Treći dio Flashcards

1
Q

Proizvodnja je

A

(ljudska) djelatnost koja osigurava neophodna materijalna dobra na način da ljudi organizirano i svjesno, koristeći se potrebnim sredstvima, stečenim znanjima, iskustvima, vještinama prerađuju materiju iz prirode prilagođavajući je svojim potrebama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Dvije strane (zajedničke karakteristike) u svim razvojnim fazama proizvodnje su njena

A

tehnička strana (što znači da u svim fazama razvoja društva ljudi prilagođavaju proizvode svojim potrebama) i ekonomska strana (čiji je smisao u tome da se u proizvodnji vodi računa o nužnim utrošcima da bi se postigao određeni učinak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Razlika između strukture i metoda proizvodnje

A

Struktura predstavlja odlučivanje o tome šta će se proizvoditi i u kojoj mjeri, a metod predstavlja odlučivanje o tome kako će se to proizvoditi, odnosno kojom kombinacijom proizvodnih inputa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Efikasna proizvodnja je ona

A

koja se ostvaruje na krivoj proizvodnih mogućnosti, tj. na granici proizvodnih mogućnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Privreda proizvodi efikasno onda kada je

A

na granici proizvodnih mogućnosti (tj. kada ne može proizvoditi više nekog dobra bez da proizvodi manje drugog dobra)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kriva proizvodnih mogućnosti ima

A

zaobljen izgled

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Granica proizvodnih mogućnosti ima krivi izgled zato što se izbor bilo koje alternative temelji na

A

heterogenosti proizvodnih resursa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kriva proizvodnih mogućnosti opredjeljuje

A

način i smjer vođenja ekonomske politike svake zemlje u strukturiranju proizvodnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Oportunitetni troškovi

A

troškovi jedne ekonomske aktivnosti mjereni izgubljenom vrijednošću najbolje alternative toj aktivnosti koju smo mogli obaviti, ali nismo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Granica proizvodnih mogućnosti predstavlja

A

maksimalnu količinu proizvodnje koju privreda jedne zemlje može postići uz date tehnološke uslove i dostupnu količinu proizvodnih inputa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta znači za privredu jedne zemlje ako KPM potvrđuje zakon oskudnosti proizvodnih resursa

A

To znači da privreda nastoji osigurati najveće proizvodne efekte i najpotpunije zadovoljiti potrebe stanovništva, a da pritom održi racionalan odnos u korištenju oskudnih faktora proizvodnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Zakon oskudnosti je situiran u

A

neskladu između potreba proizvodnje (za proizvodnim inputima) i zadovoljenja tih potreba tj. proizvodnih mogućnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Podjela proizvodnih inputa na slobodne i ekonomske je prema tome

A

da li se proizvodni inputi koriste direktno iz prirode (voda, zrak, zemlja..) ili su prethodno bili predmet ljudskih aktivnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Podjela proizvodnih inputa prema njihovom uticaju na proizvodni kapacitet

A

Fiksne (oni koje nije jednostavno mijenjati u zavisnosti od promjena obima proizvodnje) i varijabilne (mijenjaju se s rastom/padom obima proizvodnje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Primarni i izvedeni proizvodni inputi

A

Primarni: rad, zemlja, kapital
Izvedeni: poduzetništvo, informacije,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Proizvodna funkcija je

A

ovisnost količine proizvodnje (Q) nekog proizvoda koja se uz datu tehnologiju može ostvariti iz određenih količina potrebnih proizvodnih inputa (A, B, C)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Produktivnost rada je

A

stvaralačka moć rada da u datoj jedinici vremena proizvede veću ili manju količinu dobara ili usluga, P=Q/R

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Individualna produktivnost rada

A

efikasnost trošenja rada pojedinog proizvođača - radnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Posebna produktivnost rada je

A

kada se produktivnost rada iskazuje na nivou preduzeća ili grane privrede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Društvena produktivnost rada je

A

ekonomska efikasnost proizvodnje na nivou nacionalne privrede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Faktori koji utiču na rast produktivnosti rada

A

Stručno i radno znanje i iskustvo radnika, razvoj nauke i tehnološka primjenjivost njenih rezultata, razvijenost sredstava za proizvodnju, organizacija rada, društveni odnosi i prirodni uslovi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Značaj produktivnosti rada za ekonomski rast i razvoj

A

je u tome što produktivnost rada stvara širi materijalni temelj za opstanak i razvoj društva. Nema ekonomskog rasta ni razvoja, niti povećanja ekonomskog blagostanja bez porasta produktivnosti rada

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Rad je

A

čovjekova aktivnost prema prirodi, u smislu da je, koristeći se odgovarajućim sredstvima rada, prilagodi svojim potrebama proizvodeći odgovarajuća materijalna dobra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Dvojako dejstvo rada

A

S jedne strane, rad je uticaj na prirodu, koju čovjek mijenja i prilagođava svojim potrebama, a s druge strane, rad istovremeno mijenja i samog čovjeka, utječući na njegove fizičke i umne sposobnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Ljudski kapital je

A

ukupnost svih raspoloživih osobina (umnih i fizičkih) sa kojima raspolaže ljudski proizvodni input

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Demografija

A

nauka koja kao predmet proučavanja ima stanovništvo kroz zakonomjernosti njegovog razvoja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Prirodni priraštaj je

A

razlika između nataliteta i mortaliteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Prema teoriji tranzicije, stanovništvo prolazi kroz tri razvojne faze:

A

predtranzicijska, demografska i posttranzicijska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Glavna karakteristika predtranzicijske faze je

A

visok nivo i nataliteta i mortaliteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Fazu demografske tranzicije čine tri podfaze:

A

rana, srednja, kasna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Posttranzicijsku fazu razvoja stanovništva karakteriše

A

nizak nivo i nataliteta i mortaliteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Starosna struktura stanovništva odnosi se

A

na podjelu stanovništva prema dobi na djecu, odrasle i starce. Važna za ekonomiju jer pokazuje dio stanovništva koji se, radi starosne dobi, ne može uključiti u proces rada (djeca i starci)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Ekonomska struktura stanovništva pokazuje

A

kakav je raspored zaposlenog stanovništva po privrednim sektorima i granama privrede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Primarni sektor čine slijedeće djelatnosti:

A

agrarna proizvodnja, lov, ribolov, šumarstvo i rudarstvo. Za predmet obrade ima samo prirodu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Sekundarni sektor čine slijedeće djelatnosti:

A

industrija, građevinarstvo, proizvodno zanatstvo. Za predmet obrade ima sirovinu tj. predmet rada koji je već obrađivan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Tercijarni sektor čine slijedeće djelatnosti:

A

industrija usluga i sve ostale privredne djelatnosti

37
Q

Kvartijarni i kvinarni sektor čine:

A

informatika, astronomija, teleoptikaa isl. (one su nadogradnja prethodna tri privredna sektora)

38
Q

Znanje predstavlja

A

ukupnost spoznaja, vještina i sposobnosti obrazovanog čovjeka koji djeluje korištenjem visoke tehnologije i upotrebom mnogih informacija

39
Q

Know-how u javnoj domeni je

A

znanje i iskustvo koje je dostupno za korištenje svima i koje je u širokoj upotrebi

40
Q

Apsolutno tajni know-how su

A

rijetka znanja u posjedu samo jednog subjekta, nedostupna za korištenje ostalima

41
Q

Relativno tajni know-how obuhvata

A

znanje i iskustvo kojim raspolaže ograničeni broj korisnika i to uglavnom onih koji imaju izjednačene tehnološke potencijale

42
Q

Patent je

A

zaštićeni izum

43
Q

Tehnološka osnova (kapacitet) je

A

sveukupnost raspoloživih proizvodnih inputa, materijalnih i subjektivnih, koji su nužna osnova za primjenu savremenih metoda proizvodnje

44
Q

Sa aspekta ekonomske reproduktivnosti, prirodni resursi se dijele na

A

reproduktivne (obnovljive, regenerativne) a to su biljni i životinjski svijet,
nereproduktivne, a to su rudna bogatstva

45
Q

Sirovine su

A

predmeti rada koje čovjek proizvodi, izmijenjene u ranijem procesu proizvodnje

46
Q

Kapital je

A

svaka vrijednost koja se ekonomskom aktivnošću može oploditi ili ostvariti profit, tj zaradu

47
Q

Sredstva za rad se dijele u dvije grupe

A

a) sredstva za rad u užem smislu, a to su oruđa za rad koja čovjek koristi neposredno u preradi predmeta rada poput mehaničkih sredstava (alati, strojevi i pogonska sredstva) i sredstva za držanje tečnosti
b) sredstva za rad u širem smislu, a to su pored sredstva za rad u užem smislu, još i objektivni uvjeti proizvodnje (saobraćajnice, željeznice, mostovi, tvornice, električna mreža itd.)

48
Q

Tehnika je

A

ukupnost svih sredstava i postupaka koji se koriste u procesu proizvodnje

49
Q

Tehnologija je

A

način spajanja živog rada i sredstava za proizvodnju

50
Q

Tehnički progres je

A

u užem smislu: napredak tehnologije i tehnike
u širem smislu: proces u kojem se odvijaju kvalitativne i kvantitativne promjene u proizvodnji izražene kroz unapređenje uvjeta, tehnike i metoda rada, organizacije proizvodnje, poboljšanja postojećih i proizvodnja novih proizvoda te podizanje nivoa efektabilnosti i konkurentne sposobnosti date proizvodnje.

51
Q

Faze tehničko-tehnološkog progresa

A

Invencija, inkubacija, inovacija, difuzija, degradacija

52
Q

Faza invencije T-T progresa pokazuje

A

situaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proizvodnim procesima

53
Q

Faza inkubacije T-T progresa pokazuje

A

vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene

54
Q

Faza inovacije T-T progresa pokazuje

A

konkretnu primjenu datog otkrića u praksi

55
Q

Faza difuzije T-T progresa pokazuje

A

širenje primjene nekog izuma na više korisnika

56
Q

Faza degradacije T-T progresa pokazuje

A

pad životnog ciklusa tehnologije, tj. obezvređivanje vrijednosti inovacija bilo zbog fizičke istrošenosti bilo zbog zastarijevanja

57
Q

Tehnički suverenitet je

A

osposobljenost neke društvene zajednice da stvara i primjenjuje vlastitu tehnologiju

58
Q

Ekonomski suverenitet

A

posjedovanje vlastite mogućnosti određene zemlje da kreira i provodi autentičnu strategiju društveno-ekonomskog razvoja

59
Q

Poduzetništvo je

A

sposobnost da se pokrene neka akcija, da se poduzme nešto radi postizanja određenog cilja, uz istovremenu spremnost prihvatanja pratećeg rizika i suprotstavljanja svim preprekama i nepredvidim teškoćama i nedaćama

60
Q

Bitne osobine poduzetnika su

A

inicijativa, inovativnost, dinamika i smjelost

61
Q

Osnovne odrednice savremenog poduzetnika su:

A

potreba za novim dostignućem i uspjehom, kreativnost, inicijativa, preuzimanje rizika, smjelost, vjera u sebe, potreba za neovisnošću i autonomijom, motivacija, energija

62
Q

Menadžer je

A

organizator proizvodnje i prodaje, usklađuje rad pojedinih organizacionih dijelova preduzeća, pojedinaca te upravlja privrednim poslovima. On je odgovoran za uspjeh ili propast preduzeća

63
Q

Razlika između poduzetnika i menadžera ogleda se u tome

A

što je poduzetnik orijentisan na budućnost, a menadžer se bavi svakodnevnim poslovima. Poduzetnik ima ideje i zamisli koje menadžer realizira

64
Q

Informatika

A

kao nauka o informacijama, bavi se oblikovanjem, registriranjem, obrađivanjem, prenošenjem i korištenjem informacija

65
Q

Informacijska ekonomija

A

je ona privreda u kojoj informacija postaje glavni resurs i proizvodni input

66
Q

Poduzeće je

A

organizovani skup ljudi koji koristeći se sredstvima za proizvodnju, a rukovođeni motivima profita, proizvode određene proizvode ili obavljaju određene uloge

67
Q

Razlozi zbog kojih je preduzeće uspješnije od drugih subjekata

A

Masovna proizvodnja, osiguranje dodatnog kapitala, prednost organizacije proizvodnog procesa

68
Q

Prema djelatnosti kojom se bave, preduzeća se dijele na

A

proizvodna i uslužna

69
Q

Prema veličini, preduzeća se dijele na

A

mala, srednja i velika

70
Q

Prema smještaju, preduzeća se dijele na

A

domaća, međunarodna, multinacionalna i globalna

71
Q

Prema kriteriju vlasništva, preduzeća se dijele na

A

privatna i državna

72
Q

Društva kapitala su

A

preduzeća ustrojena na načelima dioničarstva, što znači objedinjavanje većeg broja sitnih kapitala u dioničarsko društvo čiji članovi za obaveze društva odgovaraju samo u visini svog uloga

73
Q

Državna (javna) preduzeća su

A

ona u onim područjima privređivanja u kojima je naglašen javni interes ili ona za koja privatni kapital nema interesa jer su niskoprofitabilna, ali su neophodna društvu

74
Q

Članovi preduzeća sa neograničenom odgovornošću za svoje obaveze odgovaraju

A

neograničeno i cjelokupnom svojom imovinom (komplementor)

75
Q

Članovi preduzeća sa ograničenom odgovornošću za svoje obaveze odgovaraju

A

samo do iznosa uloženih sredstava u preduzeće (komanditor)

76
Q

Razlozi zbog kojih su mala i srednja preduzeća uspješnija od velikih

A

Postizanje veće inovativnosti u radu, fleksibilnost proizvodnje u odnosu na promjene u tehnologijama, niža cijena radnog mjesta

77
Q

Korporacija ja

A

dioničarsko društvo (uglavnom krupno), to je “pravna osoba”, koja može voditi poslove i ima trajno postojanje bez obzira koliko puta njene akcije mijenjaju vlasnika

78
Q

Glavne karakteristike korporacije

A

vlasništvo korporacije određuju oni koji drže dionice, akcionari kontroliraju preduzeća preko dioničarskih skupština, biraju direktore i odlučuju o brojnim pitanjima, menadžeri i direktori su pravno ovlašteni da donose odluke

79
Q

Na koji način dioničari kontroliraju preduzeća u kojima imaju svoje akcije

A

Oni preko dioničarskih skupština posredno kontrolišu preduzeće, u skladu sa visinom svojih dionica ubiru dividende, postavljaju direktore i odlučuju o bitnim pitanjima poslovanja (kod velikih korporacija sa milionima akcionara nema kontrole jer su tako brojni)

80
Q

Organi upravljanja u korporaciji

A

Dioničarska skupština, menadžeri i direktori

81
Q

Objasnite odgovornost dioničara za loše poslovanje korporacije

A

Ta odgovornost je ograničena jer dioničari za dugove i gubitke korporacije snose rizik samo do visine svog uloga (broja dionica) koje zbog lošeg poslovanja mogu izgubiti

82
Q

Sistem dvostrukog oporezivanja korporacija ispoljava se kroz

A

plaćanje poreza na dobit korporacije i istovremeno plaćanje poreza na pojedinačni dohodak od dividendi

83
Q

U čemu se ogleda veličina korporacije

A

Ogleda se u njenoj tržišnoj vrijednosti, ostvarenim profitima i visini zarade po dionicama

84
Q

Magnat je

A

poslovni čovjek koji vodi jedno dioničarsko društvo. On je najutjecajniji čovjek pri donošenju odluka, on upravlja kapitalom koji nije njegov ili samo u neznatnoj mjeri

85
Q

Upravljanje preduzećem iskazuje se kroz

A

donošenje odluka

86
Q

Donošenje odluka sastoji se od 3 faze:

A

pripremanje, donošenje, kontrola izvršenja odluka

87
Q

Pripremanje odluke sadrži:

A

prikupljanje informacija, selekcija relevantnih podataka, sagledavanje alternativnih mogućnosti, izbor optimalnog rješenja

88
Q

Znanje koje se koristi u proizvodnom procesu (5)

A

Know how u javnoj domeni, apsolutno tajni KH, relativno tajni KH, patenti, tehnološka osnova