Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Makroekonomija > 4. tržište novca > Flashcards

4. tržište novca Flashcards

1
Q

Koja je razlika između novca i obveznica?

A

NOVAC - upotrebljava se u transakcijama i ne nosi kamatu
M1 čini:
- novac u opticaju (CU) – novčanice i kovanice
- depoziti a vista (D) – depoziti po viđenju (novac na tekućem računu)

OBVEZNICE - donose kamatnu stopu (i), ali se ne
mogu koristiti za obavljanje transakcija
– obveznice se mogu držati i indirektno kroz udjele u novčanim fondovima, koji su vrsta uzajamnih fondova
(engl. money market funds)

  • ljudi biraju koliko će novca držati, a koliko obveznica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Objasni pojam novac u optjecaju.

A

Optjecaj u novčarstvu označava kretanje, kolanje, kruženje novca među ljudima, njegovo prelaženje od jedne osobe do druge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Objasni pojam depoziti po viđenju.

A

Depoziti po viđenju (ili depoziti na zahtjev) su vrsta bankovnih računa na kojima se sredstva mogu povući ili prenijeti bilo kada bez prethodne obavijesti banci. To su računi na kojima novac nije vezan određenim vremenskim periodima i obično su vrlo likvidni, što znači da možete pristupiti sredstvima na tim računima kad god to želite.

  • sredstva na poslovnom računu dostupna su u svakom trenutku
  • nije potrebno definirati rok i namjenu
  • mogućnost uplata i isplata
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koji je uvjet za određivanje kamatne stope?

A

Md = Ms
potražnja za novcem = ponuda novca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kojom politikom središnja banka mijenja ponudu novca?

A

Monetarna politika direktno utječe na kamatnu stopu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Navedi što doprinosi prilikom odlučivanja koliko novca i koliko obveznica držati.

A

1) razina transakcija – teško mjerljiva kategorija, ali mjerimo u tekućem dohotku ($Y)
2) veličina kamatne stope na obveznice - i

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

O čemu ovisi potražnja za novcem? Navedi formulu.

A

Potražnja za novcem (Md) ovisi o:

1) razini (stupnju) transakcija - teško mjerljiva kategorija u gospodarstvu, pa se koristi nominalni dohodak ($Y)
- raste proporcionalno sa porastom dohotka

2) kamatnoj stopi na obveznice - opadajuća funkcija kamatne stope (L(i))
- raste s padom kamatne stope

FORMULA: Md = $YL(i)

  • porast kamatne stope (i) smanjuje potražnju za novcem (Md) => porastom kamatne stope ljudi veći dio svog bogatstva stavljaju u obveznice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što Md = $YL(i) znači za potražnju za novcem? Čime se prikazuje odnos između potražnje i kamatne stope?

A

Potražnja za novcem raste proporcionalno pri porastu nominalnog dohotka te negativno ovisi o kamatnoj stopi.

– odnos između potražnje za novcem i kamatne stope za danu razinu nominalnog dohotka $Y prikazuje se krivuljom potražnje za novcem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Objasni što je novac, a što dohodak.

A

NOVAC je ono što se može koristiti za obavljanje transakcija.
DOHODAK je plaćanje primljeno kao nadnica od rada (prihod); predstavlja varijablu tijeka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Objasni što je štednja, a što ušteđevina.

A

ŠTEDNJA je nepotrošeni dio raspoloživog dohotka (raspoloživi dohodak je ono što preostaje nakon plaćanja poreza, neto plaća) i također je varijabla tijeka
S = Yd - C)

UŠTEĐEVINA je ukupna vrijednost imovine koja je akumulirana kroz vrijeme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je to financijsko bogatstvo?

A

Financijsko bogatstvo pojedinca ili samo bogatstvo - ukupna vrijednost financijske imovine umanjena za ukupnu vrijednost financijskih obveza i predstavlja varijablu stanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Objasni razliku između investicija i financijskih investicija.

A

Izraz INVESTICIJE ekonomisti koriste kada govore o kupnji novih kapitalnih dobara (primjerice, strojevi, oprema, zgrade)

FINANCIJSKE INVESTICIJE - različito od izraza investicija, označava kupovinu dionica ili neke druge financijske imovine (vrijednosnih papira).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Objasni i navedi flow i stock varijable.

A

VARIJABLA TIJEKA (engl. flow) - varijable koje su
izražene po jedinici vremena
- na primjer: dohodak po godini, štednja po kvartalu, proračunski deficit po godini

  • VARIJABLA STANJA (engl. stock) - (dinamičke,
    fiksne) - mogu se mjeriti u jedinici vremena, u
    jednom trenutku
  • bogatstvo i novac su stock varijable, jer se mogu
    mjeriti u danom trenutku
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Ako središnja banka odluči pustiti M količinu novca na tržište koji ravnotežni uvjet mora biti zadovoljen? Kako se naziva ta relacija?

A

Md = Ms = M
potražnja = ponuda =pušteni iznos novca

LM relacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Objasni LM relaciju.

A

Kamatna stopa mora iznositi točno toliko da ponuda novca (koja ne ovisi o kamatnoj stopi) bude jednaka potražnji za novcem (koja ovisi o
kamatnoj stopi).

  • graf
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Ako središnja banka odluči povećati ponudu novca što će se dogoditi s kamatnom stopom?

A

Ako središnja banka odluči povećati ponudu novca kamatna stopa će se smanjiti. Ako banka povećava ponudu novca znači da provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i kupuje obveznice.

  • graf
17
Q

U slučaju da ponuda novca ostane nepromijenjena, a dođe do povećanja nominalnog dohotka $Y, što će se dogoditi s kamatnom stopom?

A

Za danu razinu ponude novca, porast nominalnog dohotka ($Y) dovodi do porasta kamatne stope (i).

  • graf
18
Q

Dakle, o čemu ovisi rast ili pad kamatne stope?

A

Za danu razinu ponude novca, porast nominalnog dohotka ($Y) dovodi do porasta kamatne stope (i).
Povećanje ponude novca (MS) od strane središnje banke dovodi do pada kamatne stope.

19
Q

Kojom politikom i na koji način središnja centralna banka povećava odnosno smanjuje ponudu novca na tržištu?

A

Monetarna politika - ekspanzivna i restriktivna

  • središnje banke obično povećavaju ili smanjuju ponudu novca kupovinom ili prodajom obveznica na tržištu obveznica - operacije na otvorenom tržištu
  • EKSPANZIVNA operacija na otvorenom tržištu, monetarna ekspanzija: središnja banka povećava (ekspanzija) ponudu novca tako što kupuje obveznice
  • RESTRIKTIVNA operacija na otvorenom tržištu, monetarna kontrakcija: središnja banka smanjuje (kontrakcija, restrikcija) ponudu novca tako što prodaje obveznice
20
Q

Opiši i objasni bilancu središnje banke.

A

Imovina središnje banke su obveznice u njenoj aktivi, a ukupan iznos novca u gospodarstvu predstavlja obvezu središnje banke (pasivu).

21
Q

Kako izgleda bilanca središnje banke ako dođe do povećanja ponude novca?

A

povećanje ponude novca = ekspanzivna monetarna politika (kupuje obveznice)

POVEĆANJE PONUDE NOVCA
- operacija na otvorenom tržištu u sklopu koje središnja banka kupuje obveznice i tu kupovinu plaća novokreiranim novcem čime povećava i imovinu i obveze za isti iznos

22
Q

Navedi oznaku za nominalnu cijenu obveznica, današnju cijenu obveznica te formulu.

A

$NV = nominalna cijena obveznica = iznos koji će investitor primiti na dospijeće obveznice
(npr. trezorski zapis obećava isplatu $100 točno godinu dana od danas)
- često je 100 ili 1000 po obveznici

$Pb = današnja vrijednost obveznica

i = $NV - $Pb/ $Pb

23
Q

Kakav je odnos današnje cijene obveznice i kamatne stope?

A

Što je veća cijena obveznice (Pb), manja je kamatna stopa (i).
Što je veća kamatna stopa, manja je današnja cijena obveznice.

  • obrnuto proporcionalan odnos
24
Q

Umjesto da odrede novu ponudu novca. što rade moderne središnje banke?

A

Odabir kamatne stope, a ne iznosa ponude novca, je ono što moderne središnje banke najčešće rade (primjerice, to radi Fed). One prvo odlučuju koju razinu kamatne stope (i) žele postići i u skladu s time mijenjaju ponudu novca, kako bi postigle tu odgovarajuću razinu.

25
Q

Tko su to financijski posrednici?

A

FINANCIJSKI POSREDNICI - institucije koje prikupljaju sredstva od kućanstava i poduzeća te koriste ta sredstva za kupovinu financijske imovine i davanje kredita drugim kućanstvima i poduzećima.
- primjer je banka

26
Q

Kako izgleda bilanca poslovnih banaka?

A

Banke su financijski posrednici.

Imovina u bilanci (aktiva) - u obliku rezervi drže dio sredstava koje prikupe.
Obveze u bilanci - novac, u obliku depozita po viđenju (novac na računu).

27
Q

Što je primarni novac?

A

PRIMARNI NOVAC (H) - dio tog novca čini gotovina koja je opticaju, a dio čine rezerve banaka.
gotovina + rezerve

  • emitirala središnja banka te je taj novac dio njezine obveze
28
Q

Određivanje ravnoteže središnjeg bankarskog novca.

A

Polazimo od pretpostavke da ljudi ne drže novac u gotovini. U tom je slučaju potražnja za depozitima po viđenju jednaka potražnji za novcem Md.

Md = $YL(i)

29
Q

O čemu ovisi potražnja za rezervama (Hd)?

A

Potražnja za rezervama (Hd) od strane poslovnih banaka ovisi o ukupnom iznosu depozita po viđenju koji ljudi žele držati:

Hd = θMd = θ$YL(i)

  • što je iznos depozita veći, veći je i iznos rezervi koje banke moraju držati i zbog zakonskih odredbi i zbog opreza
  • θ = theta - omjer rezervi, stopa obvezne rezerve, stopa obvezne pričuve
  • Hd - predstavlja potražnju za primarnim novcem, odnosno monetarnom bazom
30
Q

Koji je ravnotežni uvjet za središnji bankarski novac?

A

Neka H predstavlja ponudu primarnog novca.
RAVNOTEŽNI UVJET: ponuda središnjeg bankarskog novca (H) jednaka je potražnji za središnjim bankarskim novcem (Hd)

  • središnja banka može mijenjati iznos središnjeg
    bankarskog novca (H) putem operacija na otvorenom tržištu

Hd = H = θ$YL(i)

  • graf (na horizontalnoj osi središnji bankarski novac (H), a ne samo količina novca (M))
31
Q

Pojasni ponudu novca središnjeg bankarskog sustava.

A

PONUDA NOVCA je fiksna i označena je okomitim pravcem na razini H.

  • porast ponude primarnog novca H dovodi do pada kamatne stope
  • smanjenje ponude primarnog novca H dovodi do porasta kamatne stope
32
Q

Objasni odnos kamatne stope, ponude i potražnje za primarnim novcem.
Kakav zaključak donosimo na temelju toga?

A

Ravnotežna kamatna stopa je takva da je ponuda
primarnog novca jednaka potražnji za primarnim novcem.

ZAKLJUČAK:
Kontroliranjem središnjeg bankarskog novca, središnja banka može odrediti kamatnu stopu na obveznice.

33
Q

Što je tržište bankovnih rezervi?

A

Tržište bankovnih rezervi (engl. federal funds market) – stvarno tržište bankovnih rezervi u SAD-u gdje se kamatna stopa prilagođava ponudi i potražnji za rezervama.

34
Q

Što je kamatna stopa na bankovne rezerve?

A

Kamatna stopa na bankovne rezerve (engl. federal funds rate) - kamatna stopa koja se određuje na tržištu bankovnih rezervi.

  • predstavlja glavni indikator karaktera monetarne politike u SAD-u jer Fed može odrediti kolika će biti kamatna stopa na bankovne rezerve promjenom ponude primarnog novca (H)
35
Q

Što je nulta donja granica?

A

Nulta donja granica (engl. zero lower bound) - kamatna stopa ne može pasti ispod nule.

36
Q

Kada se gospodarstvo nalazi u zamci likvidnosti?

A

Gospodarstvo se nalazi u zamci likvidnosti (engl. liquidity trap) kada kamatna stopa FED-a padne na 0% jer je monetarne politika ne može dodatno smanjiti.
- monetarna politika ne može smanjiti kamatnu stopu ispod nule

37
Q

Što se događa kada kamatna stopa iznosi nula?

A

Kada je kamatna stopa jednaka nuli i kada ljudi imaju dovoljno novca za obavljanje transakcija, oni postaju indiferentni između toga drže li novac ili obveznice.

– graf
– potražnja za novcem postaje horizontalna
– to implicira da, kada je kamatna stopa jednaka nuli, daljnje povećanje ponude novca nema utjecaja na kamatnu stopu, koja ostaje jednaka nuli i ne pada u negativan teritorij
– „likvidnost je zarobljena”
– koncept je razvio J.M. Keynes u 1930-im godinama

Makroekonomija (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions