Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Bioloska Psihologija > Vid > Flashcards

Vid Flashcards

1
Q

Osjetljivost

A

kod vida sposobnost detektiranje slabo osvijetljenih predmeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Oštrina vida

A

Sposobnost percipiranja detalja predmeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Cilijarni mišici

A

Očni mišici koji mijenjaju zakrivljenost leće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Akomodacija

A

Proces prilagodjavanja konfiguracije leće, kako bi predmeti bili u fokusu na mrežnici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Binakularna disparentnost

A

Razlika između retinalnih slika istog predmeta na dvijema retinama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Receptori

A

Stanice specijalizirane za primanje okolinskih hemijskih signala, mehaničkih signala i signala u obliku zračenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Horizontalne stranice

A

Sloj retinalnih neurona koji sluzi za lateralnu komunikaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Bipolarni stanice

A

Stanice u srednjem dijelu retine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Amakrine stanice

A

Sloj retinalnih neurona čija je funkcija lateralna komunikacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Retinalne ganglijske stanice

A

sloj neurona u retini čiji aksoni izlaze iz očne jabučice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Slijepa pjega

A

područje mrežnice gdje se aksoni retinalnih ganglijskih stanica skupljaju, prolaze kroz receptroski sloj i napuštaju oko u vidu vidnog živca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Središnja jabucica(foeva)

A

Središnje ulegnuće u mrežnici specijalizirano za oštar vid

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nadopunjavanje

A

automatska upotreba informacija koje vidni sustav dobija iz receptora oko slijepe pjege za percipiranje dijela retinalne slike koji nedostaje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Čunjići

A

vidni receptori koji posreduju nastanak oštrih obojenih slika pri dobrom osvijetljenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Štapići

A

Vidni receptori koji posreduju nastanak akromatskih neoštrih slika pri slabom osvijetljenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Teorija dupliciteta

A

teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog, a štapići pri nastanku skotopičkog vida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Teorija dupliciteta

A

▪ Teorija dupliciciteta – teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog, a štapići pri nastanku skotopičkog vida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Fotopticki vid

A

Vid posredovan čunjićima koji preteže pri dobrom osvijetljenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Skotopticki vid

A

vid posredovanj štapićima koji preteže kod slabog osvijetljenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Nazalna hemiretina

A

Polovina svake mrežnice uz nos

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Temporalna hemiretina

A

Polovina svake mrežnice uz sljepoočnice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Krivulja fotopičke spektralne osjetljivosti

A

krivulja osjetljivosti čunjića na različite valne dužine svjetla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Krivulja skotopičke spektralne osjetljivosti

A

krivulja osjetljivosti štapica na različite valne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Purkinjeov fenomen

A

pri jakom svjetlu crvene i žute valne dužine izgledaju svjetlije od plavih i zelenih valnih dužina istog intenziteta. Pri slabom svjetlu plave i zelene valne dužine izgledaju svjetlije od crvenih i žutih valnih dužina istog intenziteta

25
Q

Sakade

A

Brzi pokreti očiju između fiksacija

26
Q

Stabilizirana retinalnih slika

A

retinalna slika koja se ne pomiče po retini kada se oko miče

27
Q

Transdukcija

A

Pretvaranje jedne vrste energije u drugu

28
Q

Rodopsin

A

Fotopigment u štapićima

29
Q

Apsorcijski spektar

A

krivulja koja pokazuje kako neka tvar apsorbira svjetlo različite valne dužine

30
Q

Retino-genikulu-strijarni put

A

glavni vidni put iz retine u strijarni kortekst (primarno vidno područje korteksa) preko lateralnog koljenstog tijela u talamusu

31
Q

Primarno vidno osjetno područje korteksa

A

područje korteksa u kojem izravno završavaju vlakna iz lateralnog koljenstog tijela

32
Q

Lateralno koljensto tijelo (corpus geniculatum laterale)

A

šestoslojna talamička struktura koja dobiva informacije iz retine i šalje ih u primarno vidno područje korteksa

33
Q

Retinotopno

A

Organizirano prema mapi retine

34
Q

Parvocularni slojevi

A

slojevi u lateralnom koljenastom tijelu koji su građeni od malih živčanih stanica gornja četiri sloja

35
Q

Magnocelularni slojevi

A

slojevi u lateralnom koljenastom tijelu građeni od velikih živčanih stanica; donja dva sloja

36
Q

Pojačanje kontrasta

A

Pojačanje percepcije rubova

37
Q

Omatidije

A

Vidni receptori podkovastog raka

38
Q

Lateralni pleksus

A

lateralna neuralna mreža koja povezuje receptore za vid kod potkovastog raka

39
Q

Lateralna inhibicija

A

inhibicija susjednih neurona ili receptora u topografskom nizu

40
Q

Receptivno polje

A

Područje (npr. Na mrežnici) unutar kojeg odgovarajući podražaj može utjecati na aktivnost živčane stanice

41
Q

Stanice s “uključenim” središtem

A

stanice koje odgovaraju na svjetlo u središtu svog receptivnog polja reakcijom „uključenja“, a na svjetlo na periferiji svog poja reakcijom „isključenja“

42
Q

Stanice s “isključenim” središtem

A

stanice koje odgovaraju na svjetlo u središtu svog receptivnog polja reakcijom „isključenja“, a na svjetlo na periferiji svog receptivnog polja „reakcijom“ uključenja

43
Q

Jednostavne stanice

A

živčane stanice u vidnom području korteksa koje maksimalno reagiraju na podražaje u obliku ravnih rubova u određenom položaju i orijentiranim na određeni način

44
Q

Složene stanice

A

živčane stanice u vidnom području korteksa koje maksimalno reagiraju na podražaje u obliku ravnih rubova smještenim bilo gdje u njihovu receptivnom polju

45
Q

Binakularno

A

Uključuje oba oka

46
Q

Skupno polje

A

područje koje obuhvaća sva receptivna polja neurona u određenom stupcu vidnog korteksa

47
Q

Teorija spacijalnih frekvencija

A

teorija prema kojoj vidno područje korteksa kodira vidne strukture u vidu njihovih sastavnih rešetki u obliku sinusoide

48
Q

Rešetka u obliku sinusoide

A

površina jednako raspoređenih paralelnih naizmjenice tamnih i svijetlih pruga koje nastaju mijenjanjem inteziteta svjetla uzduž rešetke u obliku sinusoide

49
Q

Fourierova analiza

A

Matematički postupak za razlaganje složenog vala (npr. Jednog EEG signala) u sastavne sinusoide različitih frekvencija

50
Q

Akromatske boje

A

Crno, bijelo i sivo

51
Q

Kromatske boje

A

Boje poput plave,zelene, žute

52
Q

Trikromatska (komponentna ili sastavana) teorija

A

teorija prema kojoj relativna razina aktivnosti u tri različite vrste čunjića izazvana svjetlom određuje percipiranu boju

53
Q

Teorija suprotnih (oponentnih) procesa

A

teorija prema kojoj neki receptor ili neuron signalizira jednu boju kad odgovara na jedan način (inpr. Pojačanom aktivnošću), a signalizira komplementarnu boju kad odgovara na suprotan način (npr. Smanjenom aktivnošću)

54
Q

Komplementarne boje

A

parovi boja koje daju bijelo ili sivo kada se kombiniraju u jednakim dijelovima. Svaka boja ima svoju komplementarnu boju

55
Q

Mikrospektrofotomerija

A

Postupak koji je upotrebljen za mjerenje apsorpcijskog spektra fotopigmenta koji sadrži pojedini vidni receptor

56
Q

Konstantnost boja

A

Tendencija da predmet ima istu boju kad se mijenjaju valne dužine koje reflektira

57
Q

Retinex teorija

A

Landova teorija da boju neke površine određije njezina refeksija. Vidni sustav određuje refleksiju neke površine uspoređujući mogućnosti susjednih površina reflektiranja kratkih, srednjih i dugih valnih dužina

58
Q

Dvostruko suprotne (dualno opnentne) stanice za boje

A

neuroni koji reagiraju na razlike u valnim dužinama svjetla koje podražuje susjedna mjesta u njihovu receptivnom polju

59
Q

Citokrom oksidaza

A

enzim koji je u naročito visokim koncentracijama prisutan u dvostruko suprotnim stanicama za boje u vidnoj kori

Bioloska Psihologija (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions