9. Monopol, monopson, monopolistička k. Flashcards
što je monopol
- tržišna struktura na suprotnom kraju od savršene konkurencije
- rijetkost u suvremenom svjetu, ugl. postoji kao rezultat državne regulacije ili protekcije
obilježja monopola
- nema bliskih supstituta
- postoje prepreke u ulasku
barijere u ulasku monopola
ograničenja koja štite tvrtku od potencijalnih rivala, postoje tri vrste (prirodne, vlasničke i pravne)
prirodni monopol
- uzrokovan prirodnim barijerama u ulasku
- tržište u kojem ekonomije obujma omogućuju jednom poduzeću učinkovito obskrbljavanje tržišta pri najnižim mogućim troškovima
- primjeri (električna enegrija, plin, vodovod)
- LRAC krivulja je negativna i nakon sjecičta s krivuljom potražnje
monopol tijekom vremena
- monopol je stanje koje ima vremenski rok trajanja- nijedan monopolist nije siguran od konkurencije
- u dugom roku konkurenti mogu proizvesti inovaciju
vlasničke prepreke u ulasku
nastaju kada poduzeće ima vlasništvo nad ključnim resursima
pravne prepreke ulasku
mogu biti javna franšiza (npr poštanske usluge), javna dozvola (npr dozvola za rad lječnika), patent, vlasničko pravo
dvije strategije određivanje cijene u monopolu
- ) single price monopol- određuje jednaku cijenu svim kupcima
- ) cjenovnu diskriminaciju- prodaje različite jedinice dobra po ralzičitim cijenama
čemu je jednak prosječni prihod monopolista
njegovoj tržišnoj krivulji potražnje
što monopolist mora kako bi povećao prodani output?
snižavati cijenu
kakav je granični prihod kod individualnog monopola?
manji od cijene pri svakoj jedinici outputa
elastičnost potražnje u monopolu
- u monopolu potražnja je uvijek elastična
- individualni monopol ne proizvodi output
u zoni neelastične potražnje - Kad bi proizvodio takav output,
poduzeće bi moglo povećati prihod,
smanjiti troškove i povećati profit
smanjenjem outputa
određivanje cijene u monopolu
- prvi uvjet MR=MC (nije jedini)
- amoroso- robinson formula p= mc* Ed/Ed-1
kakva je cijena u monopolu
- monopolist naplaćuje cijenu koja premašuje granični trošak, ali za
iznos koji obrnuto ovisi o elastičnosti potražnje - potražnja ekstremno elastična»_space; cijena blizu MC- Ed veliki negativni brojj
o čemu ovisi ponuda u monopolu
o cijeni i elastičnosti potražnje
učinci oporezivanja u monopolu
- koliko će porasti cijena ovisi o elasičnosti potražnje
- uvjetravnoteže MR=MC+t
multitvornički monopol
- Poduzeće raspoređuje output između pogona na način da su granični troškovi jednaki, ako nisu ima motiv premjestiti proizvodnju u drugu tvornicu
- Ukupni output MR=MC=MC1=MC2
razlika između savršeno konkurentnog poduzeća i poduzeća s monopolskom moći
kod konkurentnog poduzeća cijena je jednaka graničnom troški, a kod monopolske moći je veća
kako mjeriti monopolsku moć
- udio u cijeni dijela iznad MC
- Lerenov indeks
Lerenov indeks monopolske moći
- L = (P-MC)/P
- uvijek ima vrijednost između nula i jedan
-s.k L=0 - Veća vrijednost = veći stupanj monopolske moći
- jednak je negativnoj recipročnoj vrijednosti
elastičnosti potražnje
što je monopolska moć
- sposobnost poduzeća da odredi
cijenu veću od graničnog troška - iznos za koji cijena premašuje granični trošak inverzno ovisi o
elastičnosti potražnje poduzeća, manja elastičnost= veća monopolska moć
tri izvora monopolske moći
- ) ELASTIČNOST TRŽIŠNE POTRAŽNJE- elastičnost poduzeća je barem onoliko elastična kolikoi tržišna
- ) BROJ PODUZEĆA NA TRŽIŠTU- velik broj smanjuje m.moć
- ) INTERAKCIJA MEĐU PODUZEĆIMA- stupanj rivalstva visok monopolska moć je manja
društveni troškovi monopolske moći
U s.k granična društvena korisnost= graničnom društvenom trošku i blagostanje je maksimizirano.
U monopolu cijena je veća od graničnog društvenog troška, a granična društvena korisnost je veća od troška i dolazi do mrtvog gubitka u truštvu.
učinkovitost u monopolu
- monopol proizvodi manji output, a cijena je viša
- nastaje gubitak ekonomskog viška za društvo
- ne proizvodi pri razini najnižih troškova (neučinkovit
je) - dovodi do redistribucije viška (od potrošača ka
proizvođaču)
renta u monopolu
Svaki višak (proizvođačev, potrošačev, profit) je u biti renta
što je regulacija
Pravila nametnuta od strane države u svrhu utjecaja na cijene, količine, ulazak u granu i
druge aspekte ekonomske aktivnosti.
dvije teorije objašnjavanja regulacije
1.TEORIJA DRUŠTVENOG INTERESA: Politički i regulatorni proces istražuje postojanje neučinkovitosti
i nastoji je ukloniti kako bi eliminirao mrtvi gubitak za društvo
2.)TEORIJA PRISVAJANJA: Regulacija služi interesima proizvođača koji pridobija regulatora i maksimizira profit (povezana sa korupcijom)
Kako regulirati monopol?
Postavljanje cijene jednake graničnim troškovima
Kada se najčešće koristiregulacija cijena?
kod prirodnog monopola
monopson
- obik monopola na strani kupca
- jedan kupac proizvoda
granična vrijednost
(MV)- dodatna korist korištenja još jedne jedinice, opada s povećanjem količine korištenja
granično trošenje
(ME)- trošak kupovine još jedne jedinice dobra
uvjet ravnoteže monopsona
ME=MV (granična vrijednost=granično trošenje)
izvori monopskonske moći
- ) ELASTIČNOST TRŽIŠNE PONUDE
- Ako je krivulja ponude manje elastična veća je razlika ME i AE i monopsonist uživa veću moć - ) BROJ KUPACA
- Velik broj kupaca- monopskoska moć je mala - ) INTERAKCIJE MEĐU KUPCIMA
- Ako je na tržištu mali broj kupaca koji se natječu za proizvod monopsonska moć je mala
- Ako se dogovaraju monopsonska moć velika
bilateralni monopol
- Situacija tržišta na kojem postoji monopol i monopson
- teško procijeniti ishod
- ne znači da će biti potpuna konkurencja
zašto je tržišna moć nepoželjna?
zbog implicitnog dogovaranja i predatorskih cijena
kako se ograničava tržišna moć
- regulacija cijena za prirodni monopol
- antitrustovskim zakonima
- ograničavanjem aktivnosti poduzeća (Shermanov akt)
antitrustovski zakoni
skup pravila i
regulativa s ciljem promoviranja konkurentske ekonomije
zabranom radnji koje ograničavaju ili bi mogle ograničiti
konkurenciju te ograničavajući oblike dozvoljenih tržišnih
struktura
što je cjenovna diskriminacija
- sredstvo prisvajanja potrošačevog viška
koji su preduvjeti cjenovne diskriminacije
Poduzeće mora: - proizvoditi proizvod za kojeg nema bliskog supstituta - imati uvid u kupovnu spremnost (potražnju) svojih kupaca
što je rezervacijska cijena (cjenovna diskriminacija 1.stupnja)
maksimalna cijena kupca
cjenovna diskriminacija 1.stupnja
- poduzeće želi svakome naplatiti najvišu moguću cijenu koju je
spreman platiti (svakom kupcu određuje rezervacijsku cijenu) - ukupni potrošačev višak nestaje (jer plaća max cijenu)
- poznato kao savršena diskirminacija
cjenovna diskriminacija prvog stupnja u praksi
- teško ostvariva jer tvrtke ne znaju rezervacijske cijene
- poduzeća određuju set različitih cijena
cjenovna diskriminacija drugog stupnja
- određivanje različitih cijena ovisno o količini koja se kupuje
- poduzeće određuje višu cijenu onima koju kupuju manje i obrnuto
cjenovna diskriminacija trećeg stupnja
- segmentacija kupaca prema krivuljama potražnje
- kupci sa manje elastičnom krivuljom potražnje plaćaju višu cijenu
- poduzeća primjenjuju logiku multitvorničkog monopola ME1=MR2=MC
cjenovna diskriminacija trećeg stupnja u praksi
često se nalazi u praksi: npr. automobilski brendovi unutar grupacije, različite vrste zrakoplovnih karata, popusti za studente i umirovljenike
međuvremenska diskriminacija
Određivanje različitih cijena u različitim razdobljima
- dijeli kupce u dvije skupine; visoke i niske potražnje
- cijena je visoka u prvom razdoblju a s vremenom pada
- primjer: uvođenje nove tehnologije
vršna cjenovna politika
Određivanje viših cijena tijekom razdoblja ograničenih kapaciteta
kada su granični troškovi visoki
- cilj je povećati učinkovitost tako da se cijena što više približi graničnom trošku
dvodjelna tarifa
- kupci plaćaju naknadu za pravo korištenja, a potom dodatni iznos za svaku jedinicu dobra koju konzumiraju
- primjer: ulaznice za nogometne utakmice u nekim europskim ligama
dvodjelna tarifa- slučaj jednog potrošača
- poduzeće želi izvući potrošačev višak i zna krivulju potražnje kupca
- rješenje: odrediti pojedcinačnu naknadu na razini graničnog troška i jednokratnu ulaznu naknadu u visini potrošačevog viška T
prodaja u paketu
- vezanje dva proizvoda zajedno, koristi se kada kupci imaju heterogene potražnje i tvrtka ne može provesti cjenovnu diskriminaciju
- npr: menu vs individualna jela, dodtna oprema na autu
vezana prodaja
- kupci su obvezni kupiti neki proizvod u paketu s drugim
- npr. automobil i servis
što poduzeće ostvaruje oglašavanjem
višu cijenu, veću količinu i veći profit
granica ulaganja u oglašavanje
- oglašavanje treba povečati do razine gdje je granični prohod oglašavanja jednak ukupnom graničnom trošku oglašavanja
ukupni granični trošak oglašavanja
trošak ulaganja u oglašavanje + porast troškova proizvodnje uslijed oglašavanja
kada se poduzeću isplati oglašavati
ako je potražnja cjenovno neeslatična i/ili ako je potražnja elastična na oglašavanje
monopolistička konkurencija obilježja
- poduzeća se natječu prodajom diferenciranih prozivoda
- postoji sloboda ulaska i izlaska
uvjeti ravnoteže u kratkom roku monopolističke k.
MR=MC, P>=AVC poduzeće može poslovati i s gubitkom i profitom
uvjeti ravnoteže u dugom roku monopolističke k.
MR=MC, P=AC, nema ekstraprofita
ekonomska učinkovitost monopolističke k.
- monopolska moć relativno mala
- potrošači ostvaruju korist od raznolikosti porizvoda