Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

4.s1 > Zdravstvena njega - opća > Flashcards

Zdravstvena njega - opća Flashcards

1
Q

Dijagnozu obuhvaćaju _________ i _____________

A

Znakovi i simptomi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Metode u dijagnostici su: “ippp”

A

Intervju, pregled, pretraga i promatranje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Promatranje bolesnika je…

A

Sustavno, cjelovito i stalno; od glave do pete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Promatranjem obuhvaćamo…

A

Izgled, stanje i ponašanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opiši izgled glave.

A

Simetrična, normalne veličine usporedi s tijelom,
Patološka stanja: hidrocefalija, kaput kvadratum, agromegalična glava

otekline, izrasline, ozljede, vlasište, lice
(koža, oči, usnice, usnu šupljinu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Opiši izgled vrata.

A

pokretljivost, simetričnost, stanje štitaste žlijezde, limfne žlijezde na vratu, izraženost krvnih žila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši izgled prsnog koša.

A

oblik (bačvast, kokošja prsa, kifoza, lordoza, skolioza), potpazušne žlijezde, promjene na dojkama, boja i promjene kože

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opiši izgled trbuha.

A

Koža, oblik, opseg (ascites), pomaci pri disanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Opiši izgled udova.

A

deformacije, nedostatci ekstremiteta, pokretljivost, simetričnost mišićne građe, edemi, izraženost krvnih žila, boja i promjene kože

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Stanje svijesti je…

A

dio općeg stanja ispitanika; najviši stupanj psihičkog života

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji su uzroci poremećaja svijesti?

A

psihički (zaostalost, retardacija, duševne bolesti), organska - opća (trovanja, poremećaji metabolizma, termoregulacije ili cirkulacije),
organska - lokalna (tumori i ozljede mozga, cerebrovaskularni inzuliti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako se dijele poremećaji svijesti?

A

Poremećaji svijesti dijele se na kvantitativne (kvant - brojevi - razine - prema razinama budnosti) i kvalitativne (kvaliteta - kvaliteta prisutnosti - prisutnost doživljaja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nabroji kvantitativne poremećaje svijesti.

A

somnolencija, sopor, semikoma, koma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši somnolennciju.

A

najblaži poremećaj, pospanost, teška koncentracija, orijentiranost u v i p je nesigurna,
otvara oči i razumno odgovara, ne daje sve podatke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Opiši sopor.

A

teži poremećaj, otvara oči na jači podražaj, odgovara s naporom, nije orijentiran u v i p, NE GUTA!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši semikomu.

A

težak poremećaj, zatvorene oči i ne otvara ih, na podražaj reagira motoričkom reakcijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši komu.

A

najteži poremećaj, besvjesno stanje, ne reagira na podražaj, refleksi su ugasli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Uzroci kome.

A

METABOLIČKE (uremična - bubrezi - amonijak) (hepatična - jetra - vlažna zemlja) (dijabetična - aceton - trulo voće)

CEREBRALNE (krvarenja, tromboze, tumori, ozljede, upale)

TOKSIČNE (trovanje, alkoholom, plinoovima, lijekovima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Poremećaji komatoznih bolesnika.

A

Poremećaji svijesti, poremećaji disanja, pulsa, temperature, tlaka, izlučivanja stolice i mokraće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Nabroji kvalitativne poremećaje svijesti.

A

Smetenost, sumračno stanje, delirij, fuga, somnambulizam.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Opiši smetenost.

A

psihički poremećaj ili reakcija na stres ili posljedica organske bolesti (ozljede, oštećenja mozga), smeten, nemiran, uplašen, nije orijentiran u v i p, slabo pamti novije događaje, prethodi deliriju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Opiši sumračno stanje

A

naglo, kratko, naglo prestaje; opažanje, mišljenje i djelovanje su očuvani; teško primjetni, dezorijentirani, poremećeno prosuđivanje, sumanute misli.

uzroci: epilepsija, ozljede mozga, upalni procesi SŽS, alkoholizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opiši delirij.

A

duševni poremećaj
smetnje: svijesti, mišljenja, nemir, agresivnošću, halucinacije, bez orijentacije u p i v

uzrok: alkohol (d. tremens), upale, visoka temperatura

halucinacije, iluzije, strah i obrana - imobilizacija
stalan nadzor, ne smije biti sam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Opiši fugu.

A

stanje sužene svijesti, nesvrsishodno kretanje, novi identitet, nekoliko dana

epilepsija, histerija - amnezija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Somnambulizam

A

mjesečarstvo, hodanje u snu, svijest jednaka u snu, motorika uključena

epilepsija, histerija, mala djeca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Nesvjestica je nagli __________ _______ _______ najčešće zbog __________ _______. Najčešće pri dugom ________ i ________ ustajanju. Ona je nagla, traje _____ i vraćanje _______ je brzo.

Prije nesvjestice: v_____, mu_____, mrak pred ___, problijedi, _____ znoj, brzo ______ i ____.

A

Nesvjestica je nagli kratkotrajni gubitak svijesti. najčešće zbog hipoksije mozga. Najčešće pri dugom ležanju i naglom ustajanju. Ona je nagla, traje kratko i vraćanje svijesti je brzo.

Prije nesvjestice: vrtoglavica, mučnina, mrak pred očima, problijedi, hladan znoj, brzo disanje i puls.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Što je toplina?

A

Toplina je energija nastala neprekidnom izmjenom tvari stanica tkiva i organa.

Odaje se IZZI (izlučivanje, znojenje, zračenje, isparavanjem)

Termoregulacijski centar u hipotalamusu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Normalna tjelesna temperatura je i o čemu ovisi.

A

između 36 i 36, a do 0,1 i 1,0 viša na sluznicama

ovisi o dobu dana (niža ujutro jer se tijelo nije zagrijalo), životna dob (mlađe tijelo, bolja proizvodnja energije), fizički napor, emocije, žene - ciklus, viša nakon ovulacije, trudnoća - prva 3,4 mjeseca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Čimbenici povišenje tjelesne temperature.

A

Fizikalni (nemogućnost odavanja topline; toplinski udar), kemijski (oštećenje termoregulacijskog sustava, upale…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Što je to vrućica?

A

Vrućica je porast tjelesne temperature iznad gornje granice normale; reakcija organizma na štetne agense, prvi znak upale

zimica - postupno povišenje
drhtavica - nagli porast, ulazak MO
tresavica - jaka hladnoća, drhtanje mišića

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što je to pothlađenost?

A

Pothlađenost je sniženje tjelesne temperature za dva stupnja niže od donje granice normale.

čimbenici: dob, okoliš, kronične bolesti, ozljede, alkohol, lijekovi

uzrok: hladnoća, vjetar, kiša, neadekvatna odjeća, pothranjenost, dehidracija

  1. stupanj (35-32) - svijest je ok, drhtavica, ubrzano disanje i puls, vrtoglavica i mučnina
  2. stupanj (32-28) - nema drhtavice, pospanost, nesvjestica, usporeno disanje, nizak krvni tlak, kašalj
  3. stupanj (28-24) - no svijest/koma, no refleksi, no bol, fibrilacija atrija i ventrikula
  4. stupanj (<24) - šok srčanim aritmijama, koma, smrt
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Mjerenje tjelesne temperature.

A

aksilarno - 36/37
oralno, sublingvalno - 36,5/37,4
rektalno - 37,5
zvukovodu, tubarno - 36,5/37,5

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Nazivi za temperature čovjeka

A

hipotermija < 35
subnormalnost < 36
afebrilnost 36-37
supfebrilnost 37,1 - 38
febrilnost 38,1 - 39
visoka febrilnost > 39

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Bilježenje tjelesne temperature.

A

febris continua - stalno visoka temp, dnevne razlike manje od 1, kritički ili litički se spušta
(trbušni tifus, lobarna pneumornija)

febris remittnes - visoka temp koja po danu oscilira više od 1 stupnja (akutne upale)

febris intermittens - temp čija je razlika veća od 1 stupnja, ali je najniža vrijednost manja od 37
(tuberkuloza i sepsa)

febris recurrens - naizmjence povišena i normalna, 1 ili više dana (paratifus, povratna groznica)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Što je to puls

A

Puls ili bilo je niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka, nastalih kontrakcijama lijeve srčane klijetke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Nabroji mjesta palpacije pulsa.

A

a. temporalis, a. carotis, a. brahialis, a. radialis, a. femoralis, a. poplitea, a. tibialis posterior, a. dorsalis pedis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Pri palpaciji obraćamo pozornost na ____________, ______, ______ i __________

A

Pri palpaciji obraćamo pozornost na frekvenciju, ritam, punoću i amplitudu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Što je to eukardija?

A

Eukardija jesu zabilježene normalne vrijednosti frekvencije pulsa. ZA odraslog čovjeka to je 60 - 80, a za novorođenče 100-150 otkucaja u minuti

39
Q

Što je to bradikardija?

A

Bradikardija je usporen puls, manji od 60 otkucaja u minuti.

Fiziološki: teški radnici i sportaši
Patološki: poremećaji u autonomnom i provodnom sustavu srca, hipotireoze, povišen intrakranijalni tlak, podražaj n. vagusa (parasimatikomimetici, simpatikomimetici, digitalis)

40
Q

Što je tahikardija? Opiši parkosizmalnu tahikardiju.

A

Tahikardija je stanje broja otkucaja većeg od 80 u minuti.

Fiziološki: teška emocionalna stanja, povišena tj. temp. (1- 10 otkucaja)
Patološki: dekompenzacija srca, anemija, hipertireoza, simpatikomimetici

Parkosizmalna tahikardija napad je tahikarije od 130 do 250 ootkucaja u minuti, iznenadan, zlouporaba lijekova, kave, cigareta

41
Q

Puls može biti ritmičan, odnosno pojavljivati se u ___________ razmacima, a može biti i ___________ kada su razmaci pojedinih ___________ nepravilni.

A

Puls može biti ritmičan, odnosno pojavljivati se u pravilnim razmacima, a može biti i aritmičan, kada su razmaci pojedinih otkucaja nepravilni.

42
Q

Koje vrste aritmija postoje?

A

Respiratorna, ekstrasistolija i apsolutna aritmija

43
Q

Što je respiratorna aritmija?

A

Respiratorna aritmija jest pojava nepravilnog ritma pulsa, pri čemu je on ubrzan tijekom inspirija, a usporen je tijekom ekspirija.

  • djeca, mladi, vegetativno labilne osobe
  • nije znak bolesti
44
Q

Što je ekstrasistolija?

A

To je vrsta pravilnog ritma koji je povremeno prekinut prijevremenim pulsnim otkucajima.
Ona mogu biti pojedinačna ali i u pravilnome slijedu

-bigeminija, trigeminija, kvadrigeminija
- trovanje digitalisom

45
Q

Objasni apsolutnu aritmiju.

A

Apsolutna aritmija predstavlja potpuno nepravilan i nejednako punjen ritam pulsa.
-oštećenje srčanog mišića

46
Q

Poremećaji punjenosti pulsa su kada _______ pulsa (ne osjeća se), kada je on ________ (slabo punjen) ili kada je on ________ punjen (ne može se potisnuti)

A
  1. nema pulsa
  2. filiforman puls
  3. jako punjen puls
47
Q

Što je to krvni tlak i o čemu ovisi?

A

Krvni tlak je sila kojom krv pritišće stjenku krvne žile. On ovisi o količini krvi, radu srca i elastičnosti krvnih žila.

-dob, spol, aktivnost, dob dana

48
Q

Objasni vrijednosti krvnog tlaka od optimalnog do 3. stupnja hipertenzije.

A

optimalan <120 <80
normalan 120-129 80-84
v. normalan 130-139 85-89

hipertenzija 1 140- 159 90-99
hipertenzija 2 160-179 100-109
hipertenzija 3 >180 >110

49
Q

Kakav je to kongruentan krvi tlak?

A

Kongruentan krvni tlak čije vrijednosti, i sistoličkog i dijastoličkog, odgovaraju dobi i spolu bolesnika

50
Q

KONVERGENTAN je tlak ako se razlika u tlakovima ________ radi povišenja dijastoličkog tlaka. - _________ _________ _________

A
  1. smanjuje
  2. kronične bolesti bubrega
51
Q

tlak je DIVERGENTAN ako se razlika između tlakova ____________. - ____________, insuficijencija _________ zalistka

A
  1. povećava
  2. hipotireoza
  3. aortog
52
Q

Što je hipertenzija?

A

Hipertenzija je stanje trajno povišenog sistolčkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka iznad 140 mmHg i 90 mmHg

53
Q

Kakvo je disanje u zdravog i odraslog čovjeka?

A

Odrastao čovjek diše nečujno i bez napora. U jednoj minuti udahne 12-20 puta (16-18)

54
Q

Što promatramo kod disanja?

A

frekvenciju, dubinu, ritam, trajanje faza, patološke oblike, dispneju,

55
Q

Objasni četiri vrste frekvencija disanja?

A

eupneja - normalna brzina, 12-20
tahipneja - ubrzano, >20
bradipneja - usporeno <12
apneja - prestanak disanja

56
Q

Kakva može biti dubina disanja i kako ju prepoznajemo?

A

normalno - ujednačeno, bez napora
produbljeno - s naporom, udiše veliku količinu
površno - jedva primjetno, manje količine

57
Q

Kakav je normalan ritam disanja?

A

Disanje bi trebalo biti ujednačeno, s pravilnim smjenama, te je prirodno da je ekspirij dulji

58
Q

Zaduha ili _______ osjećaj je ________ _________.
Fiziološka je pri fizičkom naporu, snažnim emocijama, a patološki je simptom _________ i ___________ bolesti raznih sustava.

A
  1. dispneja
  2. nestašice zraka
  3. organskih i funkcionalnih
59
Q

Patološki oblici disanja su:
Hiperpneja - ___________ _ _________
__________ - duboko, učestalo, pravilan položaj (dekompenzacija srca)
Astmatsko - ________ _ ________ _______
___________- duboko i šumno (metabolička acidoza)
Cheyne-Stokesovo - ______ _____ _ ______ _____ _______
_________ - apneja s nekoliko plitkih udisaja

A
  1. duboko i učestalo (anemija)
  2. ortopnoično
  3. ekspirij je znatno otežan i produljen (bronhjalna astma)
  4. kussssmaltovo
  5. prestanak disanja s sve dubljim pa plićim disanjem
  6. biotovo
60
Q

Koje su to respiratorne komplikacije?

A

To su smanjena plućna ventilacija, zastoj sekreta i infekcija.

61
Q

Fowlerow položaj

A

sjedeći, blago savijena koljena

62
Q

Ortopnoičan položaj - sjedi, uspravno ili nagnuto, noge niz krevet, oslanja se na stolić za hranu

63
Q

Položaj kod upale porebrice

A

leži na bolesnoj srani, bez gibanja

64
Q

položaj kod bolova u trbušnoj šupljini

A

koljena uz prsni koš, smanjuje se napetost

65
Q

trendelenburgov položaj

A

glava i ramena su niže od zdjelice
- bolja cirkulacija
-kolabirali, stanje šoka

66
Q

položaj kod tetanusa

A

toničko-klonični grčevi, oslanja se na pete i zatiljak
- opistotonus

67
Q

položaj kod meningitisa

A

koljena uz prsni koš, glava zabačena unazad

68
Q

položaj onesviještenog bolesnika

A

ispružen, glava nazad i u stranu - prohodnost dišnih puteva

69
Q

quinckeov drenažni položaj

A

specijalni krevet, prelama se po pola, donji dišni putevi u povišenom položaju, prije obroka, 10- 20 min, sestra potiče na iskašljavanje

70
Q

kolemanov

A

unesrećene osobe u prijevozu, na bok, jedan jastuk iza leđa, drugi ispred prsnog koša, donja noga ispružena, gornja savijena, gornja ruka savijena u laktu i ispod glave i jastuka, donja je iza leđa ispružena

71
Q

nelsonov položaj

A

drenažni, potrbušno, jastuk pod trbuh, glava i prsa na dolje

72
Q

nobleov položaj

A

leđima, ramena pognuta
-lumbalna regija/punkcija

73
Q

robsonov položaj

A

na leđima, pješčana vrećica između 11. i 12. rebra
- operacija žučnog mjehura

74
Q

genokubitalni položaj

A

bolesnik oslonjen na koljena i laktove
- debelo crijevo, prostata

75
Q

Nabroji komplikacije dugotrajnog mirovanja i kako najčešće nastaju.

A

dekubitus, tromboza, tromboflebitis, kontrakture, nesvjestica, respiratorne komplikacije

  • One najčešće nastaju zbog smanjene pokretljivosti ——> usporena cirkulacija i smanjena ventilacija pluća.
76
Q

__________ je ograničeno oštećenje kožnog i/ili potkožnog tkiva zbog dugotrajnog pritiska. Za njegov nastanak dovoljno je od ___ do ___ sati.
Mjesta najčešćeg nastanka dekubitusa ovisno o položaju (leđa, potrbuške, bok)

A
  1. dekubitus
  2. 2 - 12
    3.
77
Q

čimbenici koji utječu na nastanak dekubitusa:
endogeni:
egzogeni: (4)

A
  1. bolesti metabolizma, pretilost, pothranjenost, bolesti cirkulacije, neurološki poremećaju, zloćudne bolesti i druga teška stanja
  2. nabori na posteljnom rublju
    nečista i vlažna koža
    neudoban krevet
    imobilizacija
78
Q

Koje su to opasnosti od dekubitusa? (4)

A

-nastanak sepse
- toksični proizvodi odumrlog tkiva
- gubitak proteina
- ožiljci

79
Q

Kako sestra sprečava nastanak dekubitusa?

A
  • održava osobnu higijenu
  • pravilnu prehrana
  • korištenjem antidekubitusnih naprava
  • redovito mijenjanje položaja
  • promatrati mjesta sklona dekubitusu
  • podučiti pacijenta i obitelj
80
Q
  1. stupanj dekubitusa
A

crvenilo koje pobijeli na dodir, topla koža

81
Q
  1. stupanj dekubitusa
A

modra boja, ne nestaje, topla koža, mjehur i blaga oštećenja
- kirurška neinficirana rana

82
Q
  1. stupanj dekubitusa
A

smeđa boja, nekrotično tkivo u rani
- kirurška inficirana rana
- liječi se kirurški, terapija, plastična operacija

83
Q
  1. stupanj dekubitusa
A

zahvaćeni svi slojevi, nekroza
- kirurška inficirana rana
- - liječi se kirurški, terapija, plastična operacija

84
Q

što je tromboza i kada nastaje?

A

Tromboza je komplikacija dugotrajnog mirovanja, a nastaje nakupljanjem trombocita, eritrocita i fibrina - nastaje ugrušak. Najčešće se javlja na donjim udovima

85
Q

koja je razlika između flebotromboze i tromboflebitisa?

A

flebotromboza - nastanak ugruška
tromboflebitis - upaljena stjenka vene na području ugruška

86
Q

Čemu prethodi tromboza?

A

Ona prethodi plućnoj emboliji, u slučaju da se ugrušak otkine.

87
Q

Što su kontrakture?

A

Kontraktura je ograničena gibljivost zgloba u jednom ili svim smjerovima.
Može biti prirođena ili stečena dugotrajnim mirovanjem ili bolestima
- skvrčene tetive nakon gnojne upale
- prirođena anomalija kosti i zglobova

88
Q

Što sve pripada u samostalnu njegu? (čzpg)

A

češljanje, pranje zubi, do pojasa, genitalija, češljanje

89
Q

Što je pripada u djelomičnu njegu? (čzrgn)

A

češljanja, zubi, ruke, genitalije, noge

90
Q

Što je sve povremena njega?

A

kupanje bolesnika u krevetu, pranje kose

91
Q

Pediculus capitis

A

neposredni kontakt, odjeća, šampon s depedikulirajućim djelovanjem

92
Q

pediculus corporis

A

šavovi i nabori odjeće, najčešće zimi, uništavaju se pranjem i glačanjem odjeće

93
Q

pediculus pubis

A

dlake genitalija, spolni kontakt, rublje, uništavaju se brijanjem, pranjem tijela, presvlačenjem rublja

4.s1 (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions