3. tržište dobara Flashcards

1
Q

Objasni međusoban utjecaj proizvodnje, dohotka i potražnje.

A

utjecaje proizvodnje, dohotka i potražnje:
1) promjene u potražnji za dobrima dovode do promjena u proizvodnji
2) promjene u proizvodnji dovode do promjena dohotka
3) promjene dohotka dovode do promjena potražnje za dobrima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Navedi 3 najvažnija subjekta u raspodjeli BDP neke ekonomije.

A

Domaćinstvo, poduzeće i država.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Navedi sastav BDP-a.

A

Osobna potrošnja C, investicije I, državni izdaci G, izvoz X i uvoz IM.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Objasni svaku komponentu BDP-a.

A

OSOBNA POTROŠNJA C - odnosi se na dobra i usluge, koje kupuju potrošači (domaćinstva) - čini najveći dio BDP-a (oko 70%)

INVESTICIJE I - ponekad nazivamo i investicije u fiksni kapital; predstavljaju kupljena kapitalna dobra
- zbroj stambenih i nestambenih investicija
- razlikujemo još i financijske investicije

DRŽAVNI IZDACI G - odnose se na kupljena dobra i usluge od strane savezne, državne i lokalne vlasti
- ne uključuje državne transfere, niti kamate plaćene na javni dug

IZVOZ X - kupnja domaćih dobara i usluga od strane inozemnih subjekata

UVOZ IM - kupnja inozemnih dobara i usluga od strane domaćih subjekata (potrošača, poduzeća, države)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je NETO IZVOZ ili vanjskotrgovinska bilanca? (trgovinski deficit i suficit)

A

NETO IZVOZ ili vanjskotrgovinska bilanca = X − IM
- razlika između izvoza i uvoza

– Izvoz – uvoz = neto izvoz = trgovinska bilanca
– Izvoz > Uvoz ⇔ trgovinski suficit
– Uvoz > Izvoz ⇔ trgovinski deficit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što su to investicije u zalihe? Navedi 3 vrste investicija u zalihe.

A

Investicije u zalihe (IS) - razlika između proizvodnje i prodaje

  • neka dobra proizvedena u danoj godini nisu prodana u toj godini, već kasnije
  • neka dobra prodana u toj godini proizvedena su ranijih godina
  • razlika između proizvedenih i prodanih dobara u danoj godini naziva se investicije u zalihe (engl. inventory investment)
  • pozitivne => proizvodnja > prodaje
  • negativne => proizvodnja < prodaje
  • nula => proizvodnja = prodaja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Napiši formulu za funkciju ukupne potražnje za dobrima Z.
- navedi dijelove
- napiši formulu u zatvorenoj ekonomiji i navedi potreban uvjet

A

Z = C + I + G + X - IM
- ukupna potražnja za dobrima (Z) je zbroj osobne potrošnje, investicija, državnih izdataka i izvoza umanjen za iznos uvoza

  • u zatvorenoj ekonomiji: Z = C + I + G
  • potreban uvjet: X = IM = 0
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Navedi pretpostavke modela:

(pretpostavke kojeg modela)

A

1) poduzeća ne drže zalihe
2) sva poduzeća proizvode isto dobro
3) poduzeća su spremna ponuditi bilo koju količinu dobara uz danu cijenu (P) - navedeno vrijedi samo u kratkom roku
4) gospodarstvo je zatvoreno - izvoz i uvoz su jednaki nuli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Osobna potrošnja je u funkciji čega i koju funkciju dobivamo kao rezultat?

A

Osobna potrošnja (C) je u funkciji raspoloživog dohotka (Yd).
– dohodak koji ostaje nakon što su potrošači primili transfere od države i platili poreze.
C = C (Yd)

– C (Yd) se naziva funkcija potrošnje
– ovo je jednadžba ponašanja jer obuhvaća ponašanje potrošača

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Ako u funkciju potrošnje uvedemo 2 parametra, C0 i C1, navedi formulu te objasni parametra.

A

Pretpostavimo da je funkcija potrošnje linearna relacija sa dva parametra, C0 i C1:
C = C0 + C1Yd

  • funkcija ima 2 parametra:
    C0 = slobodni parametar funkcije potrošnje odnosno AUTONOMNA POTROŠNJA (kada je YD=0)
    C1 = naziva se GRANIČNOM SKLONOŠĆU POTROŠNJI ili učinak utroška dodatnog dolara raspoloživog dohotka na potrošnju

– YD = C+S svaka promjena u raspoloživom dohotku je podijeljena između potrošnje i štednje
- stoga se C1 mora nalaziti između 0 i 1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Navedi 2 formule za Yd (raspoloživi dohodak).

A

1) Yd = C+S svaka promjena u raspoloživom dohotku je podijeljena između potrošnje i štednje

2) Yd = Y-T (Y je dohodak, a T su porezi umanjeni za državne transfere)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što se događa s potrošnjom kada raste raspoloživi dohodak?

A

Potrošnja raste s porastom raspoloživog dohotka, ali za manje od jedan za jedan.
(potrebno pojašnjenje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Yd = Y - T uvrsti u formulu osobne potrošnje.

A

C = C0 + C1(Y - T)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Objasni endogene i egzogene varijable.
Na koji način označavamo egzogene varijable?

A

ENDOGENE VARIJABLE: varijable koje ovise o drugim varijablama u modelu
EGZOGENE VARIJABLE: varijable koje nisu objašnjene u modelu i uzete su kao dane

  • egzogene varijable označavamo s povlakom iznad oznake te ih uzimamo kao dane
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Navedi egzogene varijable u modelu.

A

Investicije, državni izdaci i porezi.

Državni izdaci (G) zajedno s porezima (T) opisuju
fiskalnu politiku – vladin izbor poreza i potrošnje
G i T su egzogene jer:
- država se ne ponaša po istim pravilima kao potrošači i poduzeća
- pristup u ovoj knjizi tretira G i T kao varijable koje odabire vlada i neće ih pokušati objasniti u modelu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Navedi formulu funkcije štednje. (uz pomoć funkcije osobne potrošnje i Yd = Y - T)

A

Yd = C + S
Y - T = C0 + C1(Y - T) + S
S = -C0 + (1 - C1)(Y - T)

17
Q

Što se dešava sa štednjom kada je raspoloživi dohodak jednak nuli?

A

Ako je dohodak nula odnosno kada ga nema (YD = 0), štednja je manja od nule (S = -C0).
(engl. dissaving)

18
Q

Napiši izvod formule ravnotežnog domaćeg proizvoda.

  • napiši uvjet za ravnotežu
A

Z = C + I + G + X - IM (X=IM=0)
Z = C + I + G
Yd = Y - T
Z = Y
- ravnotežni domaći proizvod određen je uvjetom da proizvodnja bude jednaka potražnji (Y=Z)

Uvjet ravnoteže:
- I,G,T su egzogene varijable
- C0, T, I i G su autonomni troškovi – troškovi koji ne ovise o dohotku

Y = C0 + C1(Y - T) + I + G
Y = C0 + C1Y - C1T + I + G
(1 - C1)Y = C0 + I + G - C1T / (1 - C1)
Y = 1/(1-C1) * (C0 + I + G - C1T)

19
Q

Što se događa u ravnoteži? (pomoć: proizvodnja, potražnja, dohodak)

A

Proizvodnja (Y) je jednaka potražnji, koja nadalje ovisi o dohotku (Y), koji je i sam jednak proizvodnji.
Svaki događaj koji uzrokuje porast autonomnih troškova (C0, T, I i G) prouzrokovati će i porast dohotka.

20
Q

Makroekonomisti uvijek koriste tri alata u objašnjavanju ekonomskih pojava:

A
  1. matematiku kako bi se osiguralo da je logika ispravna
  2. grafikone da bi izgradili osjećaj (intuiciju)
  3. riječi da bi objasnili rezultate
21
Q

Objasni 2 dijela formule za ravnotežu domaćeg proizvoda.

A

Y = 1/(1-C1) * (C0 + I + G - C1T)

  • izraz 1/(1 – c1) je MULTIPLIKATOR, koji je veći kada je C1 bliži 1
  • pokazuje za koliko će se Y (proizvodnja) promijeniti za danu promjenu autonomne potrošnje => rezultat povećanja potražnje
  • AUTONOMNA POTROŠNJA: [C0 + I + G – C1T]
  • pozitivna jer T = G (uravnoteženi proračun) i C1 je između 0 i 1, pa je (G – C1T) pozitivan, stoga je i autonomna potrošnja pozitivna
22
Q

Koraci za određivanje ravnoteže grafički:

A
  1. Nacrtajmo proizvodnju kao funkciju dohotka. Budući da su proizvodnja i dohodak uvijek jednaki, crtamo liniju pod kutom od 45 stupnjeva.
  2. Nacrtajmo potražnju kao funkciju dohotka:
    Z = C0 + I + G − C1T + C1Y = C0 + C1(Y - T) + I + G
  3. U ravnoteži, proizvodnja je jednaka potražnji.
23
Q

Što će se dogoditi ako se C0 poveća za jednu milijardu?

A

(prikaz na papiru)

  • učinak povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod je veći od jedan za jedan
  • ako se C0 poveća za 1, domaći proizvod će se povećati za više od 1
  • A’ – nova ravnotežna točka pri višoj razini outputa
  • AB: prva faza povećanja potražnje
  • BC: prva faza povećanja dohotka
  • CD: druga faza povećanja potražnje
  • DE: druga faza povećanja proizvodnje i dohotka
  • ukupno povećanje proizvodnje nakon n+1 faza: 1 + c1 + c12 + … + c1n
  • ova suma se naziva geometrijski niz sa granicom od 1/(1−c1)

– output ne skače odmah na novu ravnotežu (A’) povećanjem izdataka za potrošnju
– prilagođavanje ovisi o tome, kako često poduzeća revidiraju svoje proizvodne planove
– za prilagodbu proizvodnje potrebno je određeno vrijeme

24
Q

Što je to dinamika prilagodbe?

A

Dinamika prilagodbe je prilagodba domaćeg proizvoda u vremenu.

  • koliko je vremena potrebno za prilagodbu domaćeg proizvoda ovisi o tome kako i koliko često poduzeća preispituju svoj raspored proizvodnje
25
Q

Objasni IS model/relaciju.

  • tko je osmislio i kada
  • predstavlja jednakost čega
A
  • IS model predstavlja jednakost investicije i štednje
  • model je prvi razvio John Maynard Keynes 1936. godine u “Općoj teoriji zaposlenosti, kamate i novca”
26
Q

Izvedi formulu za privatnu i javnu štednju.

A

PRIVATNA ŠTEDNJA: S = Yd - C = Y - T - C
JAVNA ŠTEDNJA = T - G
javna štednja > 0 (T>G) ⇔ Proračunski suficit
javna štednja < 0 (T<G) ⇔ Proračunski deficit

27
Q

Izvedi formule za štednju i investicije. Protumači što nam govore dobivene jednadžbe.

A

RAVNOTEŽA: Y = C + I + G
1) oduzmimo T s obje strane i prebacimo C na lijevu stranu: Y − T − C = I + G − T

2) lijeva strana jednadžbe je jednaka S (S = Y - T - C), stoga: S = I + G − T

3) ili ekvivalentno: I = S + T − G

  • jednadžba govori, da ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da investicije budu jednake štednji – zbroju osobne i javne štednje => nacionalna štednja
  • taj uvjet ravnoteže na tržištu dobara se naziva IS relacijom
  • ono što poduzeća žele investirati, mora biti jednako onome što stanovništvo i država žele uštedjeti
28
Q

Dva ekvivalentna načina izražavanja uvjeta ravnoteže na tržištu dobara:

A

proizvodnja = potražnja
investicije = štednja

29
Q

Sredi dobivene jednadžbe kako bi dobili funkciju štednje i funkciju investicija.

A

S = Y - T - C
S = Y - T - C0 - C1(Y - T)
S = -C0 + (1 - C1)(Y - T)

I = S + T - G
I = -C0 + (1 - C1)(Y - T) + T - G

reorganizacijom dobijemo ravnotežni domaći proizvod:
Y = 1/(1 - C1) * (C0 + I + G - C1T)

30
Q

Kako izgleda granična sklonost štednji?

A

1 - C1
- nalazi se između 0 i 1

31
Q

Objasni paradoks štednje. Navedi što štednja uzrokuje.

A

Pretpostavimo da, pri danoj razini raspoloživog dohotka, potrošači odluče više štedjeti, stoga se C0 (autonomna potrošnja) smanjuje, a ravnoteža outputa se nalazi na nižoj razini: Y=C+S

– jednadžba Y = 1/(1 - C1) * (C0 + I + G - C1T) implicira da će se domaći proizvod smanjiti

  • nastojanje ljudi da više štede zajedno uzrokuje:
    1) smanjenje outputa – ako ljudi štede više smanjuju svoju potrošnju
    pad C; pad ZZ; pad Y (proizvodnja)
    2) nepromijenjenu štednju – zbog ravnotežnog uvjeta (I=konstanta): I = S + (T − G)
32
Q

Koji je zaključak paradoksa štednje?

A

Pokušaj veće štednje ujedno dovodi i do pada proizvodnje i do zadržavanja štednje na istoj razini.

33
Q

U kojem se roku paradoks štednje jedino može pojaviti?

A

Paradoks štednje se jedino pojavljuje u kratkom roku (moguća recesija) jer će u srednjem i dugom roku povećanje štednje dovesti do veće štednje i većeg dohotka.