Prirodni Uzroci Klimatskih Promjena Flashcards
Što je atmosfera?
-Zemljin plinoviti omotač koji se sastoji od mješavine plinova
Zasto promjene u sastavu atmosfere mogu dovesti do klimatskih promjena
Jer različiti plinovi različito propuštaju Sunčevu i terestričku radijaciju
Koji su prirodni uzroci klimatskih promjena
-promjena sastava atmosfere
-vulkanska aktivnost
-promjena rasporeda kopna i mora
-astronomski
Žao je vulkanska aktivnost uzrok klimatskih promjena
Tijekom erupcije iz Zemljine unutrašnjosti osim magme izbija ogromna količina vulkanske prašine. Ona može uzrokovati porast temperature, jer dobro apsorbira Sunčevu radijaciju, dok vrlo teško propušta terestričku i time sprječava radijaciju.
No, prevelika količina prašine izaziva suprotan efekt. Visoka koncentracija prašine u atmosferi sprječava prodor Sunčeve kratkovalne radijacije do Zemljine površine pa dolazi do zahlađenja.
Kakvi su to staklenički plinovi?
To su plinovu koji imaju sposobnost pojačane apsorpcije terestričke dugovalne radijacije, dok istovremeno propuštaju kratkovalnu radijaciju. Oni na Zemlji izazivaju efekt staklenika.
Koji su staklenički plinovi
Ugljični dioksid
Vodena para
Kako djeluje učinak staklenika
Sunce emitira elektromagnetsko kratkovalno zračenje. Dio reflektira, a dio odlazi na površinu Zemlje. Kada Sunčeve zrake padaju na površinu Zemlje, nastaje toplinska energija. Zemlja otpušta toplinu, pa se atmosfera zagrije od dole. S toga, najtoplije je pri dnu,tj. površini Zemlje.
Zašo promjena rasporeda kopna i mora utječe na klimu
Jer dolazi do promjene smjera morskih struja
Kako utječe viša koncentracija vodene pare u zraku
Što je više koncentracija vodene pare u zraku, temperatura zraka je viša.
Što je ugljikov ciklus
To je biokemijski ciklus u kojem se ugljik izmjenjuje između biosfere, pedosfere, litosfere, hidrosfere i atmosfere na Zemlji.
Koji su glavni spremnici ugljika u prirodi
Atmosfera
Tlo
Oceani
Litosfera
Sedimenti
Živi i neživi organizmi
Tko su najveći spremnici ugljika
Oceani
Kako se ugljik oslobađa u atmosferu, a kamo vraća u ocean
U području uzlaznih struja oslobađa se u atmosferu, dok se padalinama vraća natrag u ocean.
U kojem dijelu oceana se nalazi najveća koncentracija ugljika i zasto
U polarnim područjima oceana jer hladnija voda otapa više ugljikovog dioksida
U kojem obliku se nalazi ugljik u atmosferi
Ugljikovog dioksida
Je li ugljik važan na život na Zemlji. Zašto
Da
Sve zelene biljke koje sadrže klorofil pretvaraju ugljikov dioksid u ugljikohidrate procesom fotosinteze
Kako se ugljik oslobađa u atmosferu
-procesom disanja svih živih organizama
-raspadanjem uginulih organizama
-izgaranjem organskih tvari poput fosilnih goriva
-vulkanskim erupcijama
Što je više ugljika u oceanima to su oni…
Kiseliji
Što radi ugljikov ciklus
Ugljikov ciklus stalnom izmjenom ugljika održava količinu ugljikovog dioksida uglavnom stabilnom
Kako čovjek ugrožava ugljikov ciklus
Čovjek je svojim djelatnostima poput izgaranja fosilnih goriva i pretjerane deforistacije doveo do povećanja koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi, jer se ugljik oslobađa brže u atmosferu nego što se prirodnim procesima može ukloniti.
Čovjek je od početka industrijalizacije do današnjih dana značajno narušio ovaj prirodni proces
Kako utječe globalni porast temperature na topivost ugljika
globalni porast temperature utječe na slabiju topivost ugljika u vodi te se s vremenom sve manje ugljika prenosi u oceane.
Kako možemo “obnoviti” ugljikov ciklus
Trebali bi “zazeleniti” zemlju
Trebali bi manje koristit ugljen i naftu
Što je paleogeografija
odnosi se na odnos kopna i mora
Šo se čest dovodi u vezu s klimatskim promjenama u geološkoj prošlosti
Paleogeografske promjene
Kako se objašnjava postanak permokarbonske glacijacije na južnoj hemisferi
Komtinenti mijenjaju svoj položaj zbog kretanja litosfernih ploča.
Položaj kontinenta u višim geografskim širinama može dovesti do inicijalnog stvaranja ledenog pokrova
kako utječe raspodjela kopna i mora
Utječe na smjer morskih struja. Za stvaranje ledenih pokrova smatra se idealan takav smjer morskih struja koje omogućuju transport vlažnog zraka na hladnije kontinente na kojima postoji planinski lanac
što predstvalja najveći problem
najveći problem predstavlja pronalaženje uzroka izmjene glacijala i interglacijala unutar jedne glacijacije
čija se teorija uzima za objašnjenje izmjena glacijala i interglacija
Teorija Milutina Milankovića
-srpski matematičar
-prva polovica 20.st
-ciklično mijenjanje tri orbitalna parametra Zemlje koja dovode do različitog intenziteta Sunčeva zračenja na različitim dijelovima te samim time do različitog zagrijavanja planeta
koji su parametri
1.nagib osi Zemljine rotacije
2.promjena oblika Zemljine putanje oko Sunca
3.osna precesija
opisat nagib osi Zemljine rotacije
Nagib osi Zemljine rotacije na orbitalnu ravninu koji se mijenja u periodu od 41 000 godina.
opisati promjenu oblika Zemljine putanje oko Sunca
Promjena oblika Zemljine putanje oko Sunca od kružne do eliptične svakih 92 000 godina
-afel - položaj kada je Zemlja najudaljenija od Sunca
-perihel - položaj u kojem je Zemlja najbliže Suncu
opisati osnu precesiju
to je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde
- mijenja se svakih 19 000 do 23 000 godina
gdje su ekstremnija godišnja doba, na južnoj ili sjevernoj polutci
na južnoj su ekstremnija
što je Milanković isticao o tim orbitalnim promjenama
Milanković je isticao da sve te orbitalne promjene imaju vrlo mali utjecaj na ukupnu godišnji količinu energije koju Zemlja prima od Sunca. Smatrao je da te promjene uzrokuju značajnije razlike u raspodijeli Sunčeve energije po godišnjim dobima i na različitim geografskim širinama
je li intenzitet Sunčeva zračenja konstantan
nije
što predstavlja Sunčevo zračenje
Sunčevo zračenje predstavlja cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koji dolazi od Sunca
što su Sunčeve pjege
to su tamnija i hladnija područja na površini Sunca, prosječne temperature oko 4000 °C u odnosu na 6000 °C na ostatku površine
što utječe na promjene intenziteta Sunčeva zračenja
Sunčeve pjege
s čime je povezana pojava i nestanak Sunčevih pjega
s utjecajem snažnih magnetskih polja. Najčešće se pojavljuju u ciklusima koji traju 11, 22 ili 80 - 90 godina
kako djeluje pojava pjega na intenzitet Sunčeva zračenja
iako bi logičan zaključak bio da pojava pjega uzrokuje slabiji intenzitet Sunčeva zračenja, u stvarnosti one djeluju potpuno suprotno.
-veći broj pjega rezultira jačina intenzitetom zračenja, jer su tada okolna područja oko pjega sjajnija i toplija
od čega se sastoji Sunce
od vodika i helija
što se događa s vodikom u Suncu
vodika je sve manje i manje u Suncu jer se vodik pretvara u helij
