VK 2 Flashcards
Nabroji četiri osnovne vrste tkiva
- živčano, mišićno, vezivno, pokrovno (epitelno)
Razlikovati pokrovni od žljezdanog epitela i dati primjere organa i struktura u kojima se nalaze navedeni oblici epitela
- Pokrovni epitel: protekcija, recepcija, resorpcija
lokalizacija: epiderma, tanko crijevo, pleura, alveole… - Žljezdani epitel: ekskrecija, sekrecija
lokalizacija: žlijezde
Objasniti ulogu pokrovnog i žljezdanog epitela
- Protekcija (od bakterija, mehaničkih oštećenja i isušivanje), resorpcija (mikrovili u tankom crijevu), difuzijska barijera
- Sekrecija i ekskrecija
Objasniti ulogu vezivnog tkiva
- Vezivno tkivo izgrađuje stromu i sudjeluje u oblikovanju bazalne membrane, prehranjuje organe i vrši pasivan prijenos tvari.
Razlikovati vrste vezivnog tkiva
- Sluzavo (kao embrionalno, samo nije pluripotentno), mezenhimalno/embrionalno, retikularno(kolagen III), elastično i rahlo i gusto kolagensko
Definirati pojmove stroma i parenhim
- Parenhim: odgovarajuće specifično tkivo organa, vrši primarni prostor organa
- Stroma: intersticijsko vezivno tkivo organa, građena od rahlog kolagenskog veziva
Nabrojati vrste posebnog vezivnog tkiva
- sluzavo vezivno tkivo pupkovine, spinocelularno vezivno tkivo u jajniku, embrionalno vezivno tkivo mezenhim
Opisati građu masnog tkiva
- Masno tkivo građeno je od adipocita koji se dijele na bijele, WAT stanice s velikim kapima lipida koji služe kao izolacija i energetska sprema te smeđe i bež, BAT stanice koje imaju više manjih kapi lipida i mitohondrije te vrše termogenezu koja je pod upravom simpatikusa.
Opisati građu hrskavičnog tkiva
- Hrskavično tkivo građeno je od hondroblasta i hondrocita te međustanične tvari. Tkivo je (osim u zglobnih hrskavica) obavijeno perihondrijem koji je bitan za rast i održavanje hrskavice. On je dvoslojan (fibrozni i celularni dio). Hrskavica je sama po sebi avaskularna pa su krvne žile neizravno odgovorne za njenu prehranu.
Opisati građu koštanog tkiva
nakon cakline, zajedno s dentinom najtvrđa tkiva u ljudskom organizmu, građen od vanjskog sloja periosta koji se dijeli na stratum fibrosum (vanjski sloj) i stratum osteogenicum (kambijski sloj), zbog bogate vaskularizacije i inervacije je osjetljiv na bol, endost prekriva sve unutarnje površine šupljina kosti, razlikujemo 2 koštana tkiva: kortikalno/kompaktno koje se nalazi s vanjske strane tj oblaže spužvasto/trabekularno (zbog mreže pločica i gredica tj. trabekula) tkivo koje se nalazi iznutra
STANICE KOJE GRADE KOŠTANO TKIVO:
Osteoblasti: kubične stanice, na površini, bazofilne
Osteociti: položeni u koštanim šupljinama
Osteoklasti: višejezgrene divovske stanice, acidofilni, stanice koštane pregradnje i razgradnje
Izvanstanični matriks – obavija stanice koštanog tkiva
Nabrojati vrste hrskavičnog tkiva i navesti primjere struktura u kojima se one nalaze
- Hijalina: zglobovi, hrskavične strukture nosa, grkljana i dušnika
- Elastična: uška, epiglotis, vanjski zvukovod
- Vezivna: meniskusi, fibrozni prsteni (vertebrae)
- Klasificirati kosti prema obliku te dati primjer za svaku vrstu kosti
- Ossa longa: humerus, femur, fibula kao duge i metacarpi, digitorum manus, metatarsi za kratke
- Ossa brevia: ossa carpi i tarsi
- Ossa pneumatica: cavum tympani, paranazalne kosti
- Ossa irregularia: vertebra, costa
- Ossa sesamoidea: patella
- Ossa plana: scapula, os coxae, sternum i kosti svoda lubanje
- Nabrojati, objasniti i uočiti razlike između različitih tipova okoštavanja (osteogeneze)
Razlika: hondralna je osteogeneza kod većine kostiju, u njoj sudjeluje više stanica i ima više faza kod pojedinih dijelova kostiju.
DEZMALNA OSTEOGENEZA: stvaranje kosti iz vezivnog tkiva
* Diferencijacija mezenhimalnih stanica u osteoblaste, koji se onda zazidaju osteoidom (kalcifikacija osteoida – koštani skelet) i postaju osteociti.
* Osteoid – izvanstnični organski matriks
* do desete godine života nadomještaju se lamelarnom kosti
HONDRALNA OSTEOGENEZA: nastanak većine kostiju
* Prvo nastaje plosnata hrskavična osnova koja onda okoštava na dvije lokacije: epifizno (enhondralno) i dijafizno (perihondralno pa enhondralno).
* perihondralna osifikacija: odvija se kao dezmalna/intermembranska osteogeneza.
1. Stvara se koštani omotač koji sprječava hranidbu hrskavice koja onda degenerira (mjehurićasta).
2. Pojava hipoksije označava prelazak u drugu fazu, enhondralnu.
* enhondralna osifikacija: u njoj se tkivo vaskulalizira preko foramen nutritiuma i progenitorne stanice ulaze u nutrinu hrskavice
1. transformacija progenitornih (matičnih) stanica u hondroblaste/klaste
2. Hondroklasti razgrađuju hrskavično tkivo i stvaraju primarnu šupljinu koštane srži (sadrži krvne žile).
3. U petom mjesecu fetalnog razvoja, početkom stvaranja krvi ona prelazi u sekundarnu šupljinu.
Dijelovi tijela i podjela kostura
Objasniti ulogu trajektorijalne građe kosti
- funkcionalna adaptacija kostura na mehaničke napore i naprezanja
- visoka stabilnost uz minimalan utrošak materijala
- štedljivi način izgradnje kosti – pohranjenje koštane srži
Razlikovati primarnu kost od sekundarne kosti
- Vlaknata kost: nepravilna građa, slabo mineralizirana, nepravilno vaskularizirana, veći stupanj hidratacije, nastaje dezmalnom osifikacijom
- Sekundarna ili lamelarna kost: razgradnja primarne kosti, lamelarne građe, osnovna gradivna jedinica osteon
Objasniti načelo vaskularizacije kostiju
- wakmanove i haversove krvne žile
Opisati ulogu inervaciju pokosnice
Opisati rast dugih kostiju u širinu i duljinu
- Prenatalni rast dijafize u duljinu povezan je s enhondralnom osifikacijom proksimalno i distalno.
- Postnatalni rast moguć je dok je epifizna pukotina otvorena. Kraj rasta kostiju uvjetovan je porastom razine spolnih hormona.
- Rast u širinu preko periosta moguć je doživotno.
Objasniti načela koštane pregradnje
- Pregradnja osteona događa se kontinuirano zbog promjena pritiska na kost (biološka plastičnost) i zarastanja fraktura.
- Osteoklasti razgrađuju kost kroz koju onda ulaze krvne žile oko kojih se slojevito odlažu nove lamele
Objasniti građu i ulogu različitih vrsta koštane srži
- Medulla ossium rubra: u djeteta ispunjava sve medularne šupljine, a u odraslih samo kratke i ravne kosti.
U njoj se vrši hematopoeza. - Medulla ossium flava: skladištenje masti
Klasificirati vrste kontinuiranih (synarthrosis) spojeva prema vrsti tkiva između zglobnih tijela i navesti primjere
- Junctura fibrosa (syndesmosis) – syndesmosis, sutura, membrana interossea, gomphosis (alveolarna kost + korijen zuba; Sharpeyeva vlakna)
- Junctura cartilaginea (synchondrosis) – synchondrosis (hijalina + elastična hrskavica; epifizne pukotine adolescana, između rebara i kralježaka), symphisis (disci intervertebrales)
- Junctura ossea (synostosis) – sacrum
Podjela vezivnih spojeva i primjeri
- Syndesmosis – elastična vlakna (lig. flava); kolagena vlakna (syndesmosis tibiofibularis)
Sutura plana Sutura palatina mediana
Sutura squamosa Squama ossis temporalis i parietale
Sutura denticulata
Schindylesis Os spheroidale + vomer
Sutura serrata Sutura sagittalis - membrana interossea
- gomphosis – alveolarna kost + korijen zuba (Sharpeyeva vlakna)
Definirati pojam amfiartroze.
- Slabo pokretni zglobovi, mala ograničena klizna gibanja (zglobovi tarzalnih, metatarzalnih, karpalnih i metakarpalnih kostiju)
Podjela hrskavičnih spojeva i primjeri
- synchondrosis (hijalina + elastična hrskavica; epifizne pukotine adolescana, između rebara i kralježaka)
- symphisis (disci intervertebrales)
Klasificirati vrste nekontinuiranih (diarthroses) spojeva prema složenosti i navesti primjere
art. symplex – između falanga
art. complex – koljeno
art. composita – lakatni zglob
Valjkasti zglobovi (articulatio cilindrica) i primjeri
ginglymus (kutni) – art. talocruralis
articulatio trochoidea (okretni) – art. radioulnaris proximalis/ distalis
Jajoliki zglobovi i primjeri
art. ellipsoidea – art. radiocarpalis, aksoatlantis
Bikondilarni zglobovi i primjeri
art. genus
Kuglasti zglobovi i primjeri
art. sphaeroidea – rameni zglob
art. cotylica – art. coxae
Nabrojati i opisati pomoćne strukture zgloba
- Unutarzglobne ploče – izjednačuju neravnine između zglobnih površina i ublažuju pritisak
a. Disci articulares – u cjelosti ispunjavaju zglobnu čahuru
b. Menisci articulares – oblažu rubna područja zgloba - Labra articularia – povećanje površine konkavnog zglobnog tijela
- Bursae synoviales – elastični jastučići koji omogućuju međusobno klizanje tetiva i mišića u odnosu na kosti
- Sveze
Razlikovati kongruentna i diskongruentna zglobna tijela
- Kongruentni zglobovi – zglobna tijela se lijepo slažu
- Diskongruentni zglobovi – za funkcionalno uzglobljenje potrebne tvorbe koje povećavaju kongruentnost
Opisati tvorbe koje povećavaju kongruenciju između zglobnih tijela
- Unutarzglobne ploče, zglobne usne
Opisati elemente koji mogu ograničavati kretnje zglobova
- Koštano ograničenje – fossa olecrani + olecranon
- Ligamentna inhibicija – lig. illiofemorale
- Mišićna inhibicija – aktivna/pasivna mišićna insuficijencija
Sveze – vrste, uloga
- Intraartikularne
- Ekstraartikularne – pojačavanje zglobne čahure, osiguranje zglobne kretnje, ograničenje opsega kretnje, preuzimanje biološkog rada mišića
Kapsularne sveze
Objasniti pojam hypomochlion te navesti primjer
- Hypomochlion je oslonac klizne tetive, koštana struktura oko koje ona klizi. (patella)
- povećava moment sile povećavanjem virtualnog kraka sile
Definirati pojmove polazište, hvatište, točka pripoja, punctum fixum i punctum mobile
- Hvatište – pokretni dio (Punctum mobile), kraj mišića
- Polazište – fiksni dio (Punctum fixum), početak mišića. Polazište privlači hvatište k sebi.
- Točka pripoja – valjda mjesto gdje se trbuh veže na tetivu
Definirati pojmove: tetiva, glava i trbuh mišića
- trbuh mišića: venter musculi, kontraktilni dio mišića
- tetive: tendines, spojnica mišića s kosti, prenose vlačne sile na pokretne dijelove kostura
- glava mišića: dio (ili cijeli mišić kod mišića s jednom glavom) mišića s posebnim polazištem i zajedničkim hvatištem
Razlikovati pojmove antagonist, sinergist i agonist
- Antagonist – suprotan agonistu
- Sinergist – pomaže agonistu
- Agonist – primarni pokretač
Razlikovati anatomski od fiziološkog presjeka mišića
- Anatomski je presjek onaj okomiti, kroz najdeblji dio mišića, a fiziološki je poprečan presjek svih vlakana. Fiziološki presjek daje informaciju o apsolutnoj snazi mišićnih vlakana.
Razlikovati statičku funkciju od funkcije kretanja mišića
- Funkcija kretanja je ona u kojoj su polazište i hvatište mišića povezani te se mišić kontrahira i proizvodi kretnju. U statičkoj funkciji mišić fiksira i stabilizira kosti. To je tonus mišića.
- Statička funkcija – izometrička – ista duljina, napinjanje
- Funkcija kretanja – izotonična – ista napetost, skraćivanje
Klasificirati vrste poprečnoprugastih mišića
- Prema rasporedu vlakana : usporedni i perasti
- Prema obliku: dvoglavi, troglavi, četveroglavi, dvotrbušni, višetrbušni, prstenasti mišić zatvarač, pločasti, vretenasti
Definirati vrste vlakana poprečnoprugastih mišića
- Spora vlakna: rade na temelju kontinuirane snage i izdržljivosti, filogenetski su starija i uglavnom su tipa I. Imaju više mitohondrija i mioglobina od brzih vlakana, stoga rade aerobno. U njih spadaju autohtoni mišići leđa, međurebreni mišići, adduktori bedra i središnja glava kvadricepsa Sklona su skraćivanju.
- Brza vlakna: filogenetski mlađa, anaerobna, manje izdržljiva ali eksplozivnija. Sklona su atrofiji. Sadrže više glikogena od sporih, crvenih vlakana. Zove ih se još i bijela vlakna. To su mišići udova.
- Tip I: spora vlakna, sporo kontrahiraju i umaraju. Tamna su.
- Tip II: različit broj mitohondrija, brzo umaranje.
Definirati pomoćne strukture mišića i tetiva
- mišićna ovojnica: fascia (jednostruka, zajednička i fascia superficialis)
- tetivna ovojnica: vaginae tendinum (usmjeravaju i olakšavaju klizanje tetiva)
- sluzne vrećice: bursae synoviales (smanjuju trenje)
- retinaculum (sprječavaju otklon tetiva, lokalizacija: podlaktica/šaka…): pridržne sveze
- sesamoidne kosti (služe kao hypomochlion, lokalizacija: patella)
Definirati vrste mišićne insuficijencije
- aktivna (maksimalna kontrakcija mišića ne dovodi zglob do krajnjeg položaja)
- pasivna (nedovoljno velik hod mišića antagonista sprječava potpunu zglobnu kretnju)
Objasniti sljedeća mehanička svojstva mišića: mehanička samokontrola, hod mišića, smjer mišićnog vlaka i snaga mišića
- Mehanička samokontrola – njome se mišićno vlakno skraćuje, a ulazni kut prema tetivi mijenja. Skraćivanjem mišića on se širi, što omogućava lakšu i bolju opskrbu kisikom.
- Hod mišića – razlika duljine prije i nakon kontrakcije, njegovo maksimalno skraćenje.
- Smjer mišićnog vlaka – određuje ga smjer tetive i trbuha. Definira ga ravna crta mišićnog vlaka. Poveznica origa i insertia je glavna crta mišića
- Snaga mišića – sila x krak poluge sile = teret x krak poluge tereta. To je sila kojom mišić može djelovati. Mišiću koji ima dulji virtualni krak sile treba manje sile a time i manje snage za podizanje tereta
Definirati pojam mišićnog lanca i klasificirati mišićne lance prema različitim kriterijima
- Mišićni lanac je funkcionalna jedinica od više mišića.
- otvoreni i zatvoreni
- antagonistički (biceps/triceps)
- agonistički (biceps i brachialis)
Klasificirati mišiće leđa u autohtone i neautohtone
- Autohtoni, iliocostales (C, Th, L),)
o Medijalni: interspinales (C, Th, L), multifidi (C, Th, L), rotatores brevis et longi (C, Th), longissimi (Cr, C, Th, splenii (Cr, C), spinalis (Cr, C, Th), semispinales (Cr, C, Th)
o Lateralni: iliocostales (C, Th, L), intertransversarii (p. et a. C, Th, med. et lat. L), splenius, longissimus, levatores - Neautohtoni: latissimus dorsi, trapezius, rhomboideus, teres major i minor, serrati posterior superior et inferior
Definirati pojmove: arterija, vena, arteriola, venula i kapilara
- Arterija – krvne žile koje odvode krv od srca, imaju vlastite mišiće
- Vena- žile koje dovode krv do srca, nastaju spajanjem venula
- Arteriola – odjeljak arterije s najmanjim promjerom
- Venula – u njima se prikuplja krv
- Kapilara – vrsta krvnih žila koje su vidljive samo mikroskopski, u njima dolazi do izmjene plinova sa tkivom
Nabrojati i objasniti mehanizme kontrole kapilarne prokrvljenosti
- prekapilarni sfinkteri: cirkularni glatki mišići koji „otvaraju“ i „zatvaraju“ kapilare
- arteriovenske anastomoze: žile koje izravno povezuju arterije i vene, vrlo bitne u koži (termoregulacija)
- ventilne arterije/vene: sposobnost širenja intime u lumen
Opisati građu i objasniti ulogu venskih zalistaka
- regulacija protoka krvi
- Sastoje se od dvaju nasuprotnih džepastih podvostručenja intime koji djeluju poput ventila. Otvaraju se samo za krv koja teče put srca. Dosta su zastupljeni u područjima u kojima krv teče suprotno od smjera sile teže
Objasniti ulogu vena kao kapacitativnih krvnih žila
- Vene, za razliku od arterija, imaju jako tanke stijenke
- Velik lumen: u njima se nalazi oko 80% ukupne krvi tijela
Nabrojati i objasniti mehanizme koji sprječavaju povratni venski protok
- Mišićna crpka: masirajuće djelovanje okolnih skeletnih mišića na vene u svrhu gibanja krvi kroz vene, prema srcu.
- Arteriovensko povezivanje: vena prati arterijski pulsni val. Slično kao mišićna crpka, samo je taj mišić onaj arterijski. U udovima se oko arterija skuplja više vena kako bi se optimiziralo povezivanje.
- Usisno djelovanje srca: pomaže vlaku krvi iz vena bližih srcu (npr. šuplje vene, vv. Cavae)
- Udisaji i izdisaji: mijenja tlak u prsištu
- Venski zalisci
Definirati pojmove limfa i chylus
- Limfa: tekućina koja je filtracijom prešla iz intersticijskog prostora u limfne žile, slična krvnoj plazmi, bogata limfocitima i trigliceridima
- Chylus(kilus): crijevna limfa bogata mastima
Nabrojati uloge sustava limfnih žila
- Potpora krvožilnom sustavu u transportu tekućine (tekućina koja se gubi iz kapilara), raspodjela masti iz crijeva u krv, uloga u imunosnom sustavu
Opisati građu i objasniti ulogu limfnih čvorova
- Uloga: služe kao filtracijske stanice za antigene koji se transportiraju kroz limfu
- Građa: limfni čvor ima oblik graha. Limfni parenhim se sastoji od cortexa, paracortexa (puno limfocita T), srži i hiluma (ulaz/izlaz krvnim žilama, konkavno). Na konveksnoj strani nalaze se ulazi za limfne žile (vas afferentia), a konkavno je izlaz, vas efferens.
Navesti osnovne morfološke dijelove živčane stanice
- Soma: tijelo s jezgrom
- Dendrit: tanki izdanak, prima impulse
- Akson: dugi izdanak, provodi impuls prema
Nabrojati vrste živčanih stanica prema broju njihovih nastavaka i dati primjer struktura u kojima se te stanice nalaze
- multipolarni neuroni: brojni dendriti
a. lokalizacija: prednji rog kralježničke moždine, Purkinjeove stanice u mozgu
b. projekcijski neuroni: prenose impulse preko velike udaljenosti
c. interneuroni: povezuju aferentne i eferentne neurone u SŽS - bipolarni neuroni: jedan dendrit i jedan akson
a. lokalizacija: mrežnica, njušni epitel - pseudounipolarni neuroni: dio aksona vrši funkciju dendrita
a. lokalizacija: spinalni gangliji moždanih živaca - monopolarni neuroni
a. osjetni neuroni: aferentni, prenose primjene podražaje od osjetilnih tjelešaca
b. motoneuroni: eferentni, inerviraju skeletne mišiće
Razlikovati aferentna od eferentnih vlakana te somatska od visceralnih
- aferentna ili osjetna/senzorička vlakna: provode podražaje iz periferije do SŽC
- eferentna ili motorička su ona koja provode podražaje iz SŽC do periferije tijela.
- somatska: prenose impulse iz okoline (izvantjelesnog prostora) u CŽS
- visceralna: prenose impulse iz/do unutarnjih organa
Definirati pojmove periferni živac i ganglij
- Gangliji: nakupine neurona u perifernom živčanom sustavu
- Periferni je živac skup svih eferentnih i aferentnih živčanih vlakana koja idu iz some neurona sive tvari medulle ili u spinalnim ganglijima.
