9. Monopol, monopson, monopolistička k. Flashcards
1
Q
što je monopol
A
- tržišna struktura na suprotnom kraju od savršene konkurencije
- rijetkost u suvremenom svjetu, ugl. postoji kao rezultat državne regulacije ili protekcije
2
Q
obilježja monopola
A
- nema bliskih supstituta
- postoje prepreke u ulasku
3
Q
barijere u ulasku monopola
A
ograničenja koja štite tvrtku od potencijalnih rivala, postoje tri vrste (prirodne, vlasničke i pravne)
4
Q
prirodni monopol
A
- uzrokovan prirodnim barijerama u ulasku
- tržište u kojem ekonomije obujma omogućuju jednom poduzeću učinkovito obskrbljavanje tržišta pri najnižim mogućim troškovima
- primjeri (električna enegrija, plin, vodovod)
- LRAC krivulja je negativna i nakon sjecičta s krivuljom potražnje
5
Q
monopol tijekom vremena
A
- monopol je stanje koje ima vremenski rok trajanja- nijedan monopolist nije siguran od konkurencije
- u dugom roku konkurenti mogu proizvesti inovaciju
6
Q
vlasničke prepreke u ulasku
A
nastaju kada poduzeće ima vlasništvo nad ključnim resursima
7
Q
pravne prepreke ulasku
A
mogu biti javna franšiza (npr poštanske usluge), javna dozvola (npr dozvola za rad lječnika), patent, vlasničko pravo
8
Q
dvije strategije određivanje cijene u monopolu
A
- ) single price monopol- određuje jednaku cijenu svim kupcima
- ) cjenovnu diskriminaciju- prodaje različite jedinice dobra po ralzičitim cijenama
9
Q
čemu je jednak prosječni prihod monopolista
A
njegovoj tržišnoj krivulji potražnje
10
Q
što monopolist mora kako bi povećao prodani output?
A
snižavati cijenu
11
Q
kakav je granični prihod kod individualnog monopola?
A
manji od cijene pri svakoj jedinici outputa
12
Q
elastičnost potražnje u monopolu
A
- u monopolu potražnja je uvijek elastična
- individualni monopol ne proizvodi output
u zoni neelastične potražnje - Kad bi proizvodio takav output,
poduzeće bi moglo povećati prihod,
smanjiti troškove i povećati profit
smanjenjem outputa
13
Q
određivanje cijene u monopolu
A
- prvi uvjet MR=MC (nije jedini)
- amoroso- robinson formula p= mc* Ed/Ed-1
14
Q
kakva je cijena u monopolu
A
- monopolist naplaćuje cijenu koja premašuje granični trošak, ali za
iznos koji obrnuto ovisi o elastičnosti potražnje - potražnja ekstremno elastična»_space; cijena blizu MC- Ed veliki negativni brojj
15
Q
o čemu ovisi ponuda u monopolu
A
o cijeni i elastičnosti potražnje
16
Q
učinci oporezivanja u monopolu
A
- koliko će porasti cijena ovisi o elasičnosti potražnje
- uvjetravnoteže MR=MC+t
17
Q
multitvornički monopol
A
- Poduzeće raspoređuje output između pogona na način da su granični troškovi jednaki, ako nisu ima motiv premjestiti proizvodnju u drugu tvornicu
- Ukupni output MR=MC=MC1=MC2
18
Q
razlika između savršeno konkurentnog poduzeća i poduzeća s monopolskom moći
A
kod konkurentnog poduzeća cijena je jednaka graničnom troški, a kod monopolske moći je veća
19
Q
kako mjeriti monopolsku moć
A
- udio u cijeni dijela iznad MC
- Lerenov indeks
20
Q
Lerenov indeks monopolske moći
A
- L = (P-MC)/P
- uvijek ima vrijednost između nula i jedan
-s.k L=0 - Veća vrijednost = veći stupanj monopolske moći
- jednak je negativnoj recipročnoj vrijednosti
elastičnosti potražnje
21
Q
što je monopolska moć
A
- sposobnost poduzeća da odredi
cijenu veću od graničnog troška - iznos za koji cijena premašuje granični trošak inverzno ovisi o
elastičnosti potražnje poduzeća, manja elastičnost= veća monopolska moć
22
Q
tri izvora monopolske moći
A
- ) ELASTIČNOST TRŽIŠNE POTRAŽNJE- elastičnost poduzeća je barem onoliko elastična kolikoi tržišna
- ) BROJ PODUZEĆA NA TRŽIŠTU- velik broj smanjuje m.moć
- ) INTERAKCIJA MEĐU PODUZEĆIMA- stupanj rivalstva visok monopolska moć je manja
23
Q
društveni troškovi monopolske moći
A
U s.k granična društvena korisnost= graničnom društvenom trošku i blagostanje je maksimizirano.
U monopolu cijena je veća od graničnog društvenog troška, a granična društvena korisnost je veća od troška i dolazi do mrtvog gubitka u truštvu.
24
Q
učinkovitost u monopolu
A
- monopol proizvodi manji output, a cijena je viša
- nastaje gubitak ekonomskog viška za društvo
- ne proizvodi pri razini najnižih troškova (neučinkovit
je) - dovodi do redistribucije viška (od potrošača ka
proizvođaču)
25
renta u monopolu
Svaki višak (proizvođačev, potrošačev, profit) je u biti renta
26
što je regulacija
Pravila nametnuta od strane države u svrhu utjecaja na cijene, količine, ulazak u granu i
druge aspekte ekonomske aktivnosti.
27
dvije teorije objašnjavanja regulacije
1.TEORIJA DRUŠTVENOG INTERESA: Politički i regulatorni proces istražuje postojanje neučinkovitosti
i nastoji je ukloniti kako bi eliminirao mrtvi gubitak za društvo
```
2.)TEORIJA PRISVAJANJA: Regulacija služi interesima proizvođača koji pridobija regulatora i
maksimizira profit (povezana sa korupcijom)
```
28
Kako regulirati monopol?
Postavljanje cijene jednake graničnim troškovima
29
Kada se najčešće koristiregulacija cijena?
kod prirodnog monopola
30
monopson
- obik monopola na strani kupca
| - jedan kupac proizvoda
31
granična vrijednost
(MV)- dodatna korist korištenja još jedne jedinice, opada s povećanjem količine korištenja
32
granično trošenje
(ME)- trošak kupovine još jedne jedinice dobra
33
uvjet ravnoteže monopsona
ME=MV (granična vrijednost=granično trošenje)
34
izvori monopskonske moći
1. ) ELASTIČNOST TRŽIŠNE PONUDE
- Ako je krivulja ponude manje elastična veća je razlika ME i AE i monopsonist uživa veću moć
2. ) BROJ KUPACA
- Velik broj kupaca- monopskoska moć je mala
3. ) INTERAKCIJE MEĐU KUPCIMA
- Ako je na tržištu mali broj kupaca koji se natječu za proizvod monopsonska moć je mala
- Ako se dogovaraju monopsonska moć velika
35
bilateralni monopol
- Situacija tržišta na kojem postoji monopol i monopson
- teško procijeniti ishod
- ne znači da će biti potpuna konkurencja
36
zašto je tržišna moć nepoželjna?
zbog implicitnog dogovaranja i predatorskih cijena
37
kako se ograničava tržišna moć
- regulacija cijena za prirodni monopol
- antitrustovskim zakonima
- ograničavanjem aktivnosti poduzeća (Shermanov akt)
38
antitrustovski zakoni
skup pravila i
regulativa s ciljem promoviranja konkurentske ekonomije
zabranom radnji koje ograničavaju ili bi mogle ograničiti
konkurenciju te ograničavajući oblike dozvoljenih tržišnih
struktura
39
što je cjenovna diskriminacija
- sredstvo prisvajanja potrošačevog viška
40
koji su preduvjeti cjenovne diskriminacije
```
Poduzeće mora:
- proizvoditi proizvod za kojeg nema
bliskog supstituta
- imati uvid u kupovnu spremnost
(potražnju) svojih kupaca
```
41
što je rezervacijska cijena (cjenovna diskriminacija 1.stupnja)
maksimalna cijena kupca
42
cjenovna diskriminacija 1.stupnja
- poduzeće želi svakome naplatiti najvišu moguću cijenu koju je
spreman platiti (svakom kupcu određuje rezervacijsku cijenu)
- ukupni potrošačev višak nestaje (jer plaća max cijenu)
- poznato kao savršena diskirminacija
43
cjenovna diskriminacija prvog stupnja u praksi
- teško ostvariva jer tvrtke ne znaju rezervacijske cijene
| - poduzeća određuju set različitih cijena
44
cjenovna diskriminacija drugog stupnja
- određivanje različitih cijena ovisno o količini koja se kupuje
- poduzeće određuje višu cijenu onima koju kupuju manje i obrnuto
45
cjenovna diskriminacija trećeg stupnja
- segmentacija kupaca prema krivuljama potražnje
- kupci sa manje elastičnom krivuljom potražnje plaćaju višu cijenu
- poduzeća primjenjuju logiku multitvorničkog monopola ME1=MR2=MC
46
cjenovna diskriminacija trećeg stupnja u praksi
često se nalazi u praksi: npr. automobilski brendovi unutar grupacije, različite vrste zrakoplovnih karata, popusti za studente i umirovljenike
47
međuvremenska diskriminacija
Određivanje različitih cijena u različitim razdobljima
- dijeli kupce u dvije skupine; visoke i niske potražnje
- cijena je visoka u prvom razdoblju a s vremenom pada
- primjer: uvođenje nove tehnologije
48
vršna cjenovna politika
Određivanje viših cijena tijekom razdoblja ograničenih kapaciteta
kada su granični troškovi visoki
- cilj je povećati učinkovitost tako da se cijena što više približi graničnom trošku
49
dvodjelna tarifa
- kupci plaćaju naknadu za pravo korištenja, a potom dodatni iznos za svaku jedinicu dobra koju konzumiraju
- primjer: ulaznice za nogometne utakmice u nekim europskim ligama
50
dvodjelna tarifa- slučaj jednog potrošača
- poduzeće želi izvući potrošačev višak i zna krivulju potražnje kupca
- rješenje: odrediti pojedcinačnu naknadu na razini graničnog troška i jednokratnu ulaznu naknadu u visini potrošačevog viška T
51
prodaja u paketu
- vezanje dva proizvoda zajedno, koristi se kada kupci imaju heterogene potražnje i tvrtka ne može provesti cjenovnu diskriminaciju
- npr: menu vs individualna jela, dodtna oprema na autu
52
vezana prodaja
- kupci su obvezni kupiti neki proizvod u paketu s drugim
| - npr. automobil i servis
53
što poduzeće ostvaruje oglašavanjem
višu cijenu, veću količinu i veći profit
54
granica ulaganja u oglašavanje
- oglašavanje treba povečati do razine gdje je granični prohod oglašavanja jednak ukupnom graničnom trošku oglašavanja
55
ukupni granični trošak oglašavanja
trošak ulaganja u oglašavanje + porast troškova proizvodnje uslijed oglašavanja
56
kada se poduzeću isplati oglašavati
ako je potražnja cjenovno neeslatična i/ili ako je potražnja elastična na oglašavanje
57
monopolistička konkurencija obilježja
- poduzeća se natječu prodajom diferenciranih prozivoda
| - postoji sloboda ulaska i izlaska
58
uvjeti ravnoteže u kratkom roku monopolističke k.
MR=MC, P>=AVC poduzeće može poslovati i s gubitkom i profitom
59
uvjeti ravnoteže u dugom roku monopolističke k.
MR=MC, P=AC, nema ekstraprofita
60
ekonomska učinkovitost monopolističke k.
- monopolska moć relativno mala
| - potrošači ostvaruju korist od raznolikosti porizvoda
