Kako se bira? Flashcards

1
Q

4 opcije za to kako ispitanik treba da napravi izbor:

A
  1. nominacija
  2. Rangovanje
  3. Rejting skala
  4. Poređenje parova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

U nominaciji, Ispitanik treba da navede

A

Ispitanik treba da navede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

. S druge strane, pokazalo se da zaokruživanje sa spiska proizvodi pristrasnost, jer se

A

oni sa vrha liste češće biraju

To je naročito izraženo kod negativnih izbora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koliko imena ispitanik treba da navede? Ne postoji jedinstveno pravilo, već sve zavisi i od

A

svrhe ispitivanja i od prirode i veličine grupe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

U nekim od uticajnih istraživanja (Coie et al., 1982; Newcomb & Bukowski, 1983) izbor je bio fiksiran na tri člana, pa je ta procedura postala maltene norma, pogotovo što je onda prikupljanje podataka lakše i statistička analiza je pojednostavljena?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

većina metodologa se slaže da fiksiranje („Izaberi tri“) ili ograničavanje („Izaberi najviše tri“) broja izbora nisu idealna rešenja. ?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

neke korisne sociometrijske mere se mogu izračunati samo ako je broj izbora mogao da varira.?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Ograničavanje izbora znači i ograničavanje

A

broja informacija koji bi se dobio: sa ograničenim izborima, nekad i polovina učenika nema dovoljno nominacija da bi se išta zaključilo o njihovom statusu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Najpraktičnije rešenje je ograničavanje izbora na neki veći broj, npr

A

„ne preko deset“, čime se predupreĎuje nekritičko imenovanje, a za skoro sve ispitanike to i nije ograničavanje izbora jer preko deset imena ni ne bi naveli.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Ako se dopušta navoĎenje više imena, korisna praksa je da se od ispitanika traži da označe šta im je

A

je prvi izbor (Na primer: „Sa kim bi najviše voleo da se družiš?“ „Sa kim još bi voleo da se družiš?“).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kod rangovanja, ispitanik dobije spisak članova grupe i onda treba da ih

A

ranguje po kriterijumu izbora.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Rangovanje pruža više informacija od nominacija?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Pokazuje se da rangovanje vodi do nekonzistentnog redosleda u kom delu liste

A

sredina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Učenik, na primer, lako ranguje one sa vrha ili sa dna popularnosti, ali rangovanje ostalih je skoro nasumično.

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

zašto ispitanik nasumjično ranguje ljude na sredini liste

A

ili zbog nedovoljnog poznavanja svih u grupi ili zato što učenik ni ne pravi diskriminaciju meĎu onima koji su negde na sredini njegove skale (ne)omiljenosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Problem je i to što rangovanje svih na listi zahteva dosta vremena i ispitanici to vide kao zahtevan i dosadan zadatak. ?

A

da

17
Q

Praktično rešenje je da se ranguje ograničen broj, npr

A

. pet najpopularnijih i pet najnepopularnijih.

18
Q

Obično na 3- 5- ili 7-stepenoj bipolarnoj skali procene ispitanik treba da

A

da sud o ostalim članovima grupe (npr. od 1 = uopšte mi se ne sviĎe do 5 = veoma mi se sviĎa).

19
Q

Dobra strana rejting skala je što

A

pruža diskriminativnije informacije o svim članovima grupe a ne zahteva pravljenje razlika izmeĎu slabo poznatih ili tamo gde razlike ne postoje.

20
Q

. Nedostatak rejting skala

A

zahteva puno vremena i ne omogućava utvrĎivanje nekih uobičajenih pokazatelja, npr. ko su socijalno izolovani pojedinci.

21
Q

na ove procene pomoću skale utiče

A

tendencija odgovaranja na odreĎeni način (neko je sklon da daje srednje a neko ekstremne ocene).

22
Q
  1. Poređenje parova. ?
A

Svaki član grupe se upari sa svakim, a onda ispitanik napravi izbor u okviru svakog para.

23
Q

Mada poreĎenje parova pruža veoma detaljne informacije i zadatak je dovoljno lak i vrlo maloj deci, ovaj postupak se retko koristi jer

A

Mada poreĎenje parova pruža veoma detaljne informacije i zadatak je dovoljno lak i vrlo maloj deci, ovaj postupak se retko koristi jer

24
Q

Najviše se primenjuje poređenje parova za

A

grupe male dece, s tim što grupa ne sme imati veliki broj članova.