Usmeni pitanja

Question 1

Koja je razlika između tehničko građevnog i arhitektonsko građevnog kamena?

Answer 1

Tehnički građevni kamen koristi se u građevinarstvu kao: drobljeni kamen za održavanje cesta, za
izradu donjih nosivih slojeva na cestama, tucanik za izradu zastora željezničkih pruga itd. Također se
koristi u metalurgiji: proizvodnji abrazivnih sredstava, kao punila u proizvodnji boja, lakova itd. Za
svaki slučaj namjene taj je kamen zdrovljen, mljeven usitnjen, ili kad su mu dimenzije najveće lomljen
u nepravilne komade. Svrstava se u 7. grupu ZOR-a zajedno s građevinom pijeskom i šljunkom.
Dobivanje je uz pomoć eksploziva (masovno miniranje). Proizvod kamenoloma tehničkog kamena je
usitnjeni kamen (može se dobiti i iz tektonski poremećenog ležišta).
AGK se naprotiv koristi kao blokovski, kao dekorativno-zaštitni i dekorativno-funkcijski element
građevnih objekata svih namjena (npr. unutarnja i vanjska horizontalna i vertikalna oblaganja). Od
njega se izrađuju ploče različito obrađenih površina, za vanjska zidna i podna oblaganja. Koristi se u
kiparstvu, fine klesarije, grobnoj arhitekturi. Za svaki slučaj namjene temeljni proizvod iz kojeg se
izrađuju naznačeni proizvodi je kameni blok. Tvori zasebnu grupu (4.) u podjeli mineralnih sirovina
prema ZOR-u. Prilikom njegove eksploatacije cilj je dobiti zdravi blok, dobivanje je bez uporabe
eksploziva. Eksploataciju AGK, za razliku od tehničkog kamena, karakterizira nastanak velikih količina
kamenog otpada (jalovine).
TEMELJNE RAZLIKE: istraživanje, eksploatacija, prerada i namjena.
a) Namjena:- tehničkog kamena: za održavanje cesta, donjih nosivih slojeva na cesti, izrada betona,
za zidanje, kao vezivo i termoizolacija, proizvodnja lakova i boja, papira, gnojiva, lijekova….
- arhitektonskog: kao blokovski te ploče za oblaganja tj. ukrasno-zaštitna uloga
b) Strukturni sklop:- tehnički: iz tektonski poremećenih ležišta
- arhitektonski: masivna, blokovita i kompaktna stijenska masa (tektonski očuvana)
c) Dekorativnost je specifična samo za Ag kamen
d) Koeficijent iskorištenja je mali kod Ag kamena ( karbonati 20-65%, silikati 5-40%)
e) Otkopavanje:
- tehnički kamen: uklanjanje površinske jalovine pa masovno miniranje, preguravanje na utovarno
transportni plato, oplemenjivanje u postrojenju, deponiranje i direktni utovar i otprema.
- Ag: uklanjanje otkrivke, piljenje i prevrtanje primarnih blokova, dobivanje komercijalnih b
lokova, utovar i otprema komercijalnih blokova
f) Ag kamen je ekološki čišći

Question 2

Komercijalna podjela arhitektonsko građevnog kamena?

Answer 2

• Temelje se na petrološkim značajkama, ali znatno više uključuju i značajke fizičkomehaničkih svojstava, obradivosti, primjene i trajnosti nakon ugrađivanja (dvije grupe,
  GR I MR)
  Graniti – obuhvaća sve stijene silikatnog sastava bez obzira na njihovu genezu, prvenstveno
  magmatske i metamorfne. Tu spadaju stijene iz grupe: granita, diorita, gabra, labradorita (mag), gnajs
  i kvarciti (meta).
  Mramori – obuhvaća sve stijene karbonantnog sastava, bez obzira na genezu: vapnence (sed),
  mramore (metam), travertini, oniksi.
  Najzastupljenija podjela u praksi:
  1. Mramor – objedinjuje kategorije tvrdih i srednje tvrdih karbonatnnih, kalcitnih i dolomitnih,
  stijena sedimentnog i metamorfnog postanka.
• Mramori s.s. (met, karb, kalcitne i dol stijene izrazitog kristaliniteta, upotrebljavaju se za
  arhitektonske, likvone i primjenjene umjetničke svrhe)
• Tvrde i srednje tvrde vapnence (karbon sed stijene koje su kompaktne, čvrste i izrazito
  otporne na habanje, oblaganje vert površina inter i ekster)
• Travertini (kemijske karb sed stijene, lako se obrađuju i glačaju, oblaganje vert površina
  inter i ekster)
• Oniks mramori (kem karb sedimenti, arh groblja, spomen obilježja)
  2. Graniti – objedinjuje izrazito tvrde silikatne stijene za obradu kojih se koristi tehnologija
  obrade granita. Zajedničko im je svojstvo trajnost i nepromjenljivost.
• Homogeni, orijentirani, venozni
  3. Kvarcit – izdvojen u samostalnu grupu od granita zbog visokog sadržaja kvarca, sastoje se ili
  odg gotovo samo kvarca ili imaju tinjaca, velika statička čvrstoća, otporne na visokim
  temperaturama.
  4. Kamen – pješčenjaci, škriljci, gnajsi, porfiri, bazalti, trahiti, vulkanske stijene, vapnenci i
  vapneni tufovi, konglomerati i breče

Question 3

Koje su karakteristike ležišta arhitektonsko građevnog kamena?

Answer 3

• Ležište AGK mora imati strukturni sklop kod kojeg su razmaci između tektonskih
  diskontinuiteta u stijenskoj masi veliki i međusobno približno paralelni i okomiti
• Ležište AGK mora karakterizirati masivnost, bankovitost i kompaktnost stijenske mase, tj.
  ležište mora imati takav strukturni sklop koji omogućava vađenje ekonoski značajnih
  količina zdravih blokova pogodnih za industrijsku preradu

Question 4

Obzirom na petrografski sastav i geološku građu s gledišta postojanja ležišta arhitektonsko
građevnog kamena, na kojih pet regija smo podijelili Republiku Hrvatsku?

Answer 4

Podijelili smo na: SZ HRV (Hrvatsko zagorje), SI HRV (Slavonija), Karlovačko – goransko –
lička regija, Istra, J HRV (Dalmacija)

Question 5

U kojim kamenolomima se u Istri u naslagama gornje Jure eksploatira ag kamen?

Answer 5

U vapnencima eksploatira se u kamenolomima Kirmenjak, Valkarin (JI od poreča)
- U naslagama gornje krede: Rudistni vapnenci eksploatiraju se u Buljskoj antiklinali: Sveta
Lucija i u kamenlomou Kornarija, također u kamenolomu Valtura i Vinkuran

Question 6

U kojim kamenolomima se u Istri u naslagama donje krede eksploatira ag kamen?

Answer 6

U vapnencima donje krede eksploatira se u kamenolomima EP Kanfanar (istarski žuti), u
kamenolomu Selina

Question 7

Koje vrste ag kamena se eksploatiraju u Istri u naslagama gornje krede?

Answer 7

Eksploatiraju se rudistni vapnenci (možda i tamnosmeđi i posebice dekorativni numulitni
vapnenci)

Question 8

Koji kamenolomi se nalaze u kontinentalnom dijelu okolice Trogira?

Answer 8

U kontinentalnom dijelu u okolici Trogira nalaze se kamenolomi Seget, Plano i Vrsine s
istoimenim nazivima kamena

Question 9

Koje vrste kamena se eksploatiraju pokraj mjesta Dolac Donji na području Zagorskih Poljica
sjeverno od planinskog grebena Mosora?

Answer 9

Dolit (kamen velike otpornosti na habanje), Mosor i Fantazija.

Question 10

Koji veliki kamenolomi se nalaze u neposrednoj blizini Pučišća na otoku Braču?

Answer 10

Punta-Barbakan, Sivac-Sivac jug i Kupinovo-Kupinovo istok

Question 11

Koji kamenolomi se nalaze na istočnom dijelu otoka Brača na području općine Selca?

Answer 11

Glave, Zečevo i Žaganj Dolac

Question 12

O čemu ovisi mogućnost iskorištavanja nekog ležišta arhitektonsko građevnog kamena?

Answer 12

Ovisi o kakvoći (ekonomski isplativa, nije svugdje u ležištu jednaka), dekorativnosti i
količini mineralne sirovine (što manji izdanci, što realniji podaci), geološko-tektonskim
prilikama (krovine, eks naslage, podina), zemljopisnom položaju (klima, naseljenost,
prom pov) , tehničko-ekonomskim uvjetima, kao i opće društvenim i ekološkim prilikama

Question 13

Koji je redoslijed istraživanja ležišta i kako smo podijelili istraživačke radnje?

Answer 13

Redoslijed istraživanja sastoji se od: prognoziranje, prospekcija i istraživačke radnje
- Istraživačke radnje smo podijelili u: prethodna, detaljna i eksploatacijska

Question 14

Na koji način morfološki oblici terena ukazuju na strukturnu građu u podzemlju?

Answer 14

Brojne vrtače su predisponirane jačim trošenjem – ne mora značiti da nema AG kamena
- Kod slojeva ujednačene homogene građe površine su redovito glatke s glatkim ovalnim
ispupčenjima – kamen povoljnih značajki
- Mrežasti tip karstifikacije s međusobno isprepletenim brazdama ukazuje na djelovanje
karstifikacije duž mrežastog spleta pukotina i prslina. Ako su pukotine i prsline međusobno
paralelne, tada je površina sloja karstifikacijom izbrazdana.
Rupičasta karstifikacija površine kamena ukazuje na jače korozijsko djelovanje duž
poroziteta i šupljikavosti - oslabljena mjesta u vapnenjačkoj masi

Question 15

. Što obuhvaća rekognoscirajuća prospekcija?

Answer 15

U stadiju rekognoscirajuće prospekcije pronalaze se i registriraju pojave AGK. Utvrđuje se
položaj stijenskog masiva, eventualne serije slojeva, koji mogu biti značajni za detaljnija
istraživanja, zatim oći uvjeti njihovog zalijeganja, te se izdvajaju oni dijelovi stijena koji su
pogodni za površinsko otkopavanje.

Question 16

Što obuhvaća detaljna prospekcija?

Answer 16

U stadiju detaljne prospekciej podrobnije se izučavaju i ocjenjuju otkrivene pojave i
dijelovi stijenskih masa na kojima će se nastaviti istraživanja. Uz korištenje prirodnih
izdanaka, uovom se stadiju mogu provesti i jednostavniji rudarski istraživački zahvati koji
će omogućiti dobivanje opće slike o uvjetima zalijeganja svake pojave korisne stijene, a
zatim i orijentacijske kvalitativne značajke kamena, postojanost njegovih svojstava, kao i
orijentacijska veličina ležišta.

Question 17

Koji orijentacijski podaci se nastoje dobiti tijekom prospekcije?

Answer 17

Nastoje se dobiti podaci o: genetskom i ekonomskom tipu ležišta; uvjetima zalijeganja,
sastavu i građi stijenske mase; stupnju oštećenosti i ispucalosti; fizičko-mehaničkimz
značajkama kamena; stupnju dekorativnosti; rudarsko-tehničkim uvjetima otkopavanja.

Question 18

Što je temeljni cilj istraživačkih radnji?

Answer 18

Temeljni cilj istraživačkih radnji je otkrivanje ekonomski interesantnih ležišta AGK i
dobivanje podataka neophodnih za projektiranje i izvođenje eksploatacijskih radnji.

Question 19

Što obuhvaćaju prethodna istraživanja?

Answer 19

Prethodna istraživanja obuhvaćaju izučavanje površinskog diejla ležišta, određivanje
njegove moćnosti, specifičnosti građe i sastava, izdvajaju se litološki tipovi stijena,
utvrđuju se temeljni sustavi pukotina i prslina, dubina rastrošnih zona i stupanj
rastrošnosti na različitim dubinama, procjenjuje se mogući postotak iskorištenja stijenske
mase, utvrđuje se kakvoća kamena i proučavaju hidrogeološki uvjeti ležišta

Question 20

Što omogućavaju detaljna istraživanja?

Answer 20

Detaljna istraživanja se provode na ležištima koja su pozitivno ocijenjena prethodnim
istraživanjima
- Ona omogućavaju proračun zaliha A i B kategorije
- Detaljno treba istražiti onaj dio ležišta koji će se prvi eksploatirati
- Detaljna istraživanja omogućavaju detaljnu diferencijalnu ocjenu pojedinih dijela ležišta,
dok prethodna omogućavaju opću ocjenu ležišta kao cjeline
- Prilikom određivanja gustoće mreže istraživačkih radnji za prevođenje zaliha u višu
kategoriju, treba se osim zakonskih ograničenja, rukovoditi i podacima o postojanosti
moćnosti, uvjetima zalijeganja i kvalitativnim značajkama kamena. Suviše gusta mreža =
nepotrebno trošenje para, rijetka = nemoš dobit ništ konkretno

Question 21

Što se utvrđuje probnom eksploatacijom?

Answer 21

Poželjno je u sklopu detaljnih istraživanja uklopiti i probnu eksploataciju, kojom se
najbolje može utvrditi koeficijent iskorištenja ležišta, tehnološki parametri prerade
blokova i postotak dobivanja ploča iz jedinice volumena bloka. Pored određivanja
postotka dobivanja blokova standardnih dimenzija, potrebno je odrediti i postotak
blokova čije dimenzije odstupaju od standardnih, te postotak otpadnog materijala.
Vprobeks ovisi o građi ležišta.
- U pojedinim, sumnjivim slučajevima, probna se eksploatacija radi u stadiju prethodnih i u
stadiju detaljnih istraživanja. Osim određivanja postotka dobivanja blokova iz
cjelokupnog stijenskog masiva, probna eks omogućava upoznavnavanja svojstva
obradivosti kamena i stupnja iskorištenja pri obradi.

Question 22

Na temelju čega se vrednuju ležišta arhitektonsko građevnog kamena?

Answer 22

Ležišta AGK vrednuju se, kao i ležišta drugih MS, temeljem rudarsko-geoloških i tehničkotehnoloških (uporabni i preradbeni) kriterija. Budući da je AGK MS čija uporabna
vrijednost bitno ovisi i o dekorativnim elementima, vrijednost ležišta se procjenjuje i
temeljem dekorativnog (estetskog) kriterija.

Question 23

Koji je poželjan odnos između dužine, širine i visine komercijalnog bloka?

Answer 23

Poželjno je da između dimenzija komercijalnih blokova – dužine (d), širine (š) i visine (v)
postoji odnos – d : š : v = 1 : ½ : ½ do 1 : ½ : 1/3

Question 24

U koliko kategorija se razvrstavaju komercijalni blokovi prema Posebnim uzancama i koliko
mora biti dužina bloka da bi se mogao svrstati u 1. kategoriju?

Answer 24

Razvrstavaju se u 6 kategorija, da bi se blok mogao svrstati u 1. kategoriju mora imati
dužinu >3m

Question 25

Kako se dijele ležišta prema kriteriju cjelovitosti stijenske mase?

Answer 25

Prema cjelovitosti stijenske mase, ležišta se dijele na:
a. Ležišta izvanrednih mogućnosti (mogu se vaditi blokovi izuzetnih dimenzija i rezati po
želji, Visočani kraj DU i Vinkuran u Istri)
b. Ležišta velikih mogućnosti (teško se mogu vaditi blokovi izuzetnih dimenzija, ali mogu
se vaditi blokovi visokih komercijalnih kategorija, Klanfar, Pakovo Selo kraj Drniša,
Sivac na Braču)
c. Ležišta ograničenih mogućnosti (samo niže kategorije, do 2m dužine, najveći broj
naših ležišta spada u ovu grupu)
d. Ležište tombolona (predstavljaju cjelovite blokove nepravilnih oblika do metar
kubnih, ne isplati se veće rezat u pravilne)

Question 26

Kako se dijele ležišta obzirom na ujednačenost izgleda kamene mase u ležištu? Koje
primjere naših ležišta poznajete?

Answer 26

• Ležišta ujednačenog izgleda – ležišta u kojima nema nikakvog izdvajanja tipova i inačica,
  jer nema razlike u općem izgledu kamena izvađenog iz stijenske mase
• Ležište umjereno ujednačenog izgleda – ležišta u kojima nema nikakvog izdvajanja tipova
  i inačica, ali su prisutne umjerene razlike u izgledu, koje se toleriraju
• Neujednačena ležišta – ležišta u kojima je neophodno izdvajanje tipova i inačica, zbog
  osjetnih razlika u općem izgledu. U ovu se grupu svrstavaju i ležišta u kojima je kamena
  masa relativno ujednačenog izgleda, ali kvalitetno neujednačena u pojednim dijelovima
  ležišta
  1. Veselje Unito (ujednačeniji) i Veselje Fiorito(rudistni fragmenti)
  2. Sivac: Adria Grigio,- Unito(ujednačeniji), - Ventao (bitomenske žile),- Macchiato (bioturbiran)
  3. romanovac (crvenkast, ljepši) i tulovac (tamno siv, otporniji na habanje ismrzavanje)
  4. Klanfanar- klanfanar orašar
  5. Zečevo- zečevo i zečevo venato

Question 27

Kojim koeficijentima se određuje izdašnost ležišta?

Answer 27

• Ovaj kriterij je pokazatelj vrijednosti i ekonomičnosti ležišta, pa stoga ima posebnu vrijednost. On
  izražava udio komercijalnih blokova, tj. Definira koeficijent iskorištenja MS.
• Koeficijent otkrivke – količina jalovinske mase koja se mora ukloniti da bi se mogla otkopati jedinica
  količine korisne MS. Ovo je odnos između volumena jalovinske mase Vo koja prekriva dio stijenske
  mase predviđene za eksploataciju i volumena tog eksploatibilnog dijela stijenske mase Vg
  Ko=Vo/Vg
  Koeficijent iskorištenja – iskorištenje korisne MS. On predstavlja odnos između volumena svih
  komercijalnih blokova Ve iz eksploatabilnog dijela stijenske mase prema volumenu te eskploatibilne
  mase Vg.
  Ki= Ve/Vg
  Koeficijent gubitka – razlika ukupne i iskorištene količine eksploatibilne stijenske mase u ležištu jesu
  gubici te mae, tj suprotna vrijednost od koef iskorištenja
  Kg = 1 -Ki
  Ukupni koeficijent izdašnosti stijenske mase – odnost volumena komercijalnih blokova
  (eksploatacijske zalihe) prema volumenu ukupne stijenske mase (Vu) u ležištu (eks dio + otk)
  Ku=Ve/Vu=Ve/(Vo+Vg)

Question 28

Koja je temeljna misao vodilja pri odluci o načinu otvaranja kamenoloma AGK?

Answer 28

Temeljna misao vodilja mora biti najekonomičniji i najsigurniji način što potpunijeg
vađenja blokova iz kamenoloma.

Question 29

Koje značajke utječu na odabir načina otkopavanja?

Answer 29

Temelj za izbor načina otkopava je samo ležište sa svim svojim podzemnim i površinskim
značajkama
- Kakvoća i količina kamena, dekorativnost i ujednačenost boje, položaj slojeva,
ujednačenost debljine slojeva, raspored i prostorni odnos diskontinuiteta, zemljopisni
položaj i konfiguracija terena, kapacitet proizvodnje, životna dob ležišta

Question 30

Koji su odlučujući čimbenici izbora površinskog ili podzemnog načina otkopavanja?

Answer 30

Odlučujući čimbenici su: narav naslaga koje prekrivaju eksploatacijski sloj kamene mase,
stupanj kompaktnosti, tvrdoća, žilavost, vodonosnost, poglavito debljina tih naslaga.

Question 31

Podjela kamenoloma?

Answer 31

S obzirom na položaj, odnosno na otvaranje i razradu ležišta kamenolomi AGK dijele se u
dvije temeljne grupe:
a) Kamenolome s površinskim načinom eksploatacije (dnevni kopovi)
b) Kamenolome s podzemnim načinom eksploatacije (podzemni
kopovi), oni se uobičajeno dijele se samo po metodi eksploatacije
(ugl je komorno-stupna)
- Kamenolomi s površinski načinom eksploatacije dijele se, obzirom na položaj
eksploatabilne mase u prostoru na:
a) Površinske brdske ili visinske kamenolome
b) Površinske nizinske kamenolome, koji se pak dijele na:
ii. Plitke, najčešće jednoetažne kamenolome
iii. Dubinske, višeetažne kamenolome
- Također imamo i prijelazni oblik između pov i pod eks u koji spadaju kamenolomi koji se
eksploatiraju podsijecanjem ili radom pod strehom. To je ustvari prijelaz na pravi
podzemni rad, odnosno to je djelomično podzemno dobivanje pri kojem za osvjetljenje
radilišta služi dnevno svjetlo.

Question 32

Razvitak sredstava i tehnologija dobivanja kamenih blokova?

Answer 32

Egipat – kugle dolerita u jednom grobu u Tebi 1500 g. prije Krista
Bušenje kamena pomoću cijevi, bakrene, brončane ili bambusove trske, s abrazivnim prahom i
vodom, primjenom rotacije i pritiska
Za cijepanje su se rabili suhi drveni klinovi nabijeni u prirodne diskontinuitete, koji su nakon toga
polijevani s vodom pri dobivanju blokova kamena, za njihovo odvaljivanje i dizanje, poluga je
nezamjenjiva
Vatra- granit (kvarc i feldspat)
Kovane željezne alatke - rupe u stijeni ručnim načinom dlijetom i čekićem, uz zakretanje dlijeta u rupi
- do druge polovine XIX. stoljeća - počinje primjena strojnog bušenja zračnim bušaćim čekićem, a
poslije i hidrauličnim čekićem
Barut se u Europi počinje primjenjivati u XIII. st., a u kamenolomima u Apuanskim alpama 1700-tih
godina
Helikoidalna žična pila s abrazivnim prahom (kremenim pijeskom), koncem XIX. st.,
Napredak rezanja blokova u stijenskoj masi postignut je uvođenjem dijamantne žične pile (1977.
god.) i lančane sjekačice u Republici Hrvatskoj 1980.
Za dobivanje blokova granita rabi se rezanje plamenom, tzv plameno-mlazno dobivanje – neće se
razmatrati
Tehnologija vodenim mlazom pod velikim tlakom je još uvijek u razvojnoj fazi i koristi se samo na
ležištima granita
Prva “prava” metoda, počinje uporabom poluge i primitivnih alatki za kopanje – Egipat – vapnenci,
pješčenjaci, alabaster, granit i bazalt
Tehnologiju Egipćana naslijedili su Grci i kasnije Rimljani
Ostaci antičkog kamenarstva u Hrvatskoj su brojni – Prvo su dlijetom i čekićem ili pijukom šiljkom
izrađivani kanali ili “pašarini”, koji mogu biti znatnih dubina- 5 ploha a 6. ploha horizontalna -
oslobađa se izradom utora ili “formela” i pobijanjem klinova
Uporaba baruta u našim kamenolomima datira polovinom prošloga stoljeća. U kamenolomu
Kirmenjak barutom je “odrezan banak” koji se kasnije bušenjem i cijepanjem klinovima dijelio u
blokove.
Pojavom helikoidalne žice počinje pravi razvoj različitih tehnologija eksploatacije
Tada se prvi put spominje pojam “primarni blok”, veliki odvaljeni dio stijene čijih je svih šest ploha
slobodno i koji je približno paralelopipednog oblika

Question 33

Koji su suvremeni tehnološki ciklusi površinskog otkopavanja?

Answer 33

Suvremeni tehnološki ciklusi površinskog otkopavanja su:

• Ukljanjanje otkrivke
• Otvaranje, te rastvaranje ležišta izradom usjeka
• Odvajanje primarnih blokova iz stijenske mase
• Obaranje primarnih blokova na radni plato etažo (nagib je horizontalan)
• Četvrtanje primarnih u komercijalne blokove

Question 34

Od kojih se tehnoloških ciklusa sastoji podzemna eksploatacija?

Answer 34

Otvaranje podzemnih ulaza na jednoj ili više razina

• Izrada hodnika i dobivanje blokova iz njih
• Izrada zaštitnih stupova u materijalu lošijih fizičko-mehaničkih i geotehničkih značajki
• Izrada komora u kojima se dobivaju blokovi uobičajenim površinski metodama

Question 35

Što se podrazumijeva pod obradom AG kamena?

Answer 35

Pod obradom AGK podrazumijeva se sveukupni radni proces čiji je rezultat kameni
proizvod određenog oblika, dimenzija i kvalitete vanjske površine.

Question 36

Koja su dva osnovna tipa mehaničke obrade i što se podrazumijeva pod nemehaničkom
obradom?

Answer 36

Dva osnovna tipa mehaničke obrade su: abrazivna obrada i udarna obrada (obrada
odsijecanjem), a u procesu nemehaničke obrade spada termoobrada i neki noviji načini
obrade: plameno-mlazna obrada, obrada ultrazvukom, laserska obrada, i obrada
strujama visokih frekvencija.

Question 37

Koja dva osnovna stadija obrade podrazumijevaju tehnološki procesi?

Answer 37

Prvi stadij predstavlja obradu po obliku i dimenzijama, a drugi je onaj stadij obrade kod
kojeg se ne mijenja oblik proizvoda (ovaj se dalje dijeli na približnu i točnu obradu), već
mu se obrađuje vanjska površina (ujedno predstavlja i završnu obradu).

Question 38

Na čemu se zasniva proces termoobrade?

Answer 38

Proces termoobrade zasniva se na osjetljivosti sastojaka kamena-minearala na toplotne
udare (termičke šokove). Djelovanjem mlaza plamena vrlo visoke temperature i
vremenski ograničenog trajanja dolazi do pucanja (termofraktura) i razbijanja mineralnih
zrna, tj. Do odljuskavanja tankoh površinskog sloja kamena i stvaranje manje/više
hrapave površine.

Question 39

Čime se kod termoobrade izvodi približna i točna obrada a čime točna i završna?

Answer 39

Približna i točna termoobrada obavlja se termorezačima, a točna i završna termičkim
čekićima (termoudaračima)

Question 40

Što je to termorezač i koji su mu osnovni dijelovi?

Answer 40

Termorezač je ustvari plamenik koji radi sa smjesom zraka i kerozina i služi za rezanje
blokova i obrezivanje ploča, iako može poslužiti i za obradu površine.
- Osnovni dijelovi su: 1. tijelo, 2. mlaznica, 3. komora, 4. glava, 5. rukohvat

Question 41

Što je to termički čekić i koji su mu osnovni dijelovi?

Answer 41

Termički čekić je plamenik koji radi sa smjesom benzina i komprimiranog zraka, a
osnovna mu je namjena obrada kamena, tj. obrada površine
- Osnovni dijelovi su: 1. papuča, 2. mlaznica, 3. tijelo čekića, 4. spojna cijev, 5. komora
izgarana, 6. raspršivač, 7. plovak, 8. ventil, 9. glava čekića, 10. zračni ventil, 11. rukohvat,
12. vrtložnik

Question 42

Za što se sve koristi i na kojoj vrsti kamena termički postupak obrade?

Answer 42

Termički postupak ima široku primjenu kod obrade granita. Osim rezanje blokova
kamena i površinske obrade kamenih ploča, primjenjuje se i za oblikovanje elemenata i
regeneraciju površina u upotrebi.

Question 43

Koje procese obuhvaća abrazivna obrada kamena?

Answer 43

Abrazivna obrada kamena obuhvaća:

1. piljenje blokova za ploče (poluproizvod)
2. rezanje ploča na potreban oblik i dimenzije
3. obrubljivanje i profiliranje proizvoda
4. brušenje i poliranje kamenih proizvoda.

Question 44

Po čemu se razlikuju tehnološka shema obrade granita i mramora?

Answer 44

Tehnološka shema obrade granita i mramora se razlikuju po tome što se kod obrade
mramora brušenje i poliranje izvodi poslije rezanja, dok se kod granita prvo izvodi
brušenje i poliranje, a tek zatim rezanje i obrubljivanje.

Question 45

Od kojih osnovnih sklopova se sastoje svi strojevi za abrazivnu obradu kamena?

Answer 45

Svi strojevi sastoje se od četiri osnovna sklopa: uređaja upravljanja, pogonskog motora,
prijenosnog mehanizma i radnog organa.

Question 46

U koje grupe se mogu podijeliti strojevi za abrazivnu obradu kamena?

Answer 46

Prema namjeni: za piljenje blokova, strojeve za rezanje i obrubljivanje ploče, strojevi za
brušenje i poliranje.
- Prema načinu rada: prijenosne (pokretne) i stacionarne (ovi se dalje dijele na lake,
srednje, srednje teške i teške)
- Prema konstruktivnim karakteristikama: prtalni, mostni, konzolni i konvejerni strojevi

Question 47

Koja su dva osnovna tipa strojeva za piljenje blokova u ploče?

Answer 47

Razlikujemo piljenje strojevima u kojima se upotrebljavaju slobodna abrazivna zrnca
(kremeni pijesak najčešće) od piljenja strojevima u kojima se upotrebljavaju vezana
abrazivna zrnca (dijamanata).

Question 48

Kako se dijele strojevi za piljenje blokova obzirom na konstruktivne karakteristike?

Answer 48

Prema konstruktivnim karakteristikama dijele se strojevi kojima se pile blokovi na:
strojeve s plosnatim pilama (gateri), strojeve s kružnim pilama (diskovi) i strojeve s
elastičnim radnim organom (žične pile).

Question 49

Kako se dijele gateri?

Answer 49

Dijele se u dvije velike grupe: strojeve s krivolinijskim (njihajućim) gibanjem radnog
okvira i strojeve s pravolinijskim gibanjem radnog okvira
- Kod strojeva prve grupe radni se okvir postavlja samo horizontalno, dok kod druge grupe
strojeva on može biti i vertikalno.

Question 50

Što je radni organ gatera s krivolinijskim gibanjem radnog okvira?

Answer 50

Glatka čelična pila izrađene od valjanog čeličnog lima. Tvrdi kamen se pili tim pilama uz
pomoć abrazivne pulpe, čija je glavna komponenta abrazivni pijesak.

Question 51

Opišite radni organ s pravolinijskim gibanjem radnog okvira?

Answer 51

Organ su u većini slučajeva dijamantne pile. Rjeđe čelične perforirane pile (odnosno koji
rade s abrazivnom pulpom) . Dijamantna pila se sastoji od tijela pile na čijem su radnom
dijelu navareni dijamantni segmenti. Tijelo pile je duljine 1 000 do 5 000 mm, radne
duljine tijela 610 do 4 000 mm, visina tijela 150-200 mm i debljina 2,5 do 3,5 mm.
Dijamantni segmenti imaju različiti korak (35 do 100 mm).

Question 52

Kako smo podijelili strojeve s kružnom pilom?

Answer 52

Podijelili smo ih prema konstrukcijskim karakteristikama: strojevi s jednim diskom i
strojevi s više diskova (ovi se međusobno razvrstavaju na jednoetažne, dvoetažne i
ortogonalne strojeve)

Question 53

Kako se strojem s diskom pili meki i srednje tvrdi kamen a kako tvrdi kamen?

Answer 53

• Meki i srednje tvrdi kamen pile se odjednom po cijeloj visini bloka jednim prolazom diska,
  dok se tvrdi kamen pili u više prolaza, tj. Svakim prolazom diska napravi se rez od
  nekoliko centimetara dok se ne ispili cijeli blok

Question 54

Kako smo podijelili dijamantne diskove?

Answer 54

Prema konstruktivnim karakteristika: diskovi s neprekidnim dijamantnim slojem (puni
disk) i diskovi s isprekidanim dijamantnim slojem (segmentni disk).

Question 55

Kako proračunavamo potrebnu količinu vode za hlađenje diska?

Answer 55

Potrebna količina vode ovisi o promjeru diska i računa se tako da se promjer diska (u

mm) podijeli s brojem 25. dobivena veličina odgovara potrebama vode u litrama na
minutu. Pritom tlak u sustavu za dobavu vode ne smije biti manju od 0,3 MPa

Question 56

Kako se strojevima s elastičnim radnim organom pili tvrdi kamen, a kako mekani?

Answer 56

Tvrdi se kamen pili radnim organom uz upotrebu slobodnog abraziva, a mekše vrste
kamena uz upotrebu vezanog abraziva (dijamantne pile).

Question 57

Što je to obrubljivanje i profiliranje?

Answer 57

Obrubljivanje i profiliranje je radni proces kojim se obrađivanom proizvodu daje konačni
oblik, tj. Tim se procesom izrađuju različiti utori, žljebovi i elementi reznih profila. Taj
proces obrade kamena ima opće značajke zajedničke s procesom rezanja ploča, također
obavlja se s istom opremom rezanja, s time da se promijeni radni organ.

Question 58

Čime se izvodi obrubljivanje i profiliranje?

Answer 58

Radni organ za proces obrubljivanja i profiliranja je dijamantna glodalica (freza). Freze
imaju različite oblike i dimenzije, a najčešće su okrugle (oblik šalice) i cilindrične
(periferne freze, ujedno i najrasprostranjenije). Okrugle se primjenjuju za izradu
zanatskih proizvoda (police, stupovi, kamini…), koji nemaju veće značenje u sveukupnoj
potrošnji kamena