Kirurški zahvati na srcu i krvnim žilama Flashcards
Srce (cor) je …
šuplji mišićni organ, veličine ljudske šake, koje prima krv iz cijelog organizma i nakon oksigenacije u plućima, pumpa krv po cijelom organizmu. Rad srca čine dvije radnje - faza punjenja krvlju naziva se dijastola, a faza kontrakcije miokarda i pražnjenje krvlju naziva se sistola.
Anatomija srca
Šupljina srca podijeljena je na: desnu i lijevu pretklijetku (atrium dextrum et sinistrum), te desnu i lijevu klijetku (ventriculus dexter et sinister). Srčana pregrada (septum cordis), razdvaja desnu od lijeve strane srca.
Srčani zalisci
imaju ulogu ventila: propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi iz pretklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske pa vraćanje krvi nije moguće. U desnom srcu nalaze se tri takva zaliska pa se valvula naziva trolisna valvula (lat. valvula tricuspidalis). U lijevom srcu između pretklijetke i klijetke nalaze se dva zaliska pa je to dvolisna ili mitralna valvula (lat. valvula bicuspidalis). Zalisci se također nalaze na izlazu iz klijetki u plućnu arteriju i aortu. Ti zalisci se nazivaju polumjesečasti zalisci (lat. valvulae semilunares).
Krvne žile velikog i malog krvotoka
Glavne žile velikog optoka su aorta, gornja šuplja vena (lat. vena cava superior) i donja šuplja vena (lat.vena cava inferior) i služe prenošenju krvi u tijelo osim u plućima. Glavne žile malog optoka su desna i lijeva plućna arterija (lat. arteriae pulmonales) i desna i lijeva plućna vena (lat. venae pulmonales) i povezuju isključivo srce i pluća.
Srčani ili koronarni krvotok
Krv koja prolazi srčanim pretklijetkama i klijetkama pripada funkcionalnom krvotoku srca i ne može prehraniti debelu srčanu stijenku. Stoga miokard i epikard oprskrbljuje posebni hranidbeni krvotok, koji dolazi desnom i lijevom srčanom arterijom, a zove se srčani ili koronarni krvotok jer poput krune obavijaju srčani mišić.
Provodno mišičje srca
Provodno mišićje srca ima ulogu stvaranja i provođenja živčanih podražaja koji su odgovorni za ritmičku srčanu kontrakciju. Sastoji se od dva sustava: sinuatrijsk (lat. nodus sinuatrialis) i atrioventrikularni dio (nodus atriventricularis).
Građa srca
- endokard (lat. endocardium) - oblaže unutrašnjost srca
- miokard (lat. myocardium) - najdeblji sloj koji sadrži poprečnoprugaste mišićne stanice i provedbene srčane mišićne stanice, radna muskulatura srca
- epikard (lat. epicardium) - vanjski sloj, viseralni dio serozne ovojnice srca ili osrčja (lat. pericardium)
Elektrokardiografija (EKG)
rutinska dijagnostička metoda pomoću elektroda postavljenih na kožu koje bilježe električnu aktivnost srca u stvarnom vremenu
RTG srca i pluća
dijagnostička pretraga koja prikazuje oblik i veličinu srca, kao i obrise krvnih žila pluća i prsnog koša
UZV srca ili ehokardiografija
neinvazivna dijagnostička metoda kojom dobijemo slikovni prikaz srčanih struktura i njihovih funkcija
Angiografija
invazivna dijagnostička pretraga pomoću kontrasnog sredstva unutrašnjosti krvnih žila, posebno srčanih šupljina. Velika mogućnost komplikacija poput infarkta miokarda, nagle smrti, rizika od krvarenja, povrede krvnih žila.
Atrijalni septalni defekt
jedna od najčešćih urođenih srčanih mana, nepotpuno zatvaranje srčane pregrade između dvije pretklijetke
Atrijalni septalni defekt - simptomi
asimptomatski do 3-4 desetljeća života, dispnea pri naporu, umor, palpitacije
Atrijalni septalni defekt - dijagnoza
fizikalni pregled, EKG, RTG srca i pluća, UZV srca i radionuklearni angiogram
Ventrikularni septalni defekt
jedna od najčešćih urođenih srčanih mana, nepotpuno zatvaranje srčane pregrade između dviju klijetki
Ductus Botalli
urođena srčana mana kod koje spoj između aorte i pulmonalne arterije ostaje trajno otvoren
Tetralogija Fallot
višestruka urođena mana srca i velikih krvnih žila
Tetralogija Fallot - simptomi
cijanoza, brzo umaranje, napadi dispneje, gubitak svijesti, batićasti prsti
Pulmonalna stenoza
urođeno suženje plućne arterije, može biti zasebna bolest ili dio Fallotove tetralogije
Pulmonalna stenoza - simptomi
dispnea, umor, vrtoglavica, bol u prsnom košu
Koarktacija aorte, simptomi
urođena srčana mana kad je aorta na jednom dijelu sužena poput pješčanog sata,
simptomi: asimptomatska, umor, glavobolja, klaudikacije (utrnulost) donjih ekstremiteta
Mitralna stenoza
stečena srčana mana reumatske etiologije,
simptomi: povišena temperatura, otežano disanje, plućni edem izazvan naporom, anemija
Bolest aortalnih zalistaka
degenerativni poremećaj kod starijih ljudi, može uzrokovati stenozu aorte, insuficijenciju zalistaka ili kombinaciju tih promjena,
simptomi: dispnea, sinkopa, angina pectoris
Koronarna ili ishemijska bolest srca
zajednički naziv za grupu bolesti kojima je najčešći uzrok ateroskleroza koronarnih arterija tj. smanjen protok krvi kroz koronarne arterije. Uključuju stabilnu anginu pectoris, akutni koronarni sindrom (nestabilna angina pectoris i infarkt miokarda), iznenadna srčana smrt, srčana insuficijencija, aritmije
Koronarna ili ishemijska bolest srca - simptomi
najčešći i vodeći simptom je angina pectoris tj. stezajuća bol u prsima, koja se širi u lijevo rame, lijevi dio vrata i čeljusti, gušenje, strah
Koronarna ili ishemijska bolest srca - liječenje
revaskularizacija miokarda - aortokoronarnim premoštenjem (bypass)
Izvantjelesni krvotok
podrazumijeva premošćivanje MALOG krvotoka odvođenjem krvi iz desne pretklijetke, njezine oksigenacije u umjetnim plućima te crpkom pod tlakom vraćanje bolesnikove krvi u aortu.
Kardioplegija je
postupak kojim se osigurava asistolija i miokardijalna zaštita s pomoću hiperkalijemične otopine
Priprema bolesnika za operaciju na srcu - lijekovi
Prema uputi liječnika!
Preparate acetilsalicilne kiseline prekinuti uzimati 9 dana prije operacije. Antikoagulantnu terapiju prekinuti 5-7 dana prije operacije. Preparate DIGITALISA prestati uzimati 36-48 sati prije operacije.
Karencija i čišćenje crijeva
Čišćenje crijeva se provodi dan prije operacije klizmom ili oralnim purgativima. Bolesnik 12 sati prije operacije ne smije uzimati krutu hranu, a 8 sati prije operacije ne smije uzimati tekućinu.
Priprema bolesnika za operaciju srca - pretrage
EKG, RTG srca i pluća, UZV srca, koronarna arteriografija, kateterizacija. Potrebno je imati: elektrolite u serumu, veliki koagulogram, krvnu grupu, Rh faktor, interakciju.
Neposredno prije operacije bolesnik prolazi anesteziološki, internistički i kardiokirurški pregled.
Priprema operativnog polja
Operacijsko polje se priprema neposredno prije operacije brijanjem ili depilacijom. Kod aortokoronarne premosnice (bypass) brije se cijelo tijelo.
Poslijeoperacijska zdravstvena njega u JIL-u
Procjenjuje se:
• neurološki status (razina budnosti, veličina zjenica, reakcija na svjetlo, pokretanje ekstremiteta),
• kardio i respiratorni status tj. vitalni znakovi (puls, arterijski tlak, disanje),
• prohodnost endotrahealnog tubusa, rad respiratora,
• periferni vaskularni status (boja kože i sluznica), bubrežni status tj. satna diureza, specifična težina urina, funkcija urinarnog katetera,
• status tekućina i elektrolita, a to su unos (infuzija, transfuzija) i iznos (mokrenje, drenažni sadržaj, želučana sonda)
• bol (tip, lokalizacija, trajanje, odgovor na analgetike)
Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - CVT
centralni venski tlak pokazuje kapacitet srčane pumpe i vaskularne mreže, mjeri se preko CVK-a, koji se postavlja u gornju šuplju venu, izražava se u cm H2O ili mm Hg, mijenja se svakih 10 dana
Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - invazivno mjerenje tlaka
način trajnog praćenja sistoličkog, dijastoličkog i srednjeg sistemskog tlaka preko kanilirane art. radialis, brachialis ili femoralis kod hemodinamski nestabilnih bolesnika i onih kod kojih se primjenjuju vazoaktivne tvari
Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - LAP
tlak u lijevoj pretklijetki ili LAP, koji pokazuje funkcionalno stanje lijeve pretklijetke (kirurški se uvodi kateter u lijevu pretklijetku nakon svih operativnih zahvata na otvorenom srcu, normalne vrijednosti su od 4-8 mm Hg, kanila se vadi prije vađenja torakalnih drenova zbog mogućnosti krvarenja
Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - pulmonalni arterijski tlak - PAP
Pulmonalni arterijski tlak se prati uvođenjem Swann-Ganzovog katetera - kateterizacija plućne arterije.
- mjerenje sistoličkog, dijastoličkog i srednjeg plućnog tlaka: funkcija desne klijetke i plućni vaskularni otpor
- okluzijski tlak u plućnoj arteriji: pokazatelj tlaka punjenja lijeve klijetke
- središnji venski tlak
- minutni volumen srca (CO)
- tjelesna temperatura
- plinska analiza miješane venske krvi
udarni volumen srca (stroke volume SV)
Poslijeoperacijske komplikacije
hipovolemijski šok, kardiogeni šok, krvarenje, tamponada srca, insuficijencija srca, AIM, neadekvatna izmjena plinova,
Krvarenje - perzistentno
Radi fragiliteta ili traume stanica,
ms treba mjeriti gubitak krvi kroz zavoje i drenažu radi mogućeg razvoja hipovolemijskog šoka,
u prvih 4-6 sati drenažni sadržaj ne bi smio biti 200ml/h!
Tamponada srca
uzrok je krvarenje u perikard ili nakupljanje tekućine koja ometa punjenje ventrikula, simptomi: hipertenzija sa povišenim tlakom u lijevom atriju, filiforman puls, distenzija (istegnuće) vratnih vena, oligurija
