6. predavanje: Prvi pogled na podatke Flashcards

1
Q

Navesti mjere središnje vrijednosti za određivanje karakteristika konkretnog uzorka.

A

Aritmetička sredina, zajednička aritmetička sredina, centralna vrijednost (medijan), dominantna vrijednost, geometrijska sredina, harmonijska sredina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koji je značaj aritmetičke sredine, M?

A

Pokazatelj je prave vrijednosti mjerenja uz dovoljan broj rezultata (najmanje 30), jednake uvjete mjerenja i distribucija rezultat mora biti normalna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što sve utječe na rezultate mjerenja (prilikom izračuna aritmetičke sredine)?

A

Nesistematski i sistematski varijabilni faktori.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Navesti izraz za izračun zajedničke aritmetičke sredine.

A

Mzaj = (M1N1 + M2N2 + … + MnNn) / (N1 + N2 + … + Nn)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je i kada se koristi centralna vrijednost (medijan) C?

A

Vrijednost koja se u nizu rezultata poredanih po veličini nalazi točno u sredini. Koristi se ako u nizu rezltata imamo neku ekstremno veliku ili malu vrijednost ili je distribucija rezultata simetrična.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Definirati dominantnu vrijednost (mod) D.

A

Vrijednost koja je u nizu mjerenja najčešće postignuta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Definirati geometrijsku sredinu, G.

A

Mjera prosječne brzine neke promjene.

- pow(X1X2…*Xn, 1/n)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Definirati harmonijsku sredinu, H.

A

Prosjek nekih odnosa, npr. prosječni kilometri na sat.

  • H = N / sum_i(1/Xi)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Navesti mjere varijabilnosti za određivanje karakteristika konkretnog uzorka.

A
  • Raspon rezultata: razlika između najvećeg i
    najmanjeg rezultata
  • Srednje odstupanje: sum_i(Xi-M) / N
  • Varijanca: sum_i(Xi-M)^2 / (N-1)
  • Standardna devijacija: sqrt(varijanca)
  • Poluinterkvartalno raspršenje: (Q3 - Q1) / 2
  • Koeficijent varijabilnosti: (SD / M) * 100, da bi se
    mogle uspoređivati varijabilnosti različitih
    pojava i svojstava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Definirati indeks asimetrije.

A
  • alpha = 3 (M-C) / SD
  • alpha > 0: pozitivno asimetričma distribucija
  • alpha < 0: negativno asimetrična distribucija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Navesti pretpostavke normalne distribucije.

A
  • postoji prava vrijednost mjerenja
  • pri mjerenju prave vrijednosti djeluju samo
    nesistematski varijabilni faktori
  • radi se veliki broj mjerenja
  • mjerenja provedena jednakom metodom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Navesti izraz kojim se računa z-vrijednost.

A

z = (X - M) / SD

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji je cilj inferencijalne statistike?

A

Iz uzorka stvoriti zaključak o populaciji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Definirati statističku jedinicu.

A

Statistička jedinica je jedinica nad kojom se obavlja mjerenje (npr. osoba, grupa ljudi, razred, proizvod, tvornica).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Definirati uzorak.

A

Manji broj definiranih sstatističkih jedinica ili elemenata koji čine veću cjelinu (populaciju).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Definirati populaciju.

A

Sve statističke jedinice.

17
Q

Navesti i objasniti vrste uzoraka.

A
  • Slučajni: ima normalnu razdiobu
  • Pristrani: neki uzorak ima veću šansu biti
    izabran
  • Neslučajan: korišten iz praktičnih razloga
    (studenti, bolesnici, dobrovoljni sudionici)
18
Q

Nabrojati pristupe za generiranje slučajnog broja.

A
  • Fizikalne metode
  • Računske metode
  • Metode temeljene na ljudima
19
Q

Definirati frakciju uzorka.

A
  • f = n / N
  • n: veličina slučajno odabranog uzorka
  • N: veličina populacije (broj statističkih jedinica)
20
Q

Navesti vrste slučajnih uzoraka.

A
  1. stratificirani/slojeviti: populacija se dijeli u
    potpopulacije (stratume) prema nekim
    karakteristikama i iz svake grupe se uzima
    slučajni uzorak koji čuva udio stratuma u
    populaciji
  2. klaster slučajni
  3. sistematski slučajni
21
Q

Navesti vrste neslučajnih uzoraka.

A
  • Prigodni: uzorak koji se nađe pri ruci
  • Namjerni/svrhoviti: uzeti radi određenog cilja
  • Modalni: najčešći ili tipični slučajevi
  • Uzorak eksperata: stručnjaci u nekom
    području
  • Kvota uzorak: proporcionalni i
    neproporcionalni
  • Uzorak heterogenosti
  • Uzorak snježne grude
22
Q

Definirati i objasniti teorem centralne granice.

A

Za određenu populaciju s aritmetičkom sredinom µ i varijancom σ^2, distribucija aritmetičkih sredina uzoraka imat će:

  • aritmetičku sredinu M_M = µ
  • varijancu SD^2 = σ^2 / N
  • std. devijaciju SD_M = σ / sqrt(N).

Distribucija aritmetičkih sredina uzoraka približava se normalnoj razdiobi kako N uzorka raste.

23
Q

Navesti izraz za standardnu pogrešku aritemtičke sredine.

A

SD_M = SD / sqrt(N)

24
Q

Definirati granice puzdanosti.

A

Interval dobiven iz standardne pogreške aritmetičke sredine.

- M +- {1,2,3}SD_M

25
Q

Navesti izraz za standardnu pogrešku razlike.

A

SD_M1-M2 = sqrt(SD_1^2/N1 + SD_2^2/N2)

26
Q

Definirati i navesti izraz za izračun t-odnosa.

A

t-odnos računa koliko je puta razlika veća od svoje pogreške.

  • t = (M1 - M2) / SD_M1-M2
27
Q

Objasniti pojam nul-hipoteze.

A

Nuk-hipoteza tvrdi da ne postoji razlika - nema (statistički značajne) razlike među pojavama koje mjerimo.