utjecaj globalnog zatopljenja na hidrosferu i kriosferu Flashcards
što je kriosfera
obuhvaća sve ledene pokrove, ledenjake, led u moru, snijeg i trajno zamrznuto tlo (permafrost) na Zemlji
da li se ledeni pokrovi i led smanjuje u posljednjih nekoliko desetljeća ili se povećava i pomoću čega to možemo vidjeti
satelitski podaci pokazuju smanjenje
za koliko se smanjila debljina leda u Arktičkom oceanu
za 40%
posljedica čega je kontinuirano smanjenje leda u polarnim širinama sjeverne hemisfere
posljedica rasta temperatura zbog globalnog zatoljenja
gdje je brže topljenje leda, na Arktičkom području ili Antarktici
na Arktičkom području jer je Antarktika manje osjetljiva zbog hladne morske struje, viših nadmorskih visina i snježnih padalina. Na Antarktici se povremeno ledeni pokrov smanjuje, ali također postoje faze lagane ekspanzije
koji dio Antarktičkog poluotoka je najosjetljiviji te što se tamo događa
Antarktički poluotok na zapadu bilježi veći porast temperature od ostatka kontinenta te su u tom djelu česta pucanja i lomljenja dijelova ledenih ploča koje plutaju u moru (komadi leda mogu izazvati probleme u pomorskom prometu)
što je pozitivno kod otapanja leda u području Arktike
otvaraju se morski putevi
što je permafrost
trajno zamrznuto tlo
do čega dovodi otapanje permafrosta
-do stvaranja viška vode na površini i intenziviranja hidrološkog ciklusa
-unatoč povećanoj količini padalina, tlo će se isušiti zbog smanjenja permafrosta i manjeg broja dana pod snježnim pokrivačem
-oslobađanje metana i ugljikovog dioksida u atmosferu
-oslobađanje virusa
što će uzrokovati navede buduće klimatski uzrokovane promjene u kriosferi
uzrokovati će promjene u ekosistemu poput migracije biljnih i životinjskih vrta ili smanjenja brojnosti jedinki pojedinih vrsta
kakva će biti kiselost polarnih oceana i zašto
biti će sve kiselija zbog apsorbiranja CO2 iz atmosfere, što će dovesti do otapanja skeleta od kalcijeva karbonata
ako razmatramo duga vremenska razdoblja s čime je povezana globalna razina mora
s promjenama volumena leda u svijetu
ako razmatramo kraća razdoblja s čime je povezana globalna razina mora
navesti
s kombiniranjem djelovanja nekih drugih faktora:
-termalna ekspanzija vode
-izostatska ravnoteža
-topljenje leda
1.termalna ekspanzija oceanske vode
-ima najveći utjecaj na porast;
-ekspanzija hladne vode je mala te promjena temperature neće prouzročiti značajniju promjenu volumena;
- u toploj vodi može uzrokovati značajan porast razine mora
2.izostatska ravnoteža
-lagano uzdizanje Zemljine kora zbog izostatske ravnoteže;
-topljenje velikih količina leda koji je tisućama godinama pritiskao podlogu uzrokuje lagano izdizanje površine koje traje još i danas
3.topljenje leda
-topljenje leda na Grenlandu i Antarktici ima najmanji utjecaj na porast morske razine
da li je globalno zatopljenje jedini uzrok porasta morske razine
ne, ali ga ubrzava
koje su prognoze porasta morske razine do kraja 21.st
zašto je to loše
porast morske razine za 50 cm
-polovica svjetskog stanovništva živi u priobalnim područjima te će to područje biti poplavljeno
-nestat će plodno poljoprivredne zone posebno u deltama velikih rijeka
-
koja su područja ugrožena porastom razine svjetskog mora
-deltna područja
-Nizozemska
-mali i reljefno niski otoci
1.deltna područja
-najugroženiji su
-npr. delte u Bangladešu - ljetni monsun gura morsku vodu i diže razinu mora i donosi padaline, a tamo su rijeke koje ne mogu nigdje otjecati te dolazi do preljevanja
2.Nizozemska
ugrožena područja su ona koja su već sada zaštićena od prodiranja mora poput Nizozemske
-više od polovice države čine priobalne ravnice uglavnom ispod razine mora (polderi), a radi se o jednoj od najgušće naseljenih država na svijetu
koja su deltna područja s najvećim rizikom od poplavljivanja morem
delta Gangesa i Brahmaputre
3.mali i reljefno niski otoci
-npr Maldivi u Indijskom oceanu i Maršalovi otoci u Pacifiku
zašto je Venecija ugrožena
Venecija je priobalni grad koji ima problem slijeganja u mulj, a porast razine mora će taj problem samo pogoršati
problemi s pitkom vodom
-zagađenje
-jače isparavanje
-problemi vodoopskrbe
-mnoga područja bit će pogođena suhim ljetina s dugim periodima bez kiše
-viša temperatura dovodi do pojačane evaporacije, što utječe na smanjeno prihranjivanje podzemnih voda i površinsko otjecanje
-dodatno će biti pogođena porječja umjerenih širina sjeverne hemisfere zbog izostanka prihranjivanja površinskih voda od topljenja snijega na proljeće. To će utjecati na vodoopskrbu stanovništva, poljoprivredu i proizvodnju električne energije u hidroelektranama
-velike probleme izazvat će i sve češći klimatski ekstremi poput poplava i suša
koje države imaju najviše permafrosta
Rusija i Kanada
