Dokazi evolucije

Question 1

Koji dokazi evolucije postoje?

Answer 1

Dokazi paleontologije, biogeografije, poredbene anatomije, poredbene embriologije i molekularne biologije

Question 2

Što proučava paleontologija?

Answer 2

Izumrle organizme i uvjete života u davnoj Zemljinoj prošlosti

Question 3

Što su fosili ili okamine?

Answer 3

Ostaci izumrlih organizama sačuvani u slojevima Zemljine kore

Question 4

Koji su načini postanka fosila? Objasni svaki!

Answer 4

Pertifikacija (okamenjivanje) - organska tvar se potpuno zamijeni anorganskom (vapnencem ili kremenom) pa se sačuva izgled ili građa kostura organizma
Karbonizacija (pougljenjivanje) - organske tvari propadaju pod visokim tlakom i bez prisustva kisika, pri čemu se povećava udio ugljika na njihovom mjestu (naslage ugljena izumrlih paprati)
Konzerviranje - može biti mumificiranje (isušivanje u pustinjskoj klimi), smrzavanje (u području trajno niskih temperatura) ili uklapanje u jantar (kukci)

Question 5

Koja su 2 oblika fosila?

Answer 5

Kalupi ili kamene jezgre (kad se unutrašnjost organizma mineralizira) i otisci (npr. stopala - istarski dinosaur na Brijunima)

Question 6

Kakvi fosili mogu biti (2 zanimljive vrste)?

Answer 6

Varljivi - npr. fosilni trag životinje po obliku sliči fosilu biljke
Lažni - nastali kristalizacijom kemijskih tvari, a to podsjeća na fosil (nisu pravi fosili)

Question 7

Koje 2 starosti fosila postoje?

Answer 7

Apsolutna i relativna

Question 8

Objasni relativnu starost fosila i sve što se veže uz nju.

Answer 8

Starost koja se određuje po slojevima stijena, otprilike, odredi se iz kojeg je doba fosil po tome u kojem se sloju nalazi.
Geolozi su uočili 5 glavnih slojeva stijena (u kojima su podslojevi) pa je geološka prošlost podijeljena u 5 geoloških doba ili era: arheozoik, proterozoik, paleozoik, mezozoik i kenozoik.
Redoslijed pronađenih fosila u slojevima govori o razvoju i usavršavanju živih bića: u starijim slojevima uvijek se nalaze jednostavniji i primitivniji organizmi.

Question 9

Kako dobijemo apsolutnu starost?

Answer 9

Mjerenjem količine i vremena poluraspada radioaktivnih izotopa nekih elemenata (npr. vrijeme poluraspada 14C - 5600 god., 40K - 3 mlrd. god.)

Question 10

Koji su to dokazi paleontologije?

Answer 10

Fosili, živi fosili, prijelazni oblici, razvojni nizovi

Question 11

Što su živi fosili?

Answer 11

Danas živuće vrste koje su zadržale osobine davno izumrlih predaka; npr. resoperke u Indijskom oceanu, dvodihalice u tropskim vodama (za suše dišu preobraženim ribljim mjehurom - pluća)

Question 12

Što su prijelazni oblici?

Answer 12

Organizmi koji su međuoblik između starije i mlađe skupine jer imaju osobine obiju skupina (npr. psilofiti - prve kopnene biljke, povezuju alge i papratnjače; resoperke - ribe, imaju kostur prsne peraje sličan kosturu prednje noge vodozemca; praptica - između gmazova i ptica)

Question 13

Što je razvojni niz?

Answer 13

Niz uzastopnih prijelaznih oblika čije se postupne promjene mogu pratiti u zemaljskim slojevima odozdo naviše (npr. živorodni ogrc u pješčanim naslagama kraj Novske - evolucija od glatkih do sve kvrgavijih kućica; konj - od svejeda malog rasta s razvijenim očnjacima i 5 prstiju do današnjeg oblika)

Question 14

Koji su dokazi biogeografije?

Answer 14

raznolikost po kontinentima, flora i fauna udaljenih otoka, endemi, relikti

Question 15

Što je biogeografija?

Answer 15

Znanost o rasprostranjenosti živog svijeta.

Question 16

Objasni raznolikost po kontinentima!

Answer 16

Vidljivo je da sve vrste ne žive svuda jednako na Zemlji (npr. Afrika i Brazil imaju sličnu klimu, ali različite organizme - slonovi, žirafe, čimpanze / oposumi, širokonosni majmuni i dr.). Najprije je postojalo jedno kopno - pangea, koje se razdvojilo na sj. dio Lauraziju i j. dio Gondvanu. Zbog pangee postoje sličnosti organizama, a zbog razdvajanja razlike i to razdvajanje krajem paleozoika je uzrok raznolikosti.

Question 17

Objasni razdvajanje kontinenata!

Answer 17

Najprije je postojalo jedno kopno - pangea, koje se razdvojilo na sj. dio Lauraziju i j. dio Gondvanu.
Zatim su se Australija i Novi Zeland odvojili od ostatka svijeta (prije 150 mil. god. u mezozoiku) i tamo su tad postojali samo aplacentalni sisavci (kljunaši, tobolčari koji žive i danas).
U Africi i Aziji se kasnije pojavili placentalni sisavci koji su potisnuli aplacentalne.

Question 18

Objasni floru i faunu udaljenih otoka.

Answer 18

Vidljivo je da su, što je veća udaljenost pojedinih otoka, razlike među organizmima s najbližeg kopna i onih na otoku sve veće jer je veća izolacija i drukčiji su uvjeti.
npr. Galapagos - očito naseljen pticama, gušterima, kornjačama s najbližeg južnoameričkog kopna, ali zbog izolacije je došlo do većih razlika

Question 19

Što su endemi?

Answer 19

Vrste rasprostranjene samo na nekom uskom području u posebnim uvjetima okoliša. Zbog izolacije imaju posebne osobine (npr. jabučka gušterica, čovječja ribica).

Question 20

Što su relikti?

Answer 20

Stare vrste, nekad jako rasprostranjene, danas im se areal smanjio zbog klimatskih promjena (runolist, ptica snježnica iz ledenog doba)

Question 21

Koji su dokazi poredbene anatomije?

Answer 21

Homologni, analogni, rudimentarni organi i atavizmi

Question 22

Što su homologni organi?

Answer 22

Oni koji su jednaki po podrijetlu i položaju, a različiti po funkciji (prednji udovi sisavaca i ptica)

Question 23

Što su analogni organi?

Answer 23

Oni koji su različiti po podrijetlu, a slični po funkciji (krila ptica i kukaca). To je posljedica djelovanja okoliša na evolucijski udaljene skupine.

Question 24

Što su rudimentarni organi?

Answer 24

Zakržljali organi, nemaju funkciju ili je svedena na minimum, a u davnih srodnika bili su više razvijeni. Nalaze se u svih jedinki neke vrste, npr. slijepo crijevo kod čovjeka, ostaci kukovlja kod pitona.

Question 25

Što su atavizmi?

Answer 25

Osobine koje se ponekad javljaju u samo nekih jedinki, a bile su svojstvene davnim precima (veći broj mliječnih žlijezda, pretjerana dlakavost kod nekih ljudi)

Question 26

Što je dokaz poredbene embriologije?

Answer 26

To što su brazdanje jajeta i gastrulacija slični u viših i nižih životinja zbog zajedničkog podrijetla, a kod kralježnjaka je razvoj zametka i nakog gastrulacije vrlo sličan.

Question 27

Što je dokaz molekularne biologije?

Answer 27

To što na molekularnoj razini postoji sličnost među svim živim bićima (od bakterija do čovjeka): enzimi, hormoni, pigmenti, biokemijske reakcije, nukleinske kiseline, jedinstven genetički kod (redoslijed kojim se nasljedne osobine prenose pomoću nukleinskih kiselina)