11. Opća ravnoteža i ekonomika blagostanja Flashcards
parcijalna ravnoteža
- odnosi se na pojedinačna tržišta
- ne podrazumijeva međuovisnost
opća ravnoteža
– Obuhvaća međuovisnost odnosa između tržišta – Ravnotežna količina i cijena na svim tržištima – Povratni učinci
Pareto učinkovita alokacija
- koncept koji se koristi za objašnjavanje učinkovitosti kad imamo međuovisnost više tržišta
- U najednostavnijoj formi se naziva 2x2x2 model (dva potrošača, dva poduzeća, dva proizvoda)
do kada će se odvijati razmjena?
Alokacija će se odvijati sve do točke u kojoj su granične stope supstitucije agenata izjednačene
što nam daje odgovor na pitanje hoće li doći do razmjene
MRS- granična stopa supstitucije
Edgeworthov dijagram
Alat koji koristimo za objašnjavanje ishoda
pregovora između dva agenta (ili dvije skupine agenata) na tržištu
kada je razmjena učinkovita (edgeworthov dijagram)
kada su nagibi krivulja indiferencije jednaki
Ugovorna krivulja
Krivulja koja spaja sve točke učinkovite razmjene
učinkovite točke razmjene
• Točke tangencije između krivulja
indiferencije agenata
• u njima nije moguće promijeniti alokaciju i poboljšati blagostanje jednog agenta bez pogoršanja blagostanja drugogagenta
Prvi teorem ekonomije blagostanja
Ako svi trguju na konkurentnom tržištu, obavit će se sve korisne razmjene i rezultirajuća ravnoteža raspodjele dobara će bit ekonomski efikasna
Ekonomska učinkovitost na
konkurentnim tržištima
- zbog toga što se krivulje indiferencije tangiraju MRS su jednake
- budući da je krivulja indiferencije tangeta na krivulju cijena, MRS je jednaka omjeru cijena dvaju proizvoda
Neki problemi sa Pareto
učinkovitosti
- Pareto učinkovitost postoji u više ishoda
- Neki pravedniji od drugih
Granica mogućnosti pravednosti
- pokazuje ravnotežne razine sa
Edgeworthove krivulje
funkcija društvenog blagostanja
ponderi koji su pridruženi korisnosti svakog pojedinca prilikom određivanja rezultata koji je društveno poželjan
Utilitarističke funkcije
društvenog blagostanja
daje jednaku važnost korisnosti svakog pojedinca i stoga maksimizira korisnost svih članova društva
Bernoulli – Nashova funkcija
društvenog blagostanja
• Alternativni pogled na društvenu funkciju
blagostanja
• Naglašava ravnopravnu prirodu pravila
agregiranja
• Ravnopravnija raspodjela dovodi do većeg
društvenog blagostanja
Rawlsova funkcija društvenog
blagostanja
- Mjeri društveno blagostanje putem korisnosti najlošije pozicioniranog pojedinca
- Promjena pozicije jednog pojedinca ne dovodi do poboljšanja društvenog
blagostanja ako je pozicija drugog ostala nepromijenjena
Bergson – Samuelsonova funkcija
društvenog blagostanja
Može se specificirati u sva tri prethodna
oblika (utilitaristička, BN ili Rawlsova)
– Definirana je s aspekta pojedinačnih
korisnosti
– Pojedinačne korisnosti su usporedive
– Jaki Paretov kriterij je zadovoljen
– Društvene preferencije su konveksne ili
striktno konveksne
Pravednost i potpuna
konkurencija
• Učinkovite alokacije nisu nužno pravedne
• Nužna intervencija države
– Redistribucija dohotka
– Oporezivanje
Drugi teorem ekonomije
blagostanja
• Ukoliko su individualne preferencije konveksne
svaka Pareto učinkovita alokacija može se
interpretirati kao konkurentna ravnoteža za neku
inicijalnu alokaciju dobara
- Dosezanje pravednosti može dovesti do
gubitka učinkovitosti
– Primjer: Sporedni učinci oporezivanja
Učinkovitost outputa
• Podrazumijeva:
– Troškovnu učinkovitost
– Kombinaciju dobara koja vodi kupovnoj
spremnosti pojedinaca
-MRS=MRT
Neki razlozi tržišne
nesavršenosti
- Tržišna moć
- Nepotpune informacije
- Eksternalije
- Javna dobra
što mogu uzrokovati nepotpune informacije i zašto
– Može spriječiti razvoj tržišta
– Može dovesti do neravnoteže u ponudi
određenih proizvoda
jer jedna strana ima manje informacija o riziku uključenom u kupoprodaju od druge
Eksternalija
potrošna ili proizvodna
aktivnost koja ima neizravni učinak na
druge proizvodne ili potrošne aktivnosti
koji se ne odražava u cijenama
kakve mogu biti eksternalije
– Pozitivne (eksterne ekonomije) – Negativne (eksterne disekonomije) – Proizvodne – Potrošne – Proizvodno-potrošne
Problem slobodnog strijelca
• Istodobno raspoloživo dobro za više korisnika • Nemogućnost isključenja iz potrošnje • Teško natjerati ljude da plate potrošnju • Free rider – osoba koja se koristi dobrima i uslugama bez bilo kakve naknade