4. Ravnoteža potrošača, učinak dohotka i supstitucije Flashcards
Ravnoteža potrošača
Potrošač maksimizira korisnost (nalazi se u ravnoteži) kada omjeri granične korisnosti i cijena budu jednaki za sva dobra, te da se cjelokupni dohodak
pritom utroši na kupnju tih dobara.
pravilo jednakograničnosti
potrošač će maksimizirati korisnost trošeći onu kombinaciju proizvoda pri kojoj su mu omjeri graničnih korisnosti proizvoda i cijene proizvoda jednaki za sva dobra
Razlog pravilu: Sve dok granične korisnosti
nisu jednake potrošač može proći bolje usmjeravajući potrošnju ka dobru sa većom graničnom korisnosti
kakvi su nagibi budžetskog pravca i krivulje indiferencije u ravnoteži potrošača
jednaki
Učinak dohotka
• Promjena preferencija potrošača uzrokovana promjenom u njegovom
dohotku
Što prikazuje krivulja odnosa dohotka i potrošnje
učinak dohotka na količinu
konzumiranog dobra
kakav može biti učinak dohotka?
– Pozitivan (S porastom dohotka raste i
potrošnja dobra) – NORMALNA dobra
– Negativan (S porastom dohotka opada
potrošnja dobra) – INFERIORNA dobra
Učinak promjene cijena
Promjena cijene jednog dobra uz nepromijenjenu cijenu drugog dobra i nepromijenjeni dohodak dovodi do promjene odnosa cijena dobara
– Mijenja se nagib budžetskog pravca
– Mijenja se točka tangencije s krivuljom indiferencije
Engelova
krivulja
• Predstavlja funkciju koja
pokazuje vezu između količine koju kupci žele kupiti i razine dohotka
- Ljudi troše sve manji dio
dohotka na hranu kako
njihov dohodak raste
Pozitivna Engelova krivulja
- Dohodovna elastičnost potražnje za dobrom > 0
- Radi se o NORMALNOM dobru
- kada dohodak raste, raste i potražnja
Negativna Engelova krivulja
- Dohodovna elastičnost potražnje za dobrom < 0
- Radi se o INFERIORNOM dobru
- kada dohodak raste, POTRAŽNJA PADA
nužna dobra
- koeficijent elastičnosti je između 0 i 1
- tangenta je pozitivnog nagiba i siječe os količine (x)
luksuzna dobra
- koeficijent elastičnosti je između >1
- tangenta je pozitivnog nagiba i siječe os dohotka (y)
na koje dvije komponente se može razložiti promjena u cijeni?
učinak dohotka i učinak supstitucije
učinak supstitucije
Učinak koji promjena cijene dobra ima na potraživanu količinu uslijed promjene u relativnim cijenama (px/py)
O kakvom se dobru radi kada učinak dohotka i supstitucije djeluju u suprotnom smjeru?
o inferiornom dobru
Slutskyev
učinak
supstitucije
Slutksy se fokusira na
izvornu košaru dobara
umjesto jednog dobra
• Ne vraća potrošača na
početnu razinu korisnosti
(inicijalnu krivulju
indiferencije)
• Potporom mu omogućuje
potrošnju početne košare
dobara
koji su posebni slučajevi efekta dohotka i supstitucije
– Giffenovo dobro
– Inferiorno dobro
Efekti dohotka i supstitucije:
Inferiorno dobro
• Učinak supstitucije nadmašuje učinak dohotka • Pad u cijeni dobra X vodi rastu potraživane količine
Efekti dohotka i supstitucije:
Giffenovo dobro
• Učinak dohotka nadmašuje učinak supstitucije • Pad u cijeni dobra X vodi padu potraživane količine
kakvi mogu biti društveni učinci na odlučivanje
- kultura, običaji, religija
- učinci slavnih osoba
- ljudi primaju vreću korisnost konzumiranjem dobara koja su popularna
učinci umrežavanja
• Korisnost proizvoda raste sa brojem korisnika
Negativne strane učinka umrežavanja
• Može rezultirati ”zarobljavanjem” kupaca u
inferiornim tehnologijama
• Trošak prelaska na drugu platformu
percipiran kao visok
Kada kupci pozitivno a kad negativno reagiraju na rast cijena?
Pozitivno kad je uzrokovan troškovima, a negativno kad je uzrokovan porastom potražnje.
Zašto se potrošači ne ponašaju racionalno?
• Uzimaju u obzir monetarne, ali ignoriraju nemonetarne troškove • Ne uzimaju u obzir nepovratne troškove • Nerealni su prema svom budućem ponašanju
Ignoriranje nemonetarnih
oportunitetnih troškova
• Učinak posjedovanja
• Potrošači su manje skloni prodaji dobra
koje posjeduju čak i kada im se nudi cijena
viša od one koju su sami spremni platiti za
dobro
nepovratni troškovi
• Troškovi koji su već nastali i ne mogu se povratiti
• Potrošač bi u narednim
odlukama trebao ignorirati
takve troškove
teorija otkrivene preferencije
• Preferencije potrošača
otkrivaju se kroz njihove
kupovne navike
• Kada potrošač odabere određenu kombinaciju ta kombinacija postaje otkrivena preferencija u odnosu na druge
• Ako su 2 dobra na istom
budžetskom pravcu, a
potrošač kupuje ono koje je otkriveno
preferirajuće, drugo je otkriveno inferiorno
kriteriji teorije otkrivene preferencije
- KONZISTENTNOST ili
DOSLJEDNOST- Potrošač uvijek bira isti niz
dobara pri danim cijenama i
dohotku, nikad nije nedosljedan. Ako je A otkriveno
preferirajuće prema B, B
nikad neće biti otkriveno
preferirajuće prema A - TRANZITIVNOST- Ako je A otkriveno
preferirajuće B, B prema C,
C prema D, A preferirajuće i
prema D - OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC
potražnja za obilježjima
- novi pristup teoriji potrošnje
- obilježja dobara daju
potrošaču određenu razinu
korisnosti
pretpostavke pristupa potražnje za obilježjima
- Dobra imaju obilježja koja
potrošaču daju korisnosti
(dobra po sebi ne daju
potrošaču korisnost) - Dobra imaju više od jednog obilježja i mnoga obilježja ima više nego jedno dobro
- U kombinaciji dobra mogu imati obilježja različita od onih koja pripadaju
odvojenim dobrima.