Ispit (2) Flashcards

1
Q

Učenje, inteligencija i kog. stilovi su usko povezani. Cattell i Horn su tvrdili da je fluidna inteligencija više povezana sa slučajnim učenjem, a kristalizirana sa namjernim. Koje su još povezanosti utvrđene između int. i učenja?

A

1) između int. i klas. uvjetovanja nije nađena veza, ali je između int. i diskriminativnog uvjetovanja

2) kod diskriminativnog uvjetovanja do razlike dolazi kada su raz. u int. velike

3) ako je raz. u int. 40+ nađene su razlike u verbalnom učenju, 20-30 male razlike, a 20 - nema razlika

4) int. visoko korelira s učenjem na početku učenja, ali ne kasnije kada se operacija automatizira

5) int. i učenje više koreliraju što je složenije što se uči, a negativno koreliraju kod mehaničkog učenja jednostavnih zadataka

6) int. i učenje više koreliraju što je veća smislenost materijala i mogućnost transfera, ako je materijal hijerarhijski organiziran i ako postoji potreba za razvijanjem optimalne strategije učenja, što je vrijeme ograničenije, što je učenje više u vezi sa sazrijevanjem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što su kog. stilovi i koje su vrste?

A

KOGNITIVNI STILOVI
- za razliku od kognitivnih strategija događaju se bez namjere, stabilni i širokog utjecaja na raz. područja ponašanja (+ ne mogu se uvježbati)
- način na koji pojedinac pojmovno organizira svoju okolinu
- posrednik između podražaja i odgovora
- bave se strukturom, a ne sadržajem mišljenja
- prethodnik - KOGNITIVNA KONTROLA

  • vrste:
    IZJEDNAČAVANJE - IZOŠTRAVANJE - osobe koje u visokom stupnju asimiliraju nove info. i preferiraju jednostavnost su “izjednačivaći” (to dovodi do pojednostavljanja kog. polja), a osobe koje “izoštravaju” traže maksimalan kompleksitet i diferencijaciju kog. polja

IZGLAĐIVANJE (PORAVNAVANJE) - IZOŠTRAVANJE - oni koji “izglađuju” pri repordukciji vizualnih jedinica izglađuju odstupanja (asimiliraju nove info. u sustav pamćenja), a oni koji “izoštravaju” naglašavaju uočljive detalje (nizak stupanj asimilacije starih i novih info.)

MIJENJANJE -SAŽIMANJE - oni koji mijenjaju imaju više grešaka komisije, a oni koji sažimaju više grešaka omisije

NAJVAŽNIJI:
REFLEKSIVNOST - IMPULZIVNOST - MMF test (uspoređuju se crteži s nekoliko vrlo sličnih pa se traži isti)
- refleksivnost - iznad medijana za točnost, a ispod za brzinu
- mpulzivnost - obrnuto
- broj pogrešaka više u vezi s inteligencijom nego brzinom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koja su dva kognitivna stila po Bovermanu?

A

“pojmovna ansuprot perceptivno - motornoj dominantnosti” - dobra uspješnost u novim i teškim zadacima stvaranja pojmova, uz slabiju vještinu za novo i teško perceptivno-motorno ponašanje i obrnuto

“jaka nasuprot slaboj automatiziranosti” - sposobnost izvođenja jednostavnih, repetativnih zadataka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koji je najistraživaniji kog. stil?

A

“ovisnost - neovisnost o polju” - test štap i okvir
- dimenzija psih. diferencijacije
- diferenciranje osobe na vanjsko i unutarnje
- ovisni o polju su manje odvojeni od okoline i više se oslanjaju na info. izvan sebe
- ovisni preferiraju interpersonalne i neanalitičke strukture

NALAZI:
- ovisni zanemaruju istaknute znakove, a neovisni nisu pod utjecajem najuočljivijih atributa podražaja
- kod učenja postoje 2 pristupa usvajanja info.
- pasivan i intuitivan - ovisni
- aktivan i usmjeren na testiranje H - neovisni
- pri nenamjernom učenju ovisni zapamte više soc. sit.
- za ovisne negativni vanjski potkrepljivači više utječu na učenja, a za neovisne intrinzična motivacija
- nastavnici ovisni o polju preferiraju interakciju na nastavi, a neovisni impersonalne situacije i kog. aspekte podučavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Neuralna osnica učenja posebno je proučavana kod klas. učenja i habituacije. Nju čine promjene u ŽS, na sinapsi (promjene čine sinapsu više ili nabhe efikasnom). Koja je neuralna osnova habituacije, a koja senzibilizacije?

A

HABITUACIJA
- smanjuje se neka ponašajna reakcija
- praćena smanjenjem kol. neurotransmitrera izlučenog iz senzornog na motorni neuron (svaki sljedeći ž, impuls - sve manja kol. Ca ulazi u čvoriće, a zalihe neurotransmitera se iscrpljuju)

SENZIBILIZACIJA - slična neuralna osnova kao za klas. učenje
- jednostavniji oblici učenja (neasocijativno učenje - organizam uči nešto o jednom podražaju) - E. Kandel i sur. - ispitivanja na Alysiju Californici (ima jednostavan ŽS) i povlačenju negovih škrga
- povećava se bihevioralna reakcija tijekom prezentiranja nekog intenzivnog podražaja
- povećava se kol. izlučenog neurotransmitera iz senzornih na motorne n. (povećanje ovisi o aktivaciji neurona koji na senzorne neurone otpuštaju serotonin)
- odnosno, osjetni neuroni aktiviraju facilitacijske interneurone koji tvore sinapse s čvorićima drugih osjetnih neurona pa u čvoriće kod svakog sljedećeg impulsa ulazi više Ca pa nastaje više neurotransmitera - veći broj impulsa na motornom neuronu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koja su dva eksprimentalna modela kojima se proučava neuralna osnova klasičnog uvjetovanja?

A
  1. uvjetovanje treptanja oka - ključno mjesto sinaptiče plastičnosti u malom mozgu
  2. uvjetovanje straha - amigdala uključena u učenje straha, učenje u amigdali posredovano dugoročnom potencijacijom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je drugoročna potencijacija?

A
  • postojano povećanje sinaptičke transmisije u putevima kji u amigdalu šalju info. o UP
  • Hebb - ako akson presinaptičkog neurpna trajno i ponavljano ekscitira postsinaptički neuron u jednom ili oba neurona javlja se metabolička promjena pa presinaptički ubuduće učinkovitije pobuđuje postsinaptički neuron
  • dugoročna potencijacija traži posebnu vrstu neurostransmitera - NMDA receptor (kada se otvori dopušta ulaz velikom broju Ca) - uvjeti za otvaranje:
    1) na NMDA se mora vezati presinaptički glutamat
    2) postsinaptička membrana u kojoj je receptor mora biti snažno depolarizirana
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja je celularna osnova učenja?

A

Teorije o promjenama u sinaptičkoj transmisiji:
- veća količina neurotransmitera
- veći broj postsinaptičkih receptora
- sinapsa mijenja veličinu ili broj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kod modifikacije ponašanja terapeut mora _____, _____, _____,_____ te na kraju slijedi postupak evaluacije.
Koje su dvije faze modifikacije ponašanja?

A
  • opisati, objasniti, previdjeti i modificirati ponašanje

1) funkcionalna analiza ponašanja
2) učenje klijenta novim, poželjnim i adaptivnim ponašanjima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

U modifikaciji ponašanja najčešće se koriste klas. i oper. uvjetovanje.
Objasni pojmove UGOVARANJE UVJETA, TERAPIJA PREPLAVLJIVANJEM, ULANČAVANJE, POBUĐIVAČI, GENERALIZACIJA UVJETOVANOG ODGOVORA, EKONOMIJA ŽETONIMA, SISTEMATSKA DESENZITIZACIJA I AVERZIVNA TERAPIJA.

A

UGOVARANJE UVJETA- tehnika modifikacije ponašanja u kojoj osobi kojoj vjerujemo damo listu zadataka koju želimo ispuniti kao i listu potkrepljenja

TERAPIJA PREPLAVLJIVANJEM- držanje osobe u situaciji koje se boji kako bi se ugasio strah od uvjetovane situacije

ULANČAVANJE- ponašanje se podijeli u sekvence (važan redoslijed), dog. ili podražaj koji prethodi potkrepljenju postaje signal za potkrepljenje te i sam nakon nekog vremena potkrepljivač
*OBLIKOVANJE PODRAZUMIJEVA UČENJE NOVOG PONAŠANJA, A ULANČAVANJE SAMO REDOSLIJED

POBUĐIVAČI- dog. koji pomaže da se započne neki odgovor
- kroz trening trebaju nestati, a ponašanja se zadržavaju

GENERALIZACIJA UVJETOVANOG ODGOVORA- potkrepljivanjem jednog odgovora može se povećati vjr. javljanja sličnih odg.

EKONOMIJA ŽETONIMA- dobivaju se žetoni koji se kasnije mogu zamijeniti za prim. ili sek. potkrepljivače (nedostatak:može”potkopati” druge jednostavnije potkrepljivače poput soc. odobravanja)

SISTEMATSKA DESENZITIZACIJA- za dekondicioniranje eksperimentalne neuroze (kada je konflikt u osnovi neurotskog ponašanja)

AVERZIVNA TERAPIJA- uklanjanje neželjenog ponašanja ne znači da će se odmah razviti i poželjno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kog.psih. smatra da percepcija situacije određuje ponašanje, a ne sama situacija pa je potrebno usmjeriti se na rekonstrukciju kognicije koja dovodi do problema.
Što je samoinstrukcija?

A

pr. terapeut sam sebi predpacijentom kaže što treba napraviti pa to napravi, to onda ponavlja i pacijent pa nakon nekog vremena ne mora više opisivati naglas upute prije akcije

  • teorijsko objašnjenje zašto je to učinkovito: ponašanje koje se odvija automatski treba spriječiti unutarnjom kog.aktivnosti između podražaja i odgovora na njega
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što sve po Banduri utječe na ponašanje?

A
  1. pažnja (uvjeti koji olakšavaju svjesnost)
  2. medijacija (procesi koji objašnjavaju kodiranje ili kog. reprezentaciju)
  3. repertoar odgovora
  4. poticaji (motivacijski uvjeti)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Rješavanje problema je bihevioralni proces koji:
1)
2)

A

1) čini dostupnim djelotvorne odgovore za rješavanje problema
2) povećava vjr. odabira optimalnog odgovora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koje su faze u razvijanju vještine rješavanja problema?

A
  1. razviti opći mentalni sklop za rješavanje problema
  2. definirati specifičnost problema i što je potrebno postići
  3. generirati alternative za različite pravce rješavanja problema
  4. odabrati najbolje rješenje evaluirajući posljedice
  5. provjeriti rezultat procesa donošenjem odluke
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Objasni važnost predočavanja u kog.terapiji.

A

pr.
“zatvoreno uvjetovanje” - pojedinac zamišlja ponašanje i posljedice
“zatvorena senzitizacija” - klijent zamišlja kako odolijeva nekom ponašanju
“zatvoreno kondicioniranje”
“zatvoreno potkrepljivanje”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Navedi primjere korištenja modifikacije ponašanja (6).

A

U PODRUČJU KRIMINOLOGIJE I PENOLOGIJE (primjeri: program “kuće za učenje”, priča s istočne strane, Draper program)

U OVISNOSTIMA (budući da se ovisnosti razvijaju kroz interakciju niza faktora tako treba u preveniranju i terapiranju pristupiti interakcijom postupaka)

KOD ISPITNE ANKSIOZNOSTI (nastaje zbog a) neodgovarajućih kog. procesa (ometajućemisli smanjuju kapacitet radnog pamćenja) i b) povišene pobuđenosti autonomnog živčanog sustava)

KOD BRAČNIH PROBLEMA (bihevioralna bračna terapija, važnost komunikacije)
- “reciprocitet” - bračni partneri se u jednakim omjerima nagrađuju i kražnjavaju
- predterapijska procjena:
1. koja su uvjerenja koja svaki partner zastupa u odnosu
2. koja je priroda njihovih svakodnevnih odnosa
3. koji činitelji pridonose središnjem problemu
4. koja je osnovna snaga na kojoj se temelji odnos
5. kako bračni partneri pokušavaju promijeniti odnos
POZITIVNO USMJERAVANJE - naglašavaju se dobre strane odnosa
POZITIVNA KONTROLA - potiče se poz. potkrepljivanje, a ne kažnjavanje
PRIHVAĆANJE PRINCIMA RECIPROCITETA - da oba partnera shvate da oboje trebaju mijenjati ponašanje

KOD PROBLEMA S GOJAZNOSTI
- samokontrola: samoprocjena, samoevaluacija, samopotkrepljenje
- druge tehnike:brzina jedenja, tempiranje obroka, usmjerenost k unutarnjem stanju, promjena lanaca ponašanja, odbijanje nuđenja hrane

ZA DEVIJANTNO SEKSUALNO PONAŠANJE