Žučnjak, gušterača Flashcards
interhepatički žučni vod
canaliculi biliferi –> heringovi kanalići –> ductuli biliferi interlobulares –> ductus hepaticus dexter/sinister
ekstrahepatični žučni vodovi
ductus hepaticu dexter i sinister –> ductus hepaticus communis + ductus cysticus –> ductus choledochus
unutarnja stijenka od ductus cysticus i choledochus
cysticus: naborano (Heisterov zalistak)
choledochus: glatko
uz koji ligament ide ductus choledochus
lig. hepatoduodenale
zakaj je volumen jetrene žuči veći od one u žučnjaku
jer se u žučnjaku resorbira Na+ i voda
gdje se ulijeva ductus choledochus
papilla duodeni major (Vateri)
glavni dijelovi žučnjaka
collum vesicae biliaris
corpus vesicae biliaris
fundus vesicae biliaris
fundus i collum vesicae biliaris položaj
fundus dodiruje flexuru coli dextru
collum je neposredno ispred pars superior duodeni
tunica mucosae žučnjaka
cilindrične i vrčaste stanice
mukozne žlijezde
Rokitanski-Achoffljeve kripte
koji hormon potiče stezanje glatkih mišića stijenke i istiskivanje žuči u ekstrahepatične žučne vodove
kolecistokinin
krvna opskrba žučnjaka
a. cystica (od a. hepatica propria)
vv. cysticae (idu u v. portae)
kakve ione sadrži probavni sok gušterače
bikarbonatne
egzokrina uloga gušterače
sinteza enzima za razgradnju bjelančevina, ugljikohidrata, nuklinskih kiselina i lipida
endokrina uloga gušterače
sinteza inzulina
enzimi egzokrinog dijela gušterače
peptidaze
lipaze
glikozidaze
nukleaze
položaj gušterače
sekundarno retroperitonealno
tri glavna dijela gušterače
caput pancreatis
corpus pancreatis
cauda pancreatis
caput pancreatis položaj
u konkavitetu kojeg tvori dvanaesnik
struktura na caput pancreatis i njezin značaj
processus uncinatus; na tom dijelu a. i v. mesenterica superior prelaze sa straženjg dijela na prednji dio gušterače
corpus pancreatis karakteristike
razina L1-2
iza: stražnja trbušna stijenka
napred: bursa omentalis
kak se naziva dio gušterače kojeg izbočuje aorta u bursu omentalis
tuber omentale
gušteračin glavni vod
ductus pancreaticus (Wirsungov vod)
gdje se ulijevaju gušteračini vodovi
ductus pancreaticus –> ductus choledochus –> papilla duodeni major
ductus pancreaticus accessorius –> papilla duodeni minor
čime je obavijena gušterača
capsula fibrosa
septa - dijeli gušteraču na režnjiće
male građevne jedinice gušterače
acinusi
3-4 acinusa su međusobno povezana
interkalarnim kanalićem
čime su obloženi odvodni vodovi kod gušterače
centroacinusnim stanicama
odvodni sustav u gušterači
interkalarni kanalići –> intralobularni kanalići –> interlobularni kanalići –> veći vodovi –> ductus pancreaticus major/minor
kak se nazivaju dijelovi gušterače koji sadržavaju endokrine žlijezde
Langerhansovi otočići
gdje ima najviše Langerhansovih otočića
u repu gušterače
tipovi stanica u Langerhansovim otočićima
B, A, D, i PP stanice
B - stanice
izlučuju inzulin koji smanjuje razinu šećera u krvi
A - stanice
izlučuju glukagon koji povećava razinu šećera u krvi
D - stanice
izlučuju somatostatin koji inhibira glukagon
PP - stanice
izlučuju pankreatični peptin koji povećava pokretljivost crijeva
pankreatičnu arterijsku arkadu čine
a. pancreaticoduodenalis superior ant i post
a. pancreaticoduodenalis inferior ant i post
ogranci a. splenicae
a. pancreaticoduodenalis superior i inferior potječu od
superior: a. gastroduodenalis
inferior: a. mesenterica superior
koje ogranke daje a. splenica za gušteraču
rr. splenici
a. pancreatica magna
a. pancreatica inferior
a. pancreatica dorsalis
venska odvodnja gušterače
tijelo i rep: vv. pancreaticae –> v. splenica –> v. portae
glava: vv. pancreaticoduodenales –> v. mesenterica superior –> v. portae
simpatička i parasimpatička inervacija gušterače
S: ggl. coeliacum, blokira proizvodnju inzulina
P: n. vagus, stimulira proizvodnju inzulina
