Dimenzijska struktura podataka Flashcards

1
Q

Kako rasporediti iste podatke?

A
  1. operativni (transakcijski) pogled - ne dimenzijski pogled
  2. analitički pogled - dimenzijski pogled
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Ako nekoga zanima prodaja proizvoda po tržištima i mjesecima, prepoznaj dimenzije i mjere (vrijednosti, činjenice).

A

Dimenzije: tržište, proizvod, vrijeme
Mjere: prodaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Objasni dimenziju.

A

Dimenzija je određena pojavom kroz koju se prati poslovanje. Prirodno je kategorizirana (kategorijalni podatak). Pozicije ili članovi dimenzije vrijeme su 01/2022, 02/2022.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Objasni mjeru.

A

Mjera je kvantitativni pokazatelj pojave. Nije kategorizirana, većinom aditivan (zbrojiv) podatak. Mjera je ProdanoJedinica, VrijednostProdaje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

U čemu se konceptualno modeliranje izvršnih (operativnih) podataka u izvršnom (operativnom) sloju razlikuje od konceptualnog modeliranja analitičkih podataka u upravljačkom (analitičkom) sloju?

A
  1. svrsi modeliranja
  2. dekompoziciji sustava koji se modelira
  3. načinu modeliranja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Objasni razlike u svrsi modeliranja za
1. izvršne podatke
2. analitičke podatke

A
  1. a) modelirati podatke u slijedu izvršenja poslovnog procesa
    b) izvršni (operativni) model je
    “procesni”, jer prikazuje strukturu
    podataka pri izvršenju poslovnog
    procesa
    c) primjer: Izvršenje poslovnog procesa Prodati robu
  2. a) modelirati podatke rezultata (efekata) poslovnog procesa
    b) analitički model je “analitički”, jer
    prikazuje strukturu podataka pogodnu za analizu rezultata poslovnog procesa
    c) primjer: Praćenje poslovnog rezultata Prodaja robe (analiza rezultata poslovnog procesa Prodati robu)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Objasni razlike u dekompoziciji sustava za
1. izvršni sloj
2. upravljački sloj

A

1.
a) u izvršnom sloju dekomponiraju se izvršni poslovni procesi do razine elementarnih poslovnih procesa
b) elementarni se proces dalje ne dekomponira, a uobičajeno se implementira jednom transakcijom
c) promatra se izvršenje procesa
2.
a) u upravljačkom sloju dekomponiraju se upravljački poslovni procesi kojima se analiziraju poslovni rezultati do razine elementarnih poslovnih rezultata
b) pritom može pomoći dekompozicija izvršnih procesa, jer se uz njih vežu poslovni rezultati
c) promatraju se procesi za čije smo rezultate zainteresirani

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Objasni razlike u načinu modeliranja za
1. izvršne podatke
2. analitičke podatke

A

1.
a) modeliranje počinje od osnovnih (samostalnih) objekata
b) modeliranje se nastavlja modeliranjem veza odnosno asocijativnih objekata.
c) struktura modela pokazuje odnose između poslovnih objekata u slijedu izvršenja poslovnog procesa
d) primjer: Izvršenje poslovnog procesa Prodati robu
2.
a) modeliranje počinje uočavanjem mjera (asocijativnih objekata) kojima se prikazuju poslovni rezultati (numerički podaci zbrojivi po različitim dimenzijama)
b) modeliranje se nastavlja uočavanjem dimenzija (osnovnih objekata)
c) struktura modela pokazuje mjere (poslovne rezultate) gledane kroz dimenzije poslovanja
d) primjer: Praćenje rezultata Prodaja robe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Objasni modeliranje operativne (transakcijske baze) podataka.

A
  1. odabir poslovnih procesa za koje se oblikuje baza
  2. konceptualno oblikovanje - izrada (pod)modela entiteti-veze za svaki proces, promatra se izvršenje procesa, određuju se jaki entiteti i njihovi atributi te slabi i vezni entiteti odnosno veze jakih entiteta kojima se prikazuje izvršenje poslovnog procesa
  3. logičko oblikovanje -pretvorba modela entiteta-veza u relacijsku shemu baze podataka
  4. fizičko oblikovanje i implementacija (SQL) - definiranje fizičkog prostora, definiranje metoda adresiranja fizičkih slogova i implementacija u relacijsku bazu podataka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Objasni modeliranje analitičkih podataka.

A
  1. odabir poslovnih procesa za koje se oblikuje skladište podataka (dimenzijska baza podataka)
  2. konceptualno oblikovanje - izrada (pod)modela – zvijezde, kocke – dijagram entiteti-veze za svaki proces, ne promatra se izvršenje, nego rezultati (efekti) procesa
  3. logičko oblikovanje - pretvorba zvjezdaste sheme u relacijsku shemu baze podataka
  4. fizičko oblikovanje - agregati, implementacija u relacijsku bazu podataka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kada je nešto degenerirana dimenzija?

A

Kad osim identifikatora nema drugih dimenzijskih atributa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakvi su to
1. normalizirani entiteti
2. nenormalizirani entiteti?

A
  1. pahuljaste strukture, daje normalne relacije (tablice) u relacijskoj bazi podataka
  2. fleksibilnost i brzina pretraživanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakve sve zbrojivosti mjera (vrijednosti) postoje?

A
  1. zbrojiva - iznos prodaje u valuti moguće je zbrajati po svim dimenzijama (vremenskoj i nevremenskoj)
  2. poluzbrojiva - stanje računa na dan nije moguće zbrajati u vremenu, ali je moguće zbrojiti sva stanja različitih računa jednog korisnika na dan
  3. nezbrojiva - vrijednost po jedinici (cijena)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koji su koraci konceptualnog oblikovanja skladišta podataka nakon odabira (rezultata, efekta) poslovnog procesa?

A
  1. određivanje zrnatosti vrijednosnih atributa - vezni entitet
  2. određivanje vrijednosnih atributa - atributi veznog entiteta
  3. određivanje dimenzija i dimenzijskih atributa - (jaki) entitet
  4. razmatranje promjena dimenzija
  5. izrada zvijezda sheme (ER dijagram)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Objasni korak određivanje zrnatosti mjera u konceptualnom modeliranju.

A

Na koje je jake entitete (dimenzije) vezan vezni entitet. Na što se odnosi najmanja mjera (vrijednost). Određuje dimenzionalnost skladišta i ima utjecaja na njegovu fizičku veličinu:
1. najsitnija moguća zrnatost za svaku dimenziju?
2. poželjno je da je zrnatost najmanja
3. poželjno je da se dodavanjem novih dimenzija ne remeti zrnatost
(npr za proizvodprodavaonicadan može se dodati dimenzija promocija, ona ne mijenja osnovnu zrnatost jer se proizvod prodaje uz promociju ili bez nje).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni određivanje atributa mjere u konceptualnom modeliranju.

A

Svi oblici numeričkog izraza promatrane pojave (rezultata izvršnog procesa) postaju atributi mjera. Mjera (vrijednosti) općenito ima više (npr u maloprodaji na kraju dana svaka prodavaonica predaje podatke o prodaji:
IznosProdaje, ProdanoJedinica, JediničnaCijena, BrojKupaca)

17
Q

Objasni određivanje dimenzijskih atributa u konceptualnom modeliranju.

A
  1. Dimenzijski atributi su:
    a) “pravi” dimenzijski atributi koji opisuju hijerarhiju pozicija dimenzije: Proizvod, Grupa proizvoda, Kategorija proizvoda, Vrsta proizvoda, …
    Dan, Tjedan, Mjesec, Kvartal, Polugodište, Godina, …
    b) opisni dimenzijski atributi koji opisuju poziciju: Opis proizvoda
    Dimenzijski entitet (tablica) ne treba biti normaliziran:
    - ušteda prostora minimalna
    - može otežati selekciju po dimenzijskim atributima
  2. Dimenzija vremena - često je treba eksplicitno odrediti jer standardna domena vremena obično nije dovoljna (DanUTjednu,TjedanUGodini, FiskalniPeriod…)
  3. Degenerirana dimenzija nema dimenzijskih atributa (ali ima ključ u činjeničnoj tablici)
    a) dimenzijska tablica ne mora postojati
    b) ima samo ključ u činjeničnoj tablici
    c) npr. BrojFakture - to su često identifikacijski atributi dokumenata
18
Q

Objasni promjenu dimenzije u konceptualnom modeliranju.

A
  1. dimenzije nisu konstantne (dimenzije kupac i proizvod)
  2. većina dimenzija doživljava samo manje izmjene (sporo promjenljive dimenzije)
  3. skladište je vremenski niz podataka pa promjenu dimenzije treba pratiti:
    a) nova vrijednost nadomješta staru vrijednost
    b) nemoguće je pratiti povijesne promjene, bilježimo samo postojeću vrijednost BračnoStanje
    c) bilježe se sve vrijednosti dimenzije tako da se unese vremenska oznaka i generira novi ključ, pa postoji više zapisa
    d) bilježi se u jednom zapisu originalna (početna) vrijednost i tekuća vrijednost, a moguće je bilježiti i više njih
19
Q

Objasni logičko modeliranje.

A
  1. pretvorba zvijezda sheme u logički (relacijski model)
  2. kreiranje relacijske sheme
  3. određivanje imena relacije, imena i tipova atributa
  4. određivanje stranih ključeva
20
Q

Objasni fizičko modeliranje (agregati podataka).

A

Agregat sadrži agregirane (zbrojene) vrijednosti nižih razina dimenzija. Pohranjeni agregati (agregirane vrijednosti) ubrzavaju obradu
dimenzijskih podataka. Agregati mogu biti pohranjeni u posebnoj agregatnoj tablici.
npr Dimenzija Tržište
* Pozicije razine 0 (osnovne): Grad
* Agregati sadrže zbrojene vrijednosti za Područje (razine 1), Regija (razine 2)

21
Q

Objasni stvarnovremensko skladište.

A

Podaci u skladištu podataka su jednako ažurni kao u bazi podataka ili je kašnjenje (latency time) u ažurnosti prihvatljivo.
Pristupi:
* skoro stvarnovremenski (near real-time) ETL – učestalije izvođenje ETL procedure
* direct trickle feed – direktno ažuriranje činjenične (vrijednosne) tablice
* trickle and feed – ažuriranje se radi u posebnoj (staging) činjeničnoj tablici, koja se povremeno alternira s radnom činjeničnom tablicom