Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Makroekonomija > 2. makroekonomske veličine > Flashcards

2. makroekonomske veličine Flashcards

1
Q

Što je agregat?

A

riječ koju makroekonomisti koriste za označavanje ukupnog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je NIPA?

A
  • national income and product accounts
  • računi nacionalnog dohotka i proizvoda
  • razvijeni na kraju II. svjetskog rata kao mjera agregatne proizvodnje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Bruto domaći proizvod (BDP)
- navedi 3 načina definiranja BDP-a

A
  • mjera agregatne (ukupne) proizvodnje
  • stopom promjene BDP-a se mjeri gospodarski rast
  1. načina definiranja BDP-a:
    1) pristup proizvodnje
    2) pristup dodane vrijednosti
    3) pristup dohotka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Definiraj BDP prema pristupu proizvodnje:

A

BDP = ukupna vrijednost FINALNIH dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja

  • računamo samo finalna dobra, NE I intermedijerna dobra
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je finalno dobro?

A
  • dobro namijenjeno finalnoj potrošnji, ne koriste se dalje kao input
  • automobili, odjeća, olovke i slično
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je intermedijarno dobro?

A
  • dobro koje se koristi u proizvodnji nekog drugog dobra (poluproizvod)
  • željezo, bakar, guma i slično
  • neće se ponovno ubrajati u proizvodnju automobila
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Definiraj BDP prema principu dodane vrijednosti:

A

BDP = zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja

  • dodana vrijednost pojedinog poduzeća jednaka je vrijednosti njegove proizvodnje umanjenje za vrijednost intermedijarnih dobara korištenih u proizvodnji

(grožđe može biti i finalno dobro (ulazi u BDP) i poluproizvod za proizvodnju vina (ne ulazi u BDP))

  • razlog obuhvata samo finalnih dobara jest u tome što bi se u protivnom ona dobra koja su inputi u daljnjoj proizvodnji uračunavala više puta u izračun BDP-a i time ga neopravdano povećavala
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Definiraj BDP prema pristupu dohotka:

A

BDP = zbroj dohodaka ostvarenih u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja

  • s dohodovne strane, dodana vrijednost je suma DOHODAKA RADNIKA i DOHOTKA KAPITALA (dobiti, profita)
  • sva 3 izračuna moraju dovesti do istog rezultata
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Bruto nacionalni proizvod (BNP)

A

BNP = pokazuje ukupnu vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje proizvode REZIDENTI neke zemlje u godini dana

  • za BDP bitno je GDJE se proizvodi, a za BNP bitno je iz koje zemlje dolazi proizvođač
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Neto dohodak od faktora proizvodnje (NIFP):

A

NIFP = razlika između bruto nacionalnog proizvoda i bruto domaćeg proizvoda

NIFP = BNP - BDP

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

BDP i BNP mogu biti jednaki u 2 slučaja:

A

1) zatvorena ekonomija - nema ekonomske veze s ostatkom svijeta
(nema strane proizvodnje u toj zemlji ni proizvodnje rezidenata te zemlje s inozemstvom)

2) proizvodnja stranaca u toj zemlji jednaka proizvodnji rezidenata u inozemstvu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Nominalni BDP

A
  • izražen u tekućim (tržišnim cijenama)
    OZNAKA: $Yt
  • zbroj količina svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj ekonomiji u godini t pomnožena sa njihovom tekućom cijenom

$Yt = Pt x Yt
(deflator x realni BDP)

  • stopa rasta nominalnog BDP-a jednaka je stopi inflacije uvećanoj za stopu rasta realnog BDP-a
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

2 razloga rasta nominalnog BDP-a:

A

1) povećanje proizvodnje dobara
2) cijene dobara s vremenom rastu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Zašto moramo ukloniti učinak rastućih cijena (INFLACIJE)?
- koji BDP koristimo (realni ili nominalni)

A
  • moramo ukloniti učinak inflacije ako želimo izmjeriti proizvodnju i njenu promjenu u vremenu
  • pri tome koristimo realni BDP
  • promjena realnog BDP-a pokazuje koliko se promijenila realna proizvodnja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Realni BDP

A
  • izražen u stalnim cijenama
  • prilagođen za inflaciju
    OZNAKA: Yt
  • realni BDP je:
    1) zbroj količine svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u godini t pomnožena s konstantnom cijenom tih dobara i usluga iz neke druge (bazne) godine
    2) nominalni BDP podijeljen s BDP deflatorom
  • s njim mjerimo promjene stvarne proizvodnje i uklanjamo utjecaj inflacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

BDP deflator:

A

BDP real = BDP nom / BDP deflator

  • pokazuje inflaciju, služi za preračunavanje nominalnog BDP-a u realni BDP
  • mjeri prosječnu cijenu proizvoda proizvoda proizvedenih u gospodarstvu

Pt = nom / real = $Yt/Yt
- naziva se indeksni broj (2012. je iznosio 1), nema ekonomsku interpretaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koji je problem konstruiranja realnog BDP-a u praksi?

A
  • problem je što postoji više od jednog konačnog dobra
  • realni BDP mora se definirati kao ponderirani prosjek proizvodnje svih finalnih dobara
18
Q

Što je to bazna godina?

A

Bazna godina je godina korištena za konstruiranje cijena.

  • u baznoj godini realni BDP jednak je nominalnom
  • BDP deflator = 1
19
Q

Stopa rasta BDP-a:

A
  • rast BDP-a u godini t odnosi se na stopu promjene realnog BDP-a u godini t

FORMULA: (Yt - Yt-1)/ Yt-1

20
Q

Hedonističko izračunavanje cijena (promjena kvalitete postojećih dobara):

A
  • prilikom izračunavanja realnog BDP-a problem predstavlja postupanje s promjenama kvalitete postojećih dobara
  • kada se karakteristike dobara mijenjaju iz godine u godinu, cijena tih dobara se može mijenjati kako bi odražavala te promjene u karakteristikama

HEDONISTIČKO IZRAČUNAVANJE CIJENA -
prilagodba aktualnih cijena promjenama u proizvodnim karakteristikama odnosno kvaliteti

21
Q

Razlika realni i potencijali BDP.

A
  • stvarni BDP je onaj koji je ostvaren u nekoj zemlji u određenom vremenu
  • potencijalni BDP pokazuje najveću moguću održivu razinu proizvodnje koja se može proizvesti u nekoj zemlji pri stalnim cijenama
  • proizvodnja veća od potencijalnog BDP-a povećava inflaciju, a proizvodnja manja povećava nezaposlenost
22
Q

Što je to BDP jaz?

A
  • razlika između potencijalnog i stvarnog BDP-a
23
Q

Definiraj zaposlenost, nezaposlenost i radnu snagu.

A

ZAPOSLENOST - određuje broj ljudi koji imaju posao
NEZAPOSLENOST - označava broj ljudi koji nemaju posao, ali ga traže
RADNA SNAGA - označava sumu zaposlenosti i nezaposlenosti

L = N + U
radna snaga = zaposlenost i nezaposlenost

  • pojedinci koji nemaju posao, niti ga traže NE ubrajaju se u radnu snagu
  • oni koji su odustali od traženja posla smatraju se OBESHRABRENIM RADNICIMA
24
Q

Što je stopa nezaposlenosti?

A

STOPA NEZAPOSLENOSTI = udio broja ljudi koji su nezaposleni prema broju ljudi u radnoj snazi

u = U/L
stopa nezaposlenosti = nezaposlenost / radna snaga

25
Q

Tko su obeshrabreni radnici?

A
  • ljudi bez posla, koji su odustali od daljnjeg traženja posla
  • kada bi svi nezaposleni odustali od traženja, stopa nezaposlenosti pala bi na nulu
  • to bi stopu nezaposlenosti učinilo lošim pokazateljem onoga što se zapravo događa na tržištu rada
26
Q

Stopa participacije (stopa ekonomske aktivnosti):

A
  • udio radne snage u ukupno radno sposobnom stanovništvu
  • zbog obeshrabrenih radnika, veća stopa nezaposlenosti obično je povezana s nižom stopom participacije
27
Q

Zašto je ekonomistima važna stopa nezaposlenosti?

A

1) zbog izravnog utjecaja na dobrobit nezaposlenih, posebno onih koji ostaju nezaposleni dulje vrijeme

2) stopa nezaposlenosti ukazuje na to da gospodarstvo ne koristi učinkovito svoje ljudske resurse te da se ekonomija nalazi ispod ili iznad svoje normalne razine aktivnosti

  • niska stopa nezaposlenosti također može predstavljati problem jer gospodarstvo nailazi na nedostatak radne snage
28
Q

Što je inflacija?

A
  • kontinuirani rast opće razine cijena
  • gubitak vrijednosti novca
29
Q

Što je stopa inflacije?

A
  • stopa inflacije je stopa po kojoj raste razina cijena
  • najbolja stopa inflacije između 1% i 4%
30
Q

Što je deflacija?

A

Deflacija je kontinuirani pad opće razine cijena, rast vrijednosti novca.
- negativna stopa inflacije

31
Q

2 mjere razine cijena:

A

1) deflator BDP-a
2) indeks potrošačkih cijena CPI

32
Q

Što je BDP deflator?

A
  • Pt je omjer nominalnog i realnog BDP-a
  • naziva se indeksni broj (2012. je iznosio 1)
  • nema interpretaciju
  • ? Stopa promjene opisuje stopu inflacije (formula):
    pi t = (Pt - pt-1)/Pt-1
33
Q

Što je indeks potrošačkih cijena CPI?

A

CPI mjeri prosječnu cijenu potrošnje ili trošak života
- engl. Consumer Price Index
- agregat svih cijena proizvoda koje prosječni potrošač kupuje u svakodnevnom životu
- kreće se od osnovne “košarice dobara” koja sadrži skup izabranih proizvoda koji sačinjavaju potrošnju prosječnog kućanstva
- u baznoj godini iznosi 1 ili 100, ali češće se stavlja na 100

34
Q

Zašto skup dobara proizvedenih u gospodarstvu nije isti kao skup dobara koje kupuju potrošači?

A

1) dio robe u BDP-u ne prodaje se potrošačima, već poduzećima, vladi ili strancima
2) dio robe koju potrošači kupuju nije proizveden u zemlji, već se uvozi iz inozemstva

35
Q

Razlike i sličnosti između BDP deflatora i CPI.

A

ISTO: koriste se za određivanje inflacije cijena i odražavaju trenutnu ekonomsku situaciju gospodarstva
- uspoređuju razine cijena u tekućoj godinu u odnosu na baznu godinu

BDP DEFLATOR:
- uzima u obzir samo robu proizvedenu unutar gospodarstva
- odražava cijene svih dobara i usluga
- izražava se u postotku

CPI:
- indeks potrošačkih cijena
- mjerilo troškova života
- cijene reprezentativne košarice dobara i usluga nabavljene od strane potrošača
- izražava se u apsolutnom broju tj. indeksu

  • kreću se paralelno većinu vremena (CPI veći od BDP = raste cijena uvezene robe u odnosu na cijenu domaće proizvodnje)
36
Q

Što je čista inflacija?

A

Čista inflacija je proporcionalno povećanje svih cijena i nadnica.

  • uzrokuje manje smetnje za gospodarstvo jer ne utječe na relativne cijene
  • ne postoji!
37
Q

Navedi razliku između relativne i apsolutne cijene.

A

Apsolutna cijena je vrijednost koju bilo koje dobro, usluga ili faktor predstavljaju u novčanom smislu.

Relativna cijena je ona cijena dobra ili usluge koja se izražava u terminima drugog određenog dobra ili usluge. (oportunitetni trošak - broj jedinica dobra od kojeg se mora odustati da bi se potrošila dodatna jedinica drugog dobra)

38
Q

Zašto ekonomistima smeta inflacija?

A

1) utječe na raspodjelu dohotka kada sve cijene i nadnice ne rastu proporcionalno

2) dovodi do ekonomskih poremećaja zbog pojave nesigurnosti

39
Q

Da li je deflacija dobra?

A

NE

1) visoka deflacija stvorila bi mnogo jednakih problema kao i visoka inflacija

2) niska stopa deflacije ograničava sposobnost monetarne politike da utječe na proizvodnju

40
Q

Objasni Okunov zakon.

A

Okunov zakon opisuje odnos između stope nezaposlenosti i gospodarske aktivnosti.
- obrnut odnos između stope nezaposlenosti i stope gospodarskog rasta
- prvi istraživao američki ekonomist Arthur Okun
- kada stopa nezaposlenosti raste, gospodarski rast obično usporava
- raste BDP, pada stopa nezaposlenosti, raste stopa inflacije

  • vrlo niska stopa nezaposlenosti može imati negativne posljedice na ekonomiju, jer uzrokuje manjak radne snage za potrebe poduzeća što može uzrokovati rastuću inflaciju
41
Q

Objasni Philipsovu krivulju.

A
    1. prvi istraživao novozelandski ekonomist A.W. Phillips
  • otkrio da su inflacija i nezaposlenost u inverznom odnosu (jedno raste, drugo pada)
  • niska stopa nezaposlenosti dovodi do povećanja stope inflacije
  • visoka stopa nezaposlenosti dovodi do smanjenja stope inflacije
  • krivulja je nagnuta prema dolje, što znači da veća nezaposlenost dovodi do smanjenja inflacije i obrnuto
    – kad je nezaposlenost iznad 5%, inflacija je tipično iznad 2%
42
Q

Objasni stagflaciju.

A

Stagflacija je privredna stagnacija kombinirana s
inflacijom tj. privredno stanje u kojem vladaju stagnacija i inflacija.

Makroekonomija (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions