Percepcija, pažnja Flashcards
Elektroceptivni osjetni sustavi
pet osjetnih sustava koji tumače djelovanje vanjskih podražaja: vid, sluh, dodir, miris i okus
Primarno osjetno područje
dio osjetnog korteksa koji prima većinu informacija izravno iz talamičkih relejnih jezgara jednog osjetnog sustava
Sekundardno osjetno područje
dio osjetnog korteksa koji prima većinu informacija iz primarnog osjetnog područja jednog osjetnog sustava ili iz drugih sekundarnih osjetnih područja sustava
Asocijativno područje
dio korteksa koji prima informacije iz više osjetnih sustava
Hijerarhijska organizacija –
organizacija u niz razina koje je moguće reagirati; npr. primarna područja kore, sekundarna područja kore i asocijativna područja kore izvode progresivno sve detaljniju analizu
Osjet
rezultat jednostavnog procesa detekcije prisutnosti podražaja
Percepcija
proces višeg reda, koji obuhvaća integraciju, prepoznavanje i interpretaciju složenih sklopova osjeta
Funkcionalna odijeljenost
podjela na različita područja od kojih svako obavlja različitu funkciju; npr. u osjetnim sustavima različiti dijelovi sekundarnog i asocijativnog korteksa analiziraju različite aspekte istog podražaja
Paralelna obrada
simultana analiza informacija koja se provodi višestrukim paralelnim putovima neuralne mreže
Prestrijano područje
sekundarno vidno područje smješteno neposredno ispred primarnog
Intertemporalno područje
donji dijelovi temporalnog režnja. Sekundarno vidno područje uključeno u prepoznavanje predmeta
Posteriorno parijetalno područje
asocijativno područje kore koje prima ulazne informacije iz vidnog, slušnog i somatosenzornog sustava i uključeno je u percepciju prostornog smještaja
Skotom
Područje sljepoće u vidnom polju
Perimetrija
Postupak kojim se dobiva mapa skotoma
Nadopunjavanje
postupak kojim vidni sustav automatski koristi informacije dobivene iz receptora oko skotoma da bi postigao percepciju onog dijela retinalne slike koji nedostaje
Hemianopsija
skotom koji prekriva polovicu vidnog polja
“Slijepi vid”
sposobnost nekih pacijenata, slijepih zbog kortikalnog oštećenja, da nesvjesno vide neke dijelove okoline
Subjektivne konture
percipirane vidne konture koje fizički ne postoje
Dorsalni tok
grupa vidnih putova koji iz primarnog vidnog područja preko dorsalne prestrijarne kore idu do dorsalnog parijetalnog korteksa. Prema jednom shvaćanju funkcija dorsalnog toka je vidna kontrola ponašanja
Ventralni tok
grupa vidnih putova koji iz primarnog vidnog područja preko ventralnog prestrijarnog idu u interotemporalni korteks. Prema jednom shvaćanju funkcija ventralnog toka je svjesna vidna percepcija
Teorija „gdje“ naspram „što“
teorija prema kojoj dorsalni tok posreduje percepciju smještaja predmeta („gdje“ se predmet nalazi), dok ventralni tok posreduje percepciju „što“ predmet jest
Teorija „kontrole ponašanja“ naspram „svjesne percepcije“
teorija prema kojoj dorsalni tok posreduje kontrolu opnašanja vidnim informacijama dok ventralni tok posreduje svjesno viđenje
Propagnozija
Vidna agnostika za lica
Agnozija
nemogućnost prepoznavanja određene vrste podražaja, koja se ne može pripisati osjetnom deficitu, niti verbalnom ili intelektualnom poremećaju
Vidna agnozija
nemogućnost prepoznavanja vidnih podražaja koja se ne može pripisati osjetnom, verbalnom ili intelektualnom poremećaju
Bubnjić
Membrana tympani
Slušne košćice
tri koščice u srednjem uhu malleus (čekić), incus (nakovanj) i stapes (stremen)
Ovalni prozorčić
membrana pužnice koja prenosi vibracije sa slušnih koščica na kohlearnu tekućinu
dugačka, savinuta struktura u untrašnjem uhu koja sadrži Cortijev organ
Dugačka, savinuta struktura u untrašnjem uhu koja sadrži Cortijev organ
Cortijev organ
slušni osjetni organ, koji se sastoji od bazilarne membrane, slušnih osjetnih stanica s dlačicama i pokrovne membrane
Osjetne stanice s dlačicama
Slušni receptori
Bazilarna membrana
membrana Cortijeva organa na kojoj su učvršćene stanice s dlačicama
Pokrovna membrana
membrana pužnice koja se naslanja na slušne osjetne stanice
Slušni živac
ogranak VIII kranijalnog živca (nervus vestiobulocochlearis) koji provodi slušne impulse iz osjetnih stanica na bazilarnoj membrani
Tonotopna organizacija
organizacija u skladu s frekvencijom zvuka, kao npr. kod primarnog slušnog područja
Vestibularni sustav
osjetni sustav koji otkriva promjene u smjeru i intenzitetu pokreta glave i pridonosi održavanju ravnoteže slanjem signala u motorički sustav
Gornje olivarne jezgre
jezgre u produljenoj moždini koje igraju ulogu u lokalizaciji zvuka
Donji kolikuli (colliculi inferiores)
strukture u tektumu srednjeg mozga koje primaju slušne informacije iz gornjih olivarnih jezgara
Medijalno koljensato tijelo (corpus geniculatum mediale)
slušna talamička jezgraj koja prima živčane impulse iz donjih kolikula i šalje ga u primarno slušno područje u kori velikog mozga
Slobodni živčani završetci
kožni receptori koji se sastoje od završetaka živčanih vlakana koji ne sadrže nikakve specijalizirane strukture osjetljivi su na promjene u temperaturi kože i na bol
Pacinijeva tjelešca
najveći i najdublje smješteni kožni receptori osjetljivi na nagle pomake kože
Stereognozija
Prepoznavanje predmeta opipom
Dermatom
područje tijela inervirano lijevim i desnim stražnjim korijenom određenog segmenta kralježničke moždine
Sustav dorslnih kolumni i medijalnog lemniskus
dio somatosenzornog sustava koji se penje stražnjim dijelom bijele tvari kralježničke moždine i prenosi impulse vezane uz dodir i propircepciju
Anterolateralni sustav
dio somatosenzornog sustava koji se penje anterolateralnim dijelom bijele tvari kralježničke moždine i prenosi impulse povezane s boli i temperaturom
Medijalni lemniskus (lemniscus medialis)
somatosenzorni put između dorsalnih jezgara produljene moždine i ventoposterolateralne jezgre talamusa
Ventroposterolateralna jezgra
talamička relejna jezgra somatosenzornog i okusnog sustava
Somototopna organizacija
organizaccija u skladu s mapom površine tijela, kao npr. u slučaju primarnog somatosenzornog područja
Somatosenzorni homunculus
somatotopna mapa primarnog somatosenzornog područja
Astereognozija
Nemogućnost prepoznavanja predmeta opipom
Astomatognozija
Nemogućnost prepoznavanja dijelova vlastitog tijela
Anozognozija
uobičajena nemogućnost neuroloških pacijenata da prepoznaju vlasite simptome
Kontralateralno zanemerivanje
poremećaj kod kojeg postoji tendencija da se ne odgovara na podražaje koji su kontralateralni povredi mozga
Prednji cingularni korteks
prednji dio cingularne vijuge, uključen u čuvstvene rekacije na bolne podražaje
Teorija nadzirnog ulaza
teorija prema kojoj silazni živčani impulsi iz mozga mogu aktivirati neuralne krugove u kičmenoj moždini koji djeluju kao svojevrsna vrata za protok impulsa te na taj način blokirati nadolazeće impulse iz receptora za bol
Periakveduktalna siva tvar
Siva tvar oko cerebralnog akvedukta, koja sarži opijatne receptore i aktivira silazni sustav analgezije
Endorfini
Endogeni (interno proizvedeni) opijatni analgetici
Fantomski ud
Živa i uvjerljiva percepcija amputiranog uda
Feromoni
mirisi koje ispušta jedan pripadnik neke vrste i time izaziva specifične obrasce ponašanja kod drugih pripadnika iste vrste
Njušni epitel
sluzava membrana koja oblaže gornje dijelove nosne šupljine i sadrži njušne receptorne stanice
Njušna lukovica (bulbus olfactorius)
sadrži prvi kranijalni živac koji vodi prvenstveno do amigdala i piriformnog korteksa
Piriformni korteks
dio medijalnog temporalnog korteksa koji izravno prima njušne impulse
Mediodorsalna jezgra
talamička relejna jezgra njušnog sustava
Orbitorontalni korteks
prednji dio frontalnog režnja koji prima njušne informacije iz talamusa
Okusni poljupci
Skupine okusnih receptora
Solitarna jezgra
relejna jezgra okusnog sustava u produljenoj moždini
Ansomina
Gubitak njuha
Aguesija
Gubitak okusa
Selektivna pažnja
sposobnost da se usmjerimo na mali dio od mnoštva podražaja kojima smo izloženi u svakom trenutku
Sljepoća za promjene
teškoće u percipiranju velikih promjena u dijelovima slike na koje se ne obraća pažnja, u slučaju kad se te promjene unose u kratkim intervalima tijekom prikazivanja slike
Fenomen domjenka
sposobnost da nesvjesno pratimo sadržaj jednog razgovora dok smo svjesno usmjereni na drugi