1. Istorijat, uvod Flashcards
Određenjem predmeta mi određujemo
- segment stvarnosti koji će se proučavati
- metode
- razgraničavanje diciplina
Karakteristike vaspitanja prema pedagogiji:
- vaspitanje je svestran razvoj ličnosti, odnosno potencijala, u
skladu sa vrednostima društva
Karakteristike obrazovanja prema pedagogiji:
- obrazovanje je interakcija podučavanja i učenja, odnosi se na postupke nastavnika (podučavanje) koji podstiču učenika na aktivnost (učenje)
Psihološko shvatanje vaspitanja i obrazovanja:
komponente opštijeg procesa→ socijalizacije (zajedno sa
internalizacijom i akulturacijom)
Socijalizacija može biti
kontrolisana (vaspitanje i obrazovanje) i
spontana (akulturacija=onaj aspekt spontane socijalizacije
kojim se usvaja kultura).
Socijalizacija
procesi kojima pojedinac stiče osetljivost na
socijalnu stimulaciju, uči da se ponaša onako kako se drugi
ponašaju u njegovoj kulturi.
U prvom planu je pitanje razgraničavanja od ostalih
psiholoških disciplina (pre svega
Razvojne psihologije) i od Pedagogije
Prema tome, najpotpunije i najpreciznije određenje predmeta
Pedagoške psihologije glasi:
Pedagoška psihologija ima za svoj osnovni predmet proučavanje psiholoških zakonitosti koje se javljaju u interakciji pedagoške aktivnosti i razvoja ličnosti
VRSTE ISTRAŽIVAČKIH NACRTA
Deskriptivna istraživanja: naučne zakonitosti se nastoje
spoznati opisivanjem zatečenog stanja i utvrđivanjem
mogućih veza među izučavanim pojavama
Kauzalna istraživanja: kroz eksperiment se nastoje utvrditi
uzročno-posledične veze među pojavama
Razvojna istraživanja: ispitati promene neke varijable tokom
dužeg vremenskog perioda
Koji su oblici deskriptivnih istraživanja?
- Pregledna ili anketna istraživanja
- Korelaciona istraživanje
- Komparativna istraživanja
Pregledna ili anketna istraživanja:
opis zatečenog stanja na temelju primene ankete ili upitnika
Kojim teorijama su prethodila deskriptivna istraživanja?
Pijaže je beleženjem ponašanja vlastite dece postavio teoriju kognitivnog razvoja
Deskriptivna istraživanja - malo detaljnije
prvi korak u naučnom proučavanju nekog problema; ne razmatraju odnose među varijablama, još manje njihove uzročno-posledične veze, ali mogu ponuditi vredne informacije o nekoj pojavi
niži stepen kontrole, niži nivo naučne objektivnosti u odnosu na korelaciona i eksperimentalna istraživanja
Korelaciona istraživanja
najčešće korišćena istraživanja u pedagoškoj psihologiji
- utvrđivanje veza među izučavanim pojavama (obavlja se merenje dveju ili većeg broja promenljivih), bez namere da se na njih utiče
korelaciona istraživanja odgovaraju na pitanja o
- prisutnosti, smeru i stepenu povezanosti između dveju
promenljivih - strukturi povezanosti između više nezavisnih i više zavisnih
promenljivih (višestruka korelacija ili kanonička korelacija)
rezultati korelacionih istraživanja nam ne govore ništa o
uzročnosti veze među varijablama
- nedopustivo je ustanovljenu korelaciju tumačiti kao uzročno-poslednični odnos dveju varijabli
pogrešno bi bilo zaključiti da je entuzijazam nastavnika uzrok visokog školskog postignuća učenika, jer je moguće da entuzijazam nastvanika potiče od rada sa dobrim učenicima
Komparativna istraživanja:
slična korelacionim istraživanjima, ali se bave poređenjem rezultata različitih skupina ispitanika tragajući za mogućim objašnjenjima
Eksperiment je
sistematski proces sticanja iskustvenog svedočanstva koje pokazuje efekat jedne promenljive na drugu promenljivu, pri čemu istraživač:
- planski manipuliše najmanje jednom nezavisnom
promenljivom
- nadzire značajne uslove
- opaža, meri i beleži promene zavisne promenljive
faktorijalni eksperiment:
kako prisustvo ili odsustvo
nezavisne varijable deluje na zavisnu (kako potkrepljenje
deluje na ponašanje učenika)
funkcionalni eksperiment:
kako različiti nivoi nezavisne varijable deluju na zavisnu (kako retko, srednje i često potkrepljivanje učenika deluje na njihovo ponašanje)
razvojna istraživanja - dva osnovna pristupa
longitudinalni
transverzalni
transverzalni
: ispitivanje neke pojave na
ispitanicima različite starosne dobi koji se podvrgavaju
ispitivanju u isto vreme
longitudinalni
isti ispitanici se prate tokom nekog vremenskog razdoblja; uzastopna merenja u različitim vremenskim tačkama na istim ispitanicima se zove „istraživanje kohorte“ ili „panel istraživanje“
Termanova studija „Termita
Termanova studija natprosečno inteligentne dece
(“Genetička studija genijalnosti”) imala je 2 cilja:
0 ispitivanje mentalnih, fizičkih i karakternih svojstava
darovite dece
0 provera implicitne teze o IQ-u kao dobrom prediktoru
kasnijih životnih postignuća