11,12,14,15 Flashcards
Što su emocije? Čemu služe?
- višedimenzionalni složeni procesi
- relativno kratkotrajne
- dimenzije:
- biološka – fiziološka aktivacija tijela i tjelesna pobuđenost
- svrhovita – motivacijski učinak
- funkcionalna svrha - socijalna – komunikacijski aspekt
- subjektivni – subjektivni doživljaj
- kratkotrajni usklađeni sustavi koji koordiniraju osjećaje (subjektivna), pobuđenost (biološka), svrhu (svrhovita) i izražaje (socijalna) na način da pripremaju osobu za uspješno prilagođavanje životnim okolnostima
Emocije nas pripremaju za preživljavanje i donošenje odluka
Emocije omogućuju:
Komuniciranje osjećaja (neverbalni izrazi)
Utjecaj na ponašanje drugih
Olakšavanje socijalne interakcije
Održavanje i jačanje odnosa
Koji je odnos emocija i motivacije?
Fukncije emocija:
a) emocija kao motivacija
-emocije potiče cilju usmjereno ponašanje
Silvan Tomkins (1970) - bez emocija nema motivacije
b) emocija kao sustav za očitavanje
- služe kao sustav za očitavanje promjenjivih motivacijskih stanja i osobne prilagodbe
- ugodne emocije - zadovoljenje motivacijskog stanja i uspješna prilagodba na okolnosti
- neugodne emocije – nezadovoljenje motivacijskog stanja i neuspješna prilagodba na situacije
Što uzrokuje emocije?
- biologije ili kognitivni procesi
a) biološka perspektiva - urođene i automatske reakcije
Izard (1984) – dojenčad emocionalno reagira unatoč kognitivnim ograničenjima
Ekman (1992) – adaptivna vrijednost
Panksepp (1982,1994) –urođeni moždani krugovi osnovnih emocija
- emocije biološki i evolucijski urođene -> nisu nužno povezane s kognitivnim procesima ili jezikom
b) kognitivna perspektiva - emocije rezultat kognitivne procjene situacije
Lazarus (l99la, 1991b) - procjena važnosti događaja za našu dobrobit
Scherer (1994a, 1997) - utisak i moralnost događaja
Weiner (1986) - atribucijska teorija
- emocije ne nastaju automatski ->svjesna procjena situacije
c) uravnoteženo stajalište - biologija i kognicija kao dva povezana sustava
Buck (1984) – urođeni i automatski fiziološki sustav (limbički sustav) i kognitivni sustav (neokorteks)
Levenson (1994) – međusobno djelovanje i utjecaj
Plutchnik (1985) - dinamičan proces povratnih informacija koji uključuje kogniciju, pobuđenost, osjete, pripremu za akciju, ekspresiju i ponašanje
- emocije su složeni fenomeni koji proizlaze iz interakcije bioloških, kognitivnih i socijalnih čimbenika
Koliko ima emocija?
a) biološka perspektiva
naglasak na primarnim emocijama
2 do 10 osnovnih emocija
b) kognitivna perspektiva
složene emocije nastale zbog iskustva, društvenih i kulturalnih čimbenika
neograničen broj
c) kompromisno gledište
osnovne emocije - skup povezanih emocija
primjer: tuga(OE)-> razočarenje, usamljenost, žalovanje…(SPE)
biološka i kognitivna podloga
Što tvrdu emocija osnovnih i sekundarnih emocija?
- šest je osnovnih emocija (svaka ima specifičnu funkciju):
- strah (nastaje pri percipiranju prijetnje
“borba ili bijeg”) - ljutnja (ciljevi ili prava ugroženi - pokreće na djelovanje i suočavanje s nepravdom)
- gađenje (kada doživimo nešto kontaminirano (fizički, moralno, psihološki)
Izbjegavanje negativnih utjecaja) - tuga (Proizlazi iz doživljaja odvajanja ili neuspjeha
Usmjerava na introspekciju i emocionalno ozdravljenje) - radost (Javlja se kada postignemo nešto pozitivno
Smanjuje stres i jača socijalne veze) - interes (Motivira na istraživanje i učenje
Pomaže u osobnom rastu i učenju)
-> iskustvo, socijalizacija, kognitivni razvoj, kultura vode različitim varijacijama osnovnih emocija
Koje su razlike emocija i raspoloženja?
EMOCIJE
Kratkoročne, traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta
Povezane su s određenim događajem ili situacijom
Intenzivne, lako prepoznatljive
Služe kao odgovor na izazove, prijetnje ili specifične situacije
Brzo se mijenjaju ovisno o situaciji
RASPOLOŽENJA
Dugotrajnije, može trajati satima, danima ili tjednima
Nije povezano s određenim događajem
Manje intenzivno, difuzno osjećanje
Ponekad utječe na sposobnost donošenja odluka i ponašanje
Stabilnije kroz duže vremensko razdoblje
Koji su aspekti emocija?
BIOLOŠKI ASPEKTI
KOGNITIVNI ASPEKTI
SOCIJALNI I KULTURALNI ASPEKT
Objasni biološki aspekt.
Emocije - biološke reakcije na važne događaje u našem životu
- priprema za učinkovitije nošenje sa životnim situacijama
Biološki aspekti emocija uključuju:
- autonomni živčani sustav
- endokrini sustav
- neuralni moždani krugovi
- brzina neuralnog paljenja
- facijalna povratna informacija
U koji aspekt spada James-Langova teorija i što tvrdi? A suvremena perspektiva?
Spada u biološki aspekt
- emocije proizlaze iz naše interpretacije različitih obrazaca fiziološke pobuđenosti.
- prijašnje shvaćanje slijeda doživljaja emocija: podražaj - emocija - tjelesna reakcija.
Shvaćanje prema James - Langu:
- emocionalno iskustvo slijedi poslije i ovisi o našim tjelesnim i ponašajnim reakcijama na podražaj
- podražaj - tjelesne reakcije - emocije
Kritike:
fiziološka pobuđenost pojačava, a ne uzrokuje emocije
doprinos fizioloških promjena dopunski i relativno nevažan
SUVREMENA PERSPEKTIVA
Ekman i suradnici (1983) - ima li svaka emocija jedinstveni obrazac tjelesnih promjena?
- različite emocije zaista imaju raspoznatljive obrasce tjelesne aktivnosti
- suvremeni istraživači se općenito slažu da:
- fiziološka pobuđenost prati, regulira i priprema teren za emociju, ali ju ne uzrokuje na izravan način
- emocije angažiraju biološku i fiziološku potporu koja omogućuje adaptivna ponašanja
- autonomni sustav stvara optimalne biološke uvjete za pružanje potpore ukupnom adaptivnom ponašanju
Koji su specifični neuralni krugovi različitih emocija?
- beuroanatomski nalazi na životinjama dokumentiraju postojanje triju različitih neuralnih krugova u podlozi četiriju emocija (radost, strah, bijes i tjeskoba):
- bihevioralni aktivacijski sustav: priprema za traženje zanimljivih i privlačnih okolinskih prilika i interakciju s takvom okolinom (BAS)
-sustav za borbu ili bijeg (FFFS)
- bihevioralni inhibicijski sustav: priprema za „zamrzavanje“ prilikom suočavanja s averzivnim događajem (BIS)
Postoje tri osnovna obrasca neuralnog paljenja:
- povećanje aktivnosti
- smanjenje aktivnosti
- konstantna razina aktivnosti
Što tvrdi teorija diferencijalnih emocija
- bazične emocije imaju međusobno diferencijalnu motivacijsku svrhu
Emocija su motivacijski sustav koji:
- koordinira komponente osjećaja, ekspresije, neuralne aktivnosti, svrhe i motivacije
- osobu priprema za adaptivno ponašanje
- je pomagalo ili heuristik za nošenje sa životnim situacijama
Što je hipoteza o facijalnoj povratnoj informaciji?
- subjektivni aspekt emocija proizlazi iz osjećaja uzrokovanih:
- pokretima facijalne muskulature
- promjenama u temperaturi lica
- promjeni u žljezdanoj aktivnosti u koži lica
Emocije - skup mišićnih i žljezdanih reakcija smještenih u licu.
- facijalno ponašanje vezano uz emocije ima urođenu, nenaučenu komponentu
Možemo li voljno kontrolirati emocije:
- ako su emocije u velikoj mjeri biološki fenomen - ne podliježu našoj volji
- ako su pretežito kognitivni fenomen - može biti pod utjecajem naše volje
Objasni kognitivni aspekt emocija.
- emocije izranjaju iz bioloških procesa, no izranjaju i iz procesiranja informacija, socijalnih interakcija i kulturalnog konteksta
PROCJENA - središnji konstrukt u kognitivnom razumijevanju (prosudba osobne važnosti nekog događaja)
- emocije se ne pojavljuju bez procjene
- procjena uzrokuje emociju, a ne događaj sam po sebi
M. Arnold: procjene, neurofiziološki procesi i pobuđenost zajedno stvaraju doživljaje i izraze emocija
Richard Lazarus - proširio i razradio koncept opće procjene da je nešto dobro ili loše
- primarna (osoba i životni događaj) i sekundarna (mogućnost nošenja s događajem) procjena
- kombinacija različitih procjena može proizvesti specifičnu emociju
Na što se odnosi atribucija kod emocija i zašto je važna?
- ljudima izrazito važno sebi protumačiti zašto su doživjeli određeni životni ishod
- atribucija = razlog kojim osoba objašnjava ishod nekog važnog životnog događaja (pozitivan ishod = sreća)
Weiner -
- primarna procjena ishoda vodi do osnovne reakcije na ishod - sretan/tužan
- traženje atribucije i sekundarna procjena izazivaju druge emocije
- promjena atribucije može promijeniti emocionalnu reakciju
Objasni socijalni i kulutralni aspekt.
- emocije izranjaju iz bioloških procesa, no izranjaju i iz procesuiranja informacija, socijalnih interakcija i kulturalnog konteksta
- najčešći izvor emocija i emocionalnih reakcija su drugi ljudi i interakcija s njima
- emocije -> ključna uloga u uspostavljanju, održavaju i nestajanju interpersonalnih odnosa
- emocionalna zaraza - tendencija da automatski oponašamo i sinkroniziramo naše pokrete, ekspresije, govor, držanje tijela s onime što pokazuje druga osoba i da se dosljedno tomu pokušamo s njom emocionalno stopiti
- socijalno dijeljenje emocija - kroz razgovor s bliskim osobama, pruža potporu i pomoć; ključno za izgradnju i održavanje važnih odnosa
Koja je veza emocija i identiteta?
- emocionalni izrazi = javne ekspresije identiteta osobe
- socijalna interakcija - koristimo emocionalne izraze drugih ljudi da bismo procijenili njihov identitet i predvidjeli buduće ponašanje
- emocionalni izrazi tijekom priznavanja devijantnog ponašanja -> doživljavaj osobe i njene moralne vrijednosti
Koji je psihoanalitički pristup motivaciji (dvije slike)?
- podrazumijeva dvije slike:
- deterministička slika = motivacija i naše ponašanje proizlazi iz bioloških i socijalnih poriva
→ LIČNOST SE NE MIJENJA - pesimistična slika = seksualnost i agresivnost su glavni motivi naglašeni u ljudskoj psihi
- Freud je smatrao da smo svi anksiozna i tjeskobna bića koja su puna narcizma i homofobije
PREDMET PROUČAVANJA: nesvjesno → ljudski snovi, hipnoza, sve što “nije dostupno” svjesnosti
- svaka fantazija, snovi i nedostupna sjećanja oblikuju motive bez pristanka čovjeka
DANAS
Psihoanaliza prati Freudova načela
Psihodinamski pristup proučava dinamičke nesvjesne mentalne procese
Što je teorija dvostrukog instinkta?
Freud: instinktivni nagoni su objašnjenje za motivaciju
Instinkti života su oni koji omogućavaju život pojedinca, jedinke i cjeloukupne vrste
→ INSTINKTI SAMOODRŽAVANJA - instinkti za vodu, zrak i hranu su instinkti samoodržanja
→ INSTINKTI ODRŽAVANJA VRSTE - instinkti za seks i skrb o drugima su instinkti za održavanje vrste
Instinkti ‘smrti’ su oni koji pojedinca stavljaju u stanja neaktivnosti
- usmjerenosti na:
- vlastito ja - depresija, samoubojstvo, alkoholizam…
- druge - ljutnja, mržnja, rat…
Iz iskustva pojedinac se usmjerava na ciljeve koji mu zadovoljavaju potrebe
Završno ponašanje je regulirano egom ili “ličnošću”
Što tvrdi suvremena psihodinamska teorija?
- podrazumijeva 4 osnovna načela:
1. Nesvjesno - postojanje mentalnih procesa koji nisu dostupni svjesnom čovjeku
- “Fenomen u sjeni” (ne može se izravno spoznati)
Frojdovsko nesvjesno
-tri komponente uma: svjesno, predsvjesno i nesvjesno - manifestni i latentni sadržaj snova
- snovi su neuropsihološki i kognitivni procesi
Nefrojdovsko nesvejsno - postoji nesvjesna obrada informacija
- graničeno i precijenjeno
- povezano s procedualnim znanjem
- pomaže u prepoznavanju
- Psihodinamika
Motivacija i emocije djeluju paralelno
Pravilo glasi da ljudi imaju konfliktne osjećaje oko stvari koje onda utječu na motivaciju
Prilazeća i izbjegavajuća ponašanja - Razvoj ega
Razvojem ega razvija se i sam čovjek
Nezrele osobe → relativno zrele - Teorija objektnih odnosa
Ličnost se kreće formirati u djetinjstvu
Mentalne reprezentacije o sebi/drugim osobama
Trajni obrasci motivacije koji upravljaju odnosima s drugima
Što podrazumijeva psihodinamika?
Freudovo shvaćanje:
Ljudi imaju dva uma koja su u konfliktu
Ideja i volja nasuprot kontra-ideje i kontra-volje
Psihodinamika se bavi sukobom u strukturama ličnosti (id, ego i superego)
Id traži ugodu i kako će se ona ostvariti
Ego pokušava odgoditi ugodu i traži društveno prihvatljiv način ostvarivanja ciljeva ida
Represija je proces zaboravljanja informacija kako ne bi došlo do sukoba unutar osobe
Obrambeni mehanizam koji “čuva” osobu od njezinih stvarnih ciljeva, motiva, želja
Nesvjesne misli → tjeskoba → represija
Supresija je proces uklanjanja informacija iz ljudskog uma na promišljene načine
Moguće samo na kratko vrijeme
Djelomično neuspješno
Koje su faze razvoja ega? Što koriste za zaštitu od tjeskobe? Što je djelotvornost ega?
Freud: ego se razvija iz ida i ima adaptivnu ulogu
Neofrojdovci (Hartmann): ego se razvija učenjem i iskustvom (postaje autonomniji)
Faze razvoja ega (Loevinger):
- Simbiotski – ovisnost o skrbniku
- Impulzivan – kontrola putem vanjskih zabrana
- Samozaštitnički – razumijevanje pravila
- Konformistički – internalizacija pravila grupe
- Savjestan – razvijena unutarnja moralna pravila
- Autonomni ego – samoregulacija i unutarnja motivacija
- ego koristi obrambene mehanizme za zaštitu od tjeskobe
- zreliji obrambeni mehanizmi = bolja prilagodba životu
- obrambeni mehanizmi prema hijerarhijskim klasama (od nezrelijih do zrelijih):
1. Odbijanje stvarnosti (negiranje, fantazija)
2. Pripisivanje / preusmjeravanja emocija (projekcija, premještanje)
3 Reinterpretacija stvarnosti (racionalizacija, formirana reakcija)
4. Zdrave strategije sučavanja (humor, sublimacija)
Djelotvornost ega
- sposobnost pojedinca da se učinkovito nosi s izazovima iz okoline
- razvija se kroz interakciju s okolinom
- povezana s osjećajem kompetentnosti i unutarnjom motivacijom
Što je povratni efekt?
- ljudi često nesvjesno potiskuju misli, ali to može izazvati tzv. “povratni efekt”
- Wegnerov eksperiment s bijelim medvjedom: potiskivanje misli ih paradoksalno čini prisutnijima
- samokontrola misli ključna za regulaciju ponašanja (npr. prehrana, ovisnosti)
Što je teorija objektnih odnosa?
- proučava kako ljudi zadovoljavaju potrebu za povezanošću kroz mentalne predodžbe o stvarnim i simboličkim odnosima s drugima
- objekt - cilj povezan sa zadovoljenjem nečijeg nagona
- fokus na važnosti ranih odnosa za razvoj ega
- Vrste privrženosti (Ainsworth):
- sigurna – povjerenje, stabilni odnosi
- anksiozna – nesigurnost, strah od napuštanja
- izbjegavajuća – nelagoda u bliskim odnosima
- kvaliteta privrženosti utječe na kasnije odnose i emocionalnu stabilnost
Što su humanistička, a što pozitivna psihologija i koja je razlika?
HUMANISTIČKA PSIHOLOGIJA
– poštivanje unutarnje prirode > društvena očekivanja (cilj razviti puni potencijal ljudi)
– „odozgo prema dolje”, težnja za vlastitim ja (samoostvarenje)
- cilj: otkriti ljudski potencijal i podržati razvoj
- osobni rast – glavna motivacijska sila
- oslobađanje od „fasade”
- fokusira se na urođene ljudske potencijale, holizam i težnju za osobnim ispunjenjem te se bavi prepoznavanjem i razvijanjem ljudskih potencijala
POZITIVNA PSIHOLOGIJA
– proučava što čini život ispunjenim (fokus na kreativnost, ispunjenost…)
- pozitivna korelacija interesa i vrijednosti s mentalnim zdravljem
- istražuje mentalno zdravlje i kvalitetu života, „Što bi moglo biti?”
- cilj: razvijanje kompetencija ne fokusirajući se samo na patološke probleme (kako postići dobrobit, razvoj pozitivnih osobina, stvaranje podržavajuće zajednice)
- izgradnja jakih strana (optimizam, smisao, otpornost i ranjivost) -> osobni rast i dobrobit te prevencija depresije i suicidalnosti
- optimizam – očekivanje pozitivnih događaja u budućnosti
- bolje zdravlje, nošenje s poteškoćama, ustrajnost i učinkovitost, motivacija za postizanjem ciljeva
- može se učiti i razvijati
- fokusira se na mentalno zdravlje i kvalitetu života nastojeći graditi jake strane i kompetencije za unapređenje psihičkog zdravlja
- razlika: pozitivna koristi empirijska istraživanja
