4. Ravnoteža potrošača, učinak dohotka i supstitucije Flashcards

1
Q

Ravnoteža potrošača

A

Potrošač maksimizira korisnost (nalazi se u ravnoteži) kada omjeri granične korisnosti i cijena budu jednaki za sva dobra, te da se cjelokupni dohodak
pritom utroši na kupnju tih dobara.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

pravilo jednakograničnosti

A

potrošač će maksimizirati korisnost trošeći onu kombinaciju proizvoda pri kojoj su mu omjeri graničnih korisnosti proizvoda i cijene proizvoda jednaki za sva dobra

Razlog pravilu: Sve dok granične korisnosti
nisu jednake potrošač može proći bolje usmjeravajući potrošnju ka dobru sa većom graničnom korisnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

kakvi su nagibi budžetskog pravca i krivulje indiferencije u ravnoteži potrošača

A

jednaki

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Učinak dohotka

A

• Promjena preferencija potrošača uzrokovana promjenom u njegovom
dohotku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što prikazuje krivulja odnosa dohotka i potrošnje

A

učinak dohotka na količinu

konzumiranog dobra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakav može biti učinak dohotka?

A

– Pozitivan (S porastom dohotka raste i
potrošnja dobra) – NORMALNA dobra
– Negativan (S porastom dohotka opada
potrošnja dobra) – INFERIORNA dobra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Učinak promjene cijena

A

Promjena cijene jednog dobra uz nepromijenjenu cijenu drugog dobra i nepromijenjeni dohodak dovodi do promjene odnosa cijena dobara
– Mijenja se nagib budžetskog pravca
– Mijenja se točka tangencije s krivuljom indiferencije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Engelova

krivulja

A

• Predstavlja funkciju koja
pokazuje vezu između količine koju kupci žele kupiti i razine dohotka

  • Ljudi troše sve manji dio
    dohotka na hranu kako
    njihov dohodak raste
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Pozitivna Engelova krivulja

A
  • Dohodovna elastičnost potražnje za dobrom > 0
  • Radi se o NORMALNOM dobru
  • kada dohodak raste, raste i potražnja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Negativna Engelova krivulja

A
  • Dohodovna elastičnost potražnje za dobrom < 0
  • Radi se o INFERIORNOM dobru
  • kada dohodak raste, POTRAŽNJA PADA
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

nužna dobra

A
  • koeficijent elastičnosti je između 0 i 1

- tangenta je pozitivnog nagiba i siječe os količine (x)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

luksuzna dobra

A
  • koeficijent elastičnosti je između >1

- tangenta je pozitivnog nagiba i siječe os dohotka (y)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

na koje dvije komponente se može razložiti promjena u cijeni?

A

učinak dohotka i učinak supstitucije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

učinak supstitucije

A
Učinak koji promjena
cijene dobra ima na
potraživanu količinu
uslijed promjene u
relativnim cijenama
(px/py)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

O kakvom se dobru radi kada učinak dohotka i supstitucije djeluju u suprotnom smjeru?

A

o inferiornom dobru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Slutskyev
učinak
supstitucije

A

Slutksy se fokusira na
izvornu košaru dobara
umjesto jednog dobra

• Ne vraća potrošača na
početnu razinu korisnosti
(inicijalnu krivulju
indiferencije)

• Potporom mu omogućuje
potrošnju početne košare
dobara

17
Q

koji su posebni slučajevi efekta dohotka i supstitucije

A

– Giffenovo dobro

– Inferiorno dobro

18
Q

Efekti dohotka i supstitucije:

Inferiorno dobro

A
• Učinak supstitucije
nadmašuje učinak
dohotka
• Pad u cijeni dobra X
vodi rastu
potraživane količine
19
Q

Efekti dohotka i supstitucije:

Giffenovo dobro

A
• Učinak dohotka
nadmašuje učinak
supstitucije
• Pad u cijeni dobra X
vodi padu
potraživane količine
20
Q

kakvi mogu biti društveni učinci na odlučivanje

A
  • kultura, običaji, religija
  • učinci slavnih osoba
  • ljudi primaju vreću korisnost konzumiranjem dobara koja su popularna
21
Q

učinci umrežavanja

A

• Korisnost proizvoda raste sa brojem korisnika

22
Q

Negativne strane učinka umrežavanja

A

• Može rezultirati ”zarobljavanjem” kupaca u
inferiornim tehnologijama

• Trošak prelaska na drugu platformu
percipiran kao visok

23
Q

Kada kupci pozitivno a kad negativno reagiraju na rast cijena?

A

Pozitivno kad je uzrokovan troškovima, a negativno kad je uzrokovan porastom potražnje.

24
Q

Zašto se potrošači ne ponašaju racionalno?

A
• Uzimaju u obzir monetarne, ali ignoriraju
nemonetarne troškove
• Ne uzimaju u obzir nepovratne troškove
• Nerealni su prema svom budućem
ponašanju
25
Q

Ignoriranje nemonetarnih

oportunitetnih troškova

A

• Učinak posjedovanja
• Potrošači su manje skloni prodaji dobra
koje posjeduju čak i kada im se nudi cijena
viša od one koju su sami spremni platiti za
dobro

26
Q

nepovratni troškovi

A

• Troškovi koji su već nastali i ne mogu se povratiti

• Potrošač bi u narednim
odlukama trebao ignorirati
takve troškove

27
Q

teorija otkrivene preferencije

A

• Preferencije potrošača
otkrivaju se kroz njihove
kupovne navike

• Kada potrošač odabere
određenu kombinaciju ta
kombinacija postaje otkrivena
preferencija u odnosu na
druge

• Ako su 2 dobra na istom
budžetskom pravcu, a
potrošač kupuje ono koje je otkriveno
preferirajuće, drugo je otkriveno inferiorno

28
Q

kriteriji teorije otkrivene preferencije

A
  1. KONZISTENTNOST ili
    DOSLJEDNOST- Potrošač uvijek bira isti niz
    dobara pri danim cijenama i
    dohotku, nikad nije nedosljedan. Ako je A otkriveno
    preferirajuće prema B, B
    nikad neće biti otkriveno
    preferirajuće prema A
  2. TRANZITIVNOST- Ako je A otkriveno
    preferirajuće B, B prema C,
    C prema D, A preferirajuće i
    prema D
  3. OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC
29
Q

potražnja za obilježjima

A
  • novi pristup teoriji potrošnje
  • obilježja dobara daju
    potrošaču određenu razinu
    korisnosti
30
Q

pretpostavke pristupa potražnje za obilježjima

A
  1. Dobra imaju obilježja koja
    potrošaču daju korisnosti
    (dobra po sebi ne daju
    potrošaču korisnost)
  2. Dobra imaju više od jednog obilježja i mnoga obilježja ima više nego jedno dobro
  3. U kombinaciji dobra mogu imati obilježja različita od onih koja pripadaju
    odvojenim dobrima.