neuroticizam
Smirena staložena samoppuzdana osoba koje je sigurna u sebe ili Napeta, uznemirena, labilna osoba koje je nesigurna u sebe
Ekstraverzija
Druželjubiva, Razgovorljiva osoba okrenuta drugim ljudima željna akcije i uzbuđenja ili Povučena, tiha osoba okrenuta svom unutrašnjem svetu, mirnim i solitarnim aktivnostima, manje zainsteresovana za komunikaciju
Otvorenost
Znatiželjna, radoznala osoba spremna da istražuje, otvorena za novo i drugačije, sklona preispitivanju važećih normi i vrednosti ili Konzervativna osoba okrenuta poznatom, ustaljenom i rutinarnom, koje je slabo zainteresovana da nešto otkrije i sazna
Saradljivost
Prijateljski nastrojena, skromna, srdacna i tolerantna osoba ili Umisljena, hladna, neljubazna i arogantna kritizerski nastrojena osoba
Savesnost
Disciplinovana, ambiciozna, dolbro organizovana osoba ili Nedisciplinovana, neambiciozna, nemarna, slabo organizovana osoba
Humanisticke teorije licnosti
Abraham Maslov - Najznačajniji teoretičar među psiholozima humanističke olrjentacije. Fokus na razumevanje ličnosti u celini kao i na dinamski apekt ličnosti uz smatranje da se dinamika ličnosti ne zasniva na konfliktu. Razvoj ličnosti objašnjava hijerarhijom motiva.
Karl Rodžers - Psihoterapija