3. tržište dobara Flashcards
Objasni međusoban utjecaj proizvodnje, dohotka i potražnje.
utjecaje proizvodnje, dohotka i potražnje:
1) promjene u potražnji za dobrima dovode do promjena u proizvodnji
2) promjene u proizvodnji dovode do promjena dohotka
3) promjene dohotka dovode do promjena potražnje za dobrima
Navedi 3 najvažnija subjekta u raspodjeli BDP neke ekonomije.
Domaćinstvo, poduzeće i država.
Navedi sastav BDP-a.
Osobna potrošnja C, investicije I, državni izdaci G, izvoz X i uvoz IM.
Objasni svaku komponentu BDP-a.
OSOBNA POTROŠNJA C - odnosi se na dobra i usluge, koje kupuju potrošači (domaćinstva) - čini najveći dio BDP-a (oko 70%)
INVESTICIJE I - ponekad nazivamo i investicije u fiksni kapital; predstavljaju kupljena kapitalna dobra
- zbroj stambenih i nestambenih investicija
- razlikujemo još i financijske investicije
DRŽAVNI IZDACI G - odnose se na kupljena dobra i usluge od strane savezne, državne i lokalne vlasti
- ne uključuje državne transfere, niti kamate plaćene na javni dug
IZVOZ X - kupnja domaćih dobara i usluga od strane inozemnih subjekata
UVOZ IM - kupnja inozemnih dobara i usluga od strane domaćih subjekata (potrošača, poduzeća, države)
Što je NETO IZVOZ ili vanjskotrgovinska bilanca? (trgovinski deficit i suficit)
NETO IZVOZ ili vanjskotrgovinska bilanca = X − IM
- razlika između izvoza i uvoza
– Izvoz – uvoz = neto izvoz = trgovinska bilanca
– Izvoz > Uvoz ⇔ trgovinski suficit
– Uvoz > Izvoz ⇔ trgovinski deficit
Što su to investicije u zalihe? Navedi 3 vrste investicija u zalihe.
Investicije u zalihe (IS) - razlika između proizvodnje i prodaje
- neka dobra proizvedena u danoj godini nisu prodana u toj godini, već kasnije
- neka dobra prodana u toj godini proizvedena su ranijih godina
- razlika između proizvedenih i prodanih dobara u danoj godini naziva se investicije u zalihe (engl. inventory investment)
- pozitivne => proizvodnja > prodaje
- negativne => proizvodnja < prodaje
- nula => proizvodnja = prodaja
Napiši formulu za funkciju ukupne potražnje za dobrima Z.
- navedi dijelove
- napiši formulu u zatvorenoj ekonomiji i navedi potreban uvjet
Z = C + I + G + X - IM
- ukupna potražnja za dobrima (Z) je zbroj osobne potrošnje, investicija, državnih izdataka i izvoza umanjen za iznos uvoza
- u zatvorenoj ekonomiji: Z = C + I + G
- potreban uvjet: X = IM = 0
Navedi pretpostavke modela:
(pretpostavke kojeg modela)
1) poduzeća ne drže zalihe
2) sva poduzeća proizvode isto dobro
3) poduzeća su spremna ponuditi bilo koju količinu dobara uz danu cijenu (P) - navedeno vrijedi samo u kratkom roku
4) gospodarstvo je zatvoreno - izvoz i uvoz su jednaki nuli
Osobna potrošnja je u funkciji čega i koju funkciju dobivamo kao rezultat?
Osobna potrošnja (C) je u funkciji raspoloživog dohotka (Yd).
– dohodak koji ostaje nakon što su potrošači primili transfere od države i platili poreze.
C = C (Yd)
– C (Yd) se naziva funkcija potrošnje
– ovo je jednadžba ponašanja jer obuhvaća ponašanje potrošača
Ako u funkciju potrošnje uvedemo 2 parametra, C0 i C1, navedi formulu te objasni parametra.
Pretpostavimo da je funkcija potrošnje linearna relacija sa dva parametra, C0 i C1:
C = C0 + C1Yd
- funkcija ima 2 parametra:
C0 = slobodni parametar funkcije potrošnje odnosno AUTONOMNA POTROŠNJA (kada je YD=0)
C1 = naziva se GRANIČNOM SKLONOŠĆU POTROŠNJI ili učinak utroška dodatnog dolara raspoloživog dohotka na potrošnju
– YD = C+S svaka promjena u raspoloživom dohotku je podijeljena između potrošnje i štednje
- stoga se C1 mora nalaziti između 0 i 1
Navedi 2 formule za Yd (raspoloživi dohodak).
1) Yd = C+S svaka promjena u raspoloživom dohotku je podijeljena između potrošnje i štednje
2) Yd = Y-T (Y je dohodak, a T su porezi umanjeni za državne transfere)
Što se događa s potrošnjom kada raste raspoloživi dohodak?
Potrošnja raste s porastom raspoloživog dohotka, ali za manje od jedan za jedan.
(potrebno pojašnjenje)
Yd = Y - T uvrsti u formulu osobne potrošnje.
C = C0 + C1(Y - T)
Objasni endogene i egzogene varijable.
Na koji način označavamo egzogene varijable?
ENDOGENE VARIJABLE: varijable koje ovise o drugim varijablama u modelu
EGZOGENE VARIJABLE: varijable koje nisu objašnjene u modelu i uzete su kao dane
- egzogene varijable označavamo s povlakom iznad oznake te ih uzimamo kao dane
Navedi egzogene varijable u modelu.
Investicije, državni izdaci i porezi.
Državni izdaci (G) zajedno s porezima (T) opisuju
fiskalnu politiku – vladin izbor poreza i potrošnje
G i T su egzogene jer:
- država se ne ponaša po istim pravilima kao potrošači i poduzeća
- pristup u ovoj knjizi tretira G i T kao varijable koje odabire vlada i neće ih pokušati objasniti u modelu
Navedi formulu funkcije štednje. (uz pomoć funkcije osobne potrošnje i Yd = Y - T)
Yd = C + S
Y - T = C0 + C1(Y - T) + S
S = -C0 + (1 - C1)(Y - T)
Što se dešava sa štednjom kada je raspoloživi dohodak jednak nuli?
Ako je dohodak nula odnosno kada ga nema (YD = 0), štednja je manja od nule (S = -C0).
(engl. dissaving)
Napiši izvod formule ravnotežnog domaćeg proizvoda.
- napiši uvjet za ravnotežu
Z = C + I + G + X - IM (X=IM=0)
Z = C + I + G
Yd = Y - T
Z = Y
- ravnotežni domaći proizvod određen je uvjetom da proizvodnja bude jednaka potražnji (Y=Z)
Uvjet ravnoteže:
- I,G,T su egzogene varijable
- C0, T, I i G su autonomni troškovi – troškovi koji ne ovise o dohotku
Y = C0 + C1(Y - T) + I + G
Y = C0 + C1Y - C1T + I + G
(1 - C1)Y = C0 + I + G - C1T / (1 - C1)
Y = 1/(1-C1) * (C0 + I + G - C1T)
Što se događa u ravnoteži? (pomoć: proizvodnja, potražnja, dohodak)
Proizvodnja (Y) je jednaka potražnji, koja nadalje ovisi o dohotku (Y), koji je i sam jednak proizvodnji.
Svaki događaj koji uzrokuje porast autonomnih troškova (C0, T, I i G) prouzrokovati će i porast dohotka.
Makroekonomisti uvijek koriste tri alata u objašnjavanju ekonomskih pojava:
- matematiku kako bi se osiguralo da je logika ispravna
- grafikone da bi izgradili osjećaj (intuiciju)
- riječi da bi objasnili rezultate
Objasni 2 dijela formule za ravnotežu domaćeg proizvoda.
Y = 1/(1-C1) * (C0 + I + G - C1T)
- izraz 1/(1 – c1) je MULTIPLIKATOR, koji je veći kada je C1 bliži 1
- pokazuje za koliko će se Y (proizvodnja) promijeniti za danu promjenu autonomne potrošnje => rezultat povećanja potražnje
- AUTONOMNA POTROŠNJA: [C0 + I + G – C1T]
- pozitivna jer T = G (uravnoteženi proračun) i C1 je između 0 i 1, pa je (G – C1T) pozitivan, stoga je i autonomna potrošnja pozitivna
Koraci za određivanje ravnoteže grafički:
- Nacrtajmo proizvodnju kao funkciju dohotka. Budući da su proizvodnja i dohodak uvijek jednaki, crtamo liniju pod kutom od 45 stupnjeva.
- Nacrtajmo potražnju kao funkciju dohotka:
Z = C0 + I + G − C1T + C1Y = C0 + C1(Y - T) + I + G - U ravnoteži, proizvodnja je jednaka potražnji.
Što će se dogoditi ako se C0 poveća za jednu milijardu?
(prikaz na papiru)
- učinak povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod je veći od jedan za jedan
- ako se C0 poveća za 1, domaći proizvod će se povećati za više od 1
- A’ – nova ravnotežna točka pri višoj razini outputa
- AB: prva faza povećanja potražnje
- BC: prva faza povećanja dohotka
- CD: druga faza povećanja potražnje
- DE: druga faza povećanja proizvodnje i dohotka
- ukupno povećanje proizvodnje nakon n+1 faza: 1 + c1 + c12 + … + c1n
- ova suma se naziva geometrijski niz sa granicom od 1/(1−c1)
– output ne skače odmah na novu ravnotežu (A’) povećanjem izdataka za potrošnju
– prilagođavanje ovisi o tome, kako često poduzeća revidiraju svoje proizvodne planove
– za prilagodbu proizvodnje potrebno je određeno vrijeme
Što je to dinamika prilagodbe?
Dinamika prilagodbe je prilagodba domaćeg proizvoda u vremenu.
- koliko je vremena potrebno za prilagodbu domaćeg proizvoda ovisi o tome kako i koliko često poduzeća preispituju svoj raspored proizvodnje
Objasni IS model/relaciju.
- tko je osmislio i kada
- predstavlja jednakost čega
- IS model predstavlja jednakost investicije i štednje
- model je prvi razvio John Maynard Keynes 1936. godine u “Općoj teoriji zaposlenosti, kamate i novca”
Izvedi formulu za privatnu i javnu štednju.
PRIVATNA ŠTEDNJA: S = Yd - C = Y - T - C
JAVNA ŠTEDNJA = T - G
javna štednja > 0 (T>G) ⇔ Proračunski suficit
javna štednja < 0 (T<G) ⇔ Proračunski deficit
Izvedi formule za štednju i investicije. Protumači što nam govore dobivene jednadžbe.
RAVNOTEŽA: Y = C + I + G
1) oduzmimo T s obje strane i prebacimo C na lijevu stranu: Y − T − C = I + G − T
2) lijeva strana jednadžbe je jednaka S (S = Y - T - C), stoga: S = I + G − T
3) ili ekvivalentno: I = S + T − G
- jednadžba govori, da ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da investicije budu jednake štednji – zbroju osobne i javne štednje => nacionalna štednja
- taj uvjet ravnoteže na tržištu dobara se naziva IS relacijom
- ono što poduzeća žele investirati, mora biti jednako onome što stanovništvo i država žele uštedjeti
Dva ekvivalentna načina izražavanja uvjeta ravnoteže na tržištu dobara:
proizvodnja = potražnja
investicije = štednja
Sredi dobivene jednadžbe kako bi dobili funkciju štednje i funkciju investicija.
S = Y - T - C
S = Y - T - C0 - C1(Y - T)
S = -C0 + (1 - C1)(Y - T)
I = S + T - G
I = -C0 + (1 - C1)(Y - T) + T - G
reorganizacijom dobijemo ravnotežni domaći proizvod:
Y = 1/(1 - C1) * (C0 + I + G - C1T)
Kako izgleda granična sklonost štednji?
1 - C1
- nalazi se između 0 i 1
Objasni paradoks štednje. Navedi što štednja uzrokuje.
Pretpostavimo da, pri danoj razini raspoloživog dohotka, potrošači odluče više štedjeti, stoga se C0 (autonomna potrošnja) smanjuje, a ravnoteža outputa se nalazi na nižoj razini: Y=C+S
– jednadžba Y = 1/(1 - C1) * (C0 + I + G - C1T) implicira da će se domaći proizvod smanjiti
- nastojanje ljudi da više štede zajedno uzrokuje:
1) smanjenje outputa – ako ljudi štede više smanjuju svoju potrošnju
pad C; pad ZZ; pad Y (proizvodnja)
2) nepromijenjenu štednju – zbog ravnotežnog uvjeta (I=konstanta): I = S + (T − G)
Koji je zaključak paradoksa štednje?
Pokušaj veće štednje ujedno dovodi i do pada proizvodnje i do zadržavanja štednje na istoj razini.
U kojem se roku paradoks štednje jedino može pojaviti?
Paradoks štednje se jedino pojavljuje u kratkom roku (moguća recesija) jer će u srednjem i dugom roku povećanje štednje dovesti do veće štednje i većeg dohotka.
