Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Bioloska Psihologija > Vid > Flashcards

Vid Flashcards

1
Q

Osjetljivost

A

kod vida sposobnost detektiranje slabo osvijetljenih predmeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Oštrina vida

A

Sposobnost percipiranja detalja predmeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Cilijarni mišici

A

Očni mišici koji mijenjaju zakrivljenost leće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Akomodacija

A

Proces prilagodjavanja konfiguracije leće, kako bi predmeti bili u fokusu na mrežnici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Binakularna disparentnost

A

Razlika između retinalnih slika istog predmeta na dvijema retinama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Receptori

A

Stanice specijalizirane za primanje okolinskih hemijskih signala, mehaničkih signala i signala u obliku zračenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Horizontalne stranice

A

Sloj retinalnih neurona koji sluzi za lateralnu komunikaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Bipolarni stanice

A

Stanice u srednjem dijelu retine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Amakrine stanice

A

Sloj retinalnih neurona čija je funkcija lateralna komunikacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Retinalne ganglijske stanice

A

sloj neurona u retini čiji aksoni izlaze iz očne jabučice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Slijepa pjega

A

područje mrežnice gdje se aksoni retinalnih ganglijskih stanica skupljaju, prolaze kroz receptroski sloj i napuštaju oko u vidu vidnog živca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Središnja jabucica(foeva)

A

Središnje ulegnuće u mrežnici specijalizirano za oštar vid

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nadopunjavanje

A

automatska upotreba informacija koje vidni sustav dobija iz receptora oko slijepe pjege za percipiranje dijela retinalne slike koji nedostaje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Čunjići

A

vidni receptori koji posreduju nastanak oštrih obojenih slika pri dobrom osvijetljenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Štapići

A

Vidni receptori koji posreduju nastanak akromatskih neoštrih slika pri slabom osvijetljenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Teorija dupliciteta

A

teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog, a štapići pri nastanku skotopičkog vida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Teorija dupliciteta

A

▪ Teorija dupliciciteta – teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog, a štapići pri nastanku skotopičkog vida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Fotopticki vid

A

Vid posredovan čunjićima koji preteže pri dobrom osvijetljenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Skotopticki vid

A

vid posredovanj štapićima koji preteže kod slabog osvijetljenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Nazalna hemiretina

A

Polovina svake mrežnice uz nos

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Temporalna hemiretina

A

Polovina svake mrežnice uz sljepoočnice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Krivulja fotopičke spektralne osjetljivosti

A

krivulja osjetljivosti čunjića na različite valne dužine svjetla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Krivulja skotopičke spektralne osjetljivosti

A

krivulja osjetljivosti štapica na različite valne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Purkinjeov fenomen

A

pri jakom svjetlu crvene i žute valne dužine izgledaju svjetlije od plavih i zelenih valnih dužina istog intenziteta. Pri slabom svjetlu plave i zelene valne dužine izgledaju svjetlije od crvenih i žutih valnih dužina istog intenziteta

25
Sakade
Brzi pokreti očiju između fiksacija
26
Stabilizirana retinalnih slika
retinalna slika koja se ne pomiče po retini kada se oko miče
27
Transdukcija
Pretvaranje jedne vrste energije u drugu
28
Rodopsin
Fotopigment u štapićima
29
Apsorcijski spektar
krivulja koja pokazuje kako neka tvar apsorbira svjetlo različite valne dužine
30
Retino-genikulu-strijarni put
glavni vidni put iz retine u strijarni kortekst (primarno vidno područje korteksa) preko lateralnog koljenstog tijela u talamusu
31
Primarno vidno osjetno područje korteksa
područje korteksa u kojem izravno završavaju vlakna iz lateralnog koljenstog tijela
32
Lateralno koljensto tijelo (corpus geniculatum laterale)
šestoslojna talamička struktura koja dobiva informacije iz retine i šalje ih u primarno vidno područje korteksa
33
Retinotopno
Organizirano prema mapi retine
34
Parvocularni slojevi
slojevi u lateralnom koljenastom tijelu koji su građeni od malih živčanih stanica gornja četiri sloja
35
Magnocelularni slojevi
slojevi u lateralnom koljenastom tijelu građeni od velikih živčanih stanica; donja dva sloja
36
Pojačanje kontrasta
Pojačanje percepcije rubova
37
Omatidije
Vidni receptori podkovastog raka
38
Lateralni pleksus
lateralna neuralna mreža koja povezuje receptore za vid kod potkovastog raka
39
Lateralna inhibicija
inhibicija susjednih neurona ili receptora u topografskom nizu
40
Receptivno polje
Područje (npr. Na mrežnici) unutar kojeg odgovarajući podražaj može utjecati na aktivnost živčane stanice
41
Stanice s "uključenim" središtem
stanice koje odgovaraju na svjetlo u središtu svog receptivnog polja reakcijom „uključenja“, a na svjetlo na periferiji svog poja reakcijom „isključenja“
42
Stanice s "isključenim" središtem
stanice koje odgovaraju na svjetlo u središtu svog receptivnog polja reakcijom „isključenja“, a na svjetlo na periferiji svog receptivnog polja „reakcijom“ uključenja
43
Jednostavne stanice
živčane stanice u vidnom području korteksa koje maksimalno reagiraju na podražaje u obliku ravnih rubova u određenom položaju i orijentiranim na određeni način
44
Složene stanice
živčane stanice u vidnom području korteksa koje maksimalno reagiraju na podražaje u obliku ravnih rubova smještenim bilo gdje u njihovu receptivnom polju
45
Binakularno
Uključuje oba oka
46
Skupno polje
područje koje obuhvaća sva receptivna polja neurona u određenom stupcu vidnog korteksa
47
Teorija spacijalnih frekvencija
teorija prema kojoj vidno područje korteksa kodira vidne strukture u vidu njihovih sastavnih rešetki u obliku sinusoide
48
Rešetka u obliku sinusoide
površina jednako raspoređenih paralelnih naizmjenice tamnih i svijetlih pruga koje nastaju mijenjanjem inteziteta svjetla uzduž rešetke u obliku sinusoide
49
Fourierova analiza
Matematički postupak za razlaganje složenog vala (npr. Jednog EEG signala) u sastavne sinusoide različitih frekvencija
50
Akromatske boje
Crno, bijelo i sivo
51
Kromatske boje
Boje poput plave,zelene, žute
52
Trikromatska (komponentna ili sastavana) teorija
teorija prema kojoj relativna razina aktivnosti u tri različite vrste čunjića izazvana svjetlom određuje percipiranu boju
53
Teorija suprotnih (oponentnih) procesa
teorija prema kojoj neki receptor ili neuron signalizira jednu boju kad odgovara na jedan način (inpr. Pojačanom aktivnošću), a signalizira komplementarnu boju kad odgovara na suprotan način (npr. Smanjenom aktivnošću)
54
Komplementarne boje
parovi boja koje daju bijelo ili sivo kada se kombiniraju u jednakim dijelovima. Svaka boja ima svoju komplementarnu boju
55
Mikrospektrofotomerija
Postupak koji je upotrebljen za mjerenje apsorpcijskog spektra fotopigmenta koji sadrži pojedini vidni receptor
56
Konstantnost boja
Tendencija da predmet ima istu boju kad se mijenjaju valne dužine koje reflektira
57
Retinex teorija
Landova teorija da boju neke površine određije njezina refeksija. Vidni sustav određuje refleksiju neke površine uspoređujući mogućnosti susjednih površina reflektiranja kratkih, srednjih i dugih valnih dužina
58
Dvostruko suprotne (dualno opnentne) stanice za boje
neuroni koji reagiraju na razlike u valnim dužinama svjetla koje podražuje susjedna mjesta u njihovu receptivnom polju
59
Citokrom oksidaza
enzim koji je u naročito visokim koncentracijama prisutan u dvostruko suprotnim stanicama za boje u vidnoj kori

Bioloska Psihologija (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions