agk zaostaci Flashcards
- O čemu ovisi mogućnost iskorištavanja nekog ležišta arhitektonsko građevnog kamena?
a. Kakvoći (ukljućujući i dekorativnost) i količini mineralne sirovine, geološko-tektonskim prilikama, zemljopisnom položaju, tehničko-ekonomskim uvjetima, kao i opće društvenim i ekološkim prilikama.
- Na koji način morfološki oblici terena ukazuju na strukturnu građu u podzemlju?
a. Na prvi pogled se opažaju izrazite i napadne razlike u obliku površine, jer je geomorfologija dotičnog terena odraz njegove strukturne građe. Donošenje zaključaka je neopravdano.
Ako je npr. neko područje bogato ponikvama, to područje je tektonski jače oštećeno, ali ne znači da na tom području nema vrijednog AGK jer se između tektonski jače poremećenih dijelova ležišta karakteriziranih ponikvama, mogu nalazi očuvane zone gdje se može otvoriti kamenolom, a ponikve mogu služiti kao odlagalište.
ako su slojevi ujednačene homogene građe površine su redovito glatke s glatkim ovalnim ispupčenjima.
- Što obuhvaća rekognoscirajuća prospekcija?
a. Pronalaze se i registriraju pojave arhitektonsko-građevnog kamena. Utvrđuje se položaj stijenskog masiva, eventualne serije slojeva, koji mogu biti značajni za detaljnija istraživanja, zatim opći uvjeti njihovog zalijeganja, te se izdvajaju oni dijelovi stijena koji su pogodni za površinsko otkopavanje.
- Što obuhvaća detaljna prospekcija?
a. Izučavaju se i ocjenjuju otkrivene pojave i dijelovi stijenskih masa na kojima će se nastaviti istraživanja. Uz korištenje prirodnih izdanaka, u ovom se stadiju mogu provesti i jednostavniji rudarski istraživački zahvati koji će omogućiti dobivanje opće slike o uvjetima zalijeganja svake pojave korisne stijene, a zatim orijentacijske kvalitativne značajke kamena, postojanost njegovih svojstava, kao i orijentacijska veličina ležišta.
- Koji orjentacijski podaci se nastoje dobiti tijekom prospekcije?
a. Podaci o genetskom i ekonomskom tipu ležišta, uvjetima zalijeganja, sastavu i građi stijenske mase, stupnju oštećenosti i ispucalosti, fizičko-mehaničkim značajkama kamena, stupnju dekorativnosti, rudarsko-tehničkim uvjetima otkopavanja.
- Što obuhvaćaju prethodna istraživanja?
a. Izučavanje površinskog dijela ležišta, određivanje njegove moćnosti, specifičnosti građe i sastava, izdvajaju se litološki tipovi stijena, utvrđuju se temeljni sustavi pukotina i prslina, dubina rastrošnih zona i stupanj rastrošnosti na različitim dubinama, procjenjuje se mogući postotak iskorištenja stijenske mase, utvrđuje se kakvoća kamena i proučavaju hidrogeološki uvjeti ležišta.
- Što omogućavaju detaljna istraživanja?
a. Diferencijalnu ocjenu pojedinih dijelova ležišta, proračun zaliha A i B kategorije
- Što se utvrđuje probnom eksploatacijom?
a. Koeficijent iskorištenja ležišta, tehnološki parametri prerade blokova i postotak dobivanja ploča iz jedinice volumena bloka. . Odredivanje postotka dobivanja blokova standardnih dimenzija, postotak blokova čije dimenzije odstupaju od standardnih, postotak otpadnog materijala
- Na temelju čega se vrednuju ležišta arhitektonsko građevnog kamena?
a. Veličini ležišta, blokovitosti stijenske mase, ujednačenosti kamene mase u ležištu, iskorištenju stijenske mase, kriterij dekorativnosti
- Kojim koeficijentima se određuje izdašnost ležišta?
a. Koeficijentom otkrivke, koeficijentom iskorištenja, koeficijentom gubitaka, ukupna izdašnost ležišta
- Koje značajke utječu na odabir načina otkopavanja?
a. Površinske i podzemne značajke. Kakvoća i količina kamena, dekorativnost i ujednačenost boje, položaj slojeva, ujednačenost debljine slojeva, raspored i prostorni odnos diskontinuiteta, zemljopisni položaj i konfiguracija terena, kapacitet proizvodnje, životna dob ležišta
- Koji su odlučujući čimbenici izbora površinskog ili podzemnog načina otkopavanja?
a. Narav naslaga koje prekrivaju eksploatacijski sloj kamene mase, tvrdoća, žilavost, vodonosnost, debljina slojeva, stupanj kompaktnosti