Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Ekonomija > Peti dio > Flashcards

Peti dio Flashcards

1
Q

Roba je

A

proizvod koji zadovoljava određenu ljudsku potrebu svojim svojstvima na način da se do njega dolazi putem razmjene na tržištu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kvalitativna strana robe

A

sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu korisno upotrijebiti od strane potrošača i tada govorimo o njenoj upotrebnoj vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kvantitativna strana robe

A

predstavlja mogućnost razmjene (kupovanja i prodavanja) robe za određenu količinu novca ili drugu robu. Tada govorimo o prometnoj vrijednosti robe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Suština radne teorije vrijednosti

A

je u ideji da rad određuje vrijednost robe. U svim robama uložen je ljudski rad i one su njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog rada uloženo u proizvodnju date robe, ovisi i njena vrijednost. Po ovoj teoriji, rad se javlja kao determinanta vrijednosti robe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Suština subjektivne teorije vrijednosti

A

je u tome što se u objašnjavanju vrijednosti roba polazi od psiholoških momenata u smislu da je subjektivna ocjena njenih potrošača o korisnosti robe determinanta njene vrijednosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Suština teorije troškova proizvodnje

A

je u ideji da su troškovi proizvodnje determinanta vrijednosti robe. Razmjenjivati se mogu samo robe istih vrijednosti, odnosno čiji su troškovi proizvodnje jednaki. Riječ je o troškovima proizvodnih inputa, isključujući rentu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Suština sintetske teorije vrijednosti je

A

u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora: troškovi proizvodnje (ponuda roba) i njihova korisnost (tražnja). Ponudu robe determiniraju ukupni troškovi: primarni (specijalni) koji su varijabilni i dodajni koji su fiksni. Tražnja robe je opći zakon po kome se povećava količina roba koja se traži ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Prema Marksu, konkretan rad i apstraktan rad

A

konkretan rad ima za rezultat stvaranje upotrebne vrijednosti robe, a apstraktan rad stvara vrijednost robe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Karakteristični oblici vrijednosti roba (kroz historiju)

A

Jednostavni, razvijeni, opći i novčani oblik vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Novac je

A

općeprihvaćeno sredstvo plaćanja i razmjene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Da bi novac mogao funkcionirati kao sredstvo plaćanja, mora ispunjavati koje uvjete?

A
  1. Prenosivost (pogodan za nošenje i prijenos radi kupovina na različitim lokacijama)
  2. Trajnost (fizička izdržljivost novca pri njegovoj manipulaciji jer mu svako fizičko oštećenje onemogućuje obavljanje funkcije)
  3. Djeljivost (kako se cijene ne podudaraju s vrijednostima novčanih jedinica, novac se mora prilagoditi različitostima tih cijena, zbog čega mora biti djeljiv - različiti apoeni novčanica)
  4. Standardizacija (novčane jedinice istih nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu i samo takve mogu služiti kao opće sredstvo plaćanja)
  5. Prepoznatljivost (novčanice se trebaju prepoznati jer se u suprotnom mogu falsificirati)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Glavni monetarni agregati koji čine novčanu masu jedne zemlje su

A

transakcijski novac (M1) i novčana masa u širem smislu (M2)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Transakcijski novac (M1) obuhvata

A

gotovinu (novčanice i kovanice) i bankarski novac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Novčana masa u širem smislu (M2) obuhvata

A

M1 i depozite, depozite po kreditima i depozite na štednim računima građana, depozite za stambeno-komunalnu izgradnju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Inflacija

A

je rezultat nestabilne privrede gdje uslijed puštanja veće od potrebne količine novca na tržište, dolazi do veće tražnje za robama, što uvjetuje rast cijena i pad vrijednosti novca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Deflacija

A

kao rezultat nestabilne privrede gdje uslijed manje od potrebne količine novca na tržištu, dolazi do smanjenja tražnje za robama, što uvjetuje pad cijena roba, a vrijednost novca raste

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Funkcije novca (5)

A

Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga, sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja, svjetski novac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Devizni kurs

A

izražavanje cijene strane valute u domaćoj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Konvertibilni novac

A

novac zamjenjiv za svjetski priznate nacionalne valute i koji služi u međunarodnim robnim i finansijskim transakcijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Fluktuirajući devizni kurs formira se na osnovu

A

slobodnog djelovanja ponude i potražnje na deviznom tržištu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Faktori koji djeluju na količinu novca u opticaju (5)

A

Monetarna tražnja koja se iskazuje kroz ukupnu tražnju za robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se utvrđuje količina novca, brzina opticaja novca u prometu, sume cijena onih roba koje su date na kredit, suma dospjelih plaćanja, suma uzajamnih prebijanja u plaćanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Uticaj države na reguliranje količine novca u opticaju ostvaruje se preko

A

monetarne i kreditne politike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Mjerama monetarno-kreditne politike CB utiče na

A

novčani opticaj, a time i na stabilnost društvene reprodukcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Eskontna stopa

A

procent koji poslovne banke plaćaju CB za kratkoročno kreditiranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Operacija “otvorenog tržišta”

A

Preko operacije otvorenog tržišta, kupovinom i prodajom kratkoročnih vrijednosnih papira koje emituje država, najdirektnije se utiče na količinu novca u opticaju. Kupovina znači povećanje novca u opticaju, a prodaja smanjenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Osnovne funkcije CB

A

Emisija novca,
Reguliranje kreditnog potencijala posl.banaka,
osiguranje likvidnosti posl. banaka,
nadzor poslovanja posl.banaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Aktivni bankarski poslovi

A

bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Pasivni bankarski poslovi

A

bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmoprimac (dužnik)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Neutralni bankarski poslovi

A

oni u kojima banka nije ni dužnik ni povjerilac. To su poslovi koje banka obavlja za svoje komitente, naročito u sferi domaćeg i međunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakšava plaćanje roba i usluga svojih komitenata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Profit banke

A

čini razlika između više kamatne stope, po kojoj banke daju kredite i niže kamatne stope koju ona plaća komitentima koji svoja sredstva drže u banci

31
Q

Multiplikator novčane ponude

A

tj. uvećanje novca po osnovu novih depozita, predstavlja omjer ukupnog zbira novokreiranih depozita i zbira novokreiranih rezervi

32
Q

Tržište

A

ekonomski prostor na kome se susreću ponuda i potražnja roba, određuju količine koje se razmjenjuju i njihove cijene

33
Q

Tržišni mehanizam

A

Ponuda, tražnja, cijena, konkurencija

34
Q

Cijene su

A

novčani izraz vrijednosti robe, čijim povećanjem pada tražnja, a raste ponuda roba

35
Q

Konkurencija

A

Ponuda i potražnja na tržištu djeluje putem konkurencije. Konkurencija je svojevrsno takmičenje onih koji nude svoju robu na tržištu i to međusobno i sa kupcima, kako bi svoju robu prodali što uspješnije. Kupci se također takmiče, međusobno i sa prodavcima, s ciljem da kupe robu pod uvjetima koji njima najviše odgovaraju. Konkurencija je ta koja objašnjava kolebanje tržišnih cijena oko vrijednosti robe.
Tržišno takmičenje po dubini (između prodavaca i između kupaca) i tržišno takmičenje po širini (između kupaca i prodavaca)

36
Q

Podjela tržišta na uže i šire

A

je izvršena prema kriteriju robe koja je predmet kupovine i prodaje. Uže: tržište koje se odnosi na samo jednu vrstu robe ili usluge (specijalističko). Šire (opće) - tržište svih dobara

37
Q

Podjela tržišta prema kriteriju geografskog područja

A

lokalno (regionalno), nacionalno, međunarodno

38
Q

Sa stanovišta količine robe kojom se trguje

A

tržišta se dijele na tržišta na veliko (en gros) i tržišta na malo (en detail)

39
Q

Tražnja

A

predstavlja spremnost kupca da kupi određene količine robe na određenom tržištu u određeno vrijeme po određenim cijenama

40
Q

Zakon (opadajuće) tražnje

A

pokazuje da rastom cijena opada tražnja

41
Q

Elastičnost tražnje

A

predstavlja reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje

42
Q

Dohodovna elastičnost

A

reagiranje tražnje na promjenu dohotka

43
Q

Cjenovna elastičnost

A

reagiranje tražnje na promjenu cijena

44
Q

Elastična tražnja je

A

ona kod koje je odnos između relativne promjene tražnje i relativne promjene cijene veći od 1, tj. tražnja reaguje brže od promjene cijena

45
Q

Neelastična tražnja je

A

ona koja sporije reagira od promjene cijena (koeficijent manji od 1)

46
Q

Jedinična elastična tražnja

A

pokazuje da je intenzitet promjene tražnje jednak intenzitetu promjene cijene, ima koeficijent elastičnosti tražnje 1

47
Q

Faktori koji utiču na intenzitet elastičnosti tražnje (4)

A

Neophodnost zadovoljavanja potreba određenim dobrom, stepen dostupnosti supstituta nekog proizvoda, vrijeme koje stoji na raspolaganju potrošaču da reagira na promjenu cijene, relativno učešće izdataka za određeno dobro u ukupnim izdacima potrošača

48
Q

Ponuda

A

spremnost ponuđača da proda određene količine robe na određenom tržištu po različitim cijenama

49
Q

Zakon ponude pokazuje

A

da padom cijena pada količina robe koja se nudi , a rastom cijena raste i ponuđena količina

50
Q

Elastičnost ponude

A

Reagiranje ponuđene količine robe na promjenu njene cijene

51
Q

Elastična ponuda je ona

A

kod koje se ponuda pomjera brže od cijena

52
Q

Neelastična ponuda je ona

A

koja ne reagira na promjenu cijena jedne robe (ili neznatno), koef. elastičnosti manji od 1

53
Q

Jedinična elastična ponuda pokazuje

A

da je intenzitet promjene ponude srazmjeran promjeni cijena

54
Q

Tržišna ravnoteža je

A

stanje na tržištu u kome je ponuđena količina robe jednaka traženoj

55
Q

Ekvilibrijska cijena je

A

ona cijena kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba

56
Q

Kod prilagođavanja ponude pri povećanoj tražnji, razlikuju se tri razdoblja:

A
  1. Vrlo kratko, u kome se ponuda može prilagoditi povećanoj potražnji samo na način da iz postojećih zaliha roba dodatno reagira na povećane zahtjeve tražnje
  2. Kratko razdoblje, u kome se ponuda prilagođava tržištu tako da se povećava postojeća proizvodnja, ali samo putem boljeg korištenja raspoloživih kapaciteta, a ne širenjem proizvodnje
  3. Dugo razdoblje, u kome se ponuda prilagođava tržištu proširenjem proizvodnje putem izgradnje novih, kao i proširenjem postojećih kapaciteta
57
Q

Agregatna ponuda

A

ukupna količina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje može proizvesti i ponuditi u određenom vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara, proizvodnih kapaciteta kojim raspolaže privreda i nivoa ostvarenih troškova proizvodnje

58
Q

Agregatna tražnja

A

suma trošenja svih potrošača u jednoj zemlji koje čine različiti sektori privrede i pojedinačni potrošači

59
Q

Determinante agregatne tražnje

A

lična potrošnja, investiciona potrošnja, javna potrošnja, neto izvoz

60
Q

Sa stanovišta uticaja državnih, regionalnih ili lokalnih organa vlasti na slobodu trgovanja, razlikujemo:

A

slobodna tržišta (ona na kojima odluku o razmjeni slobodno donose kupci i prodavci, bez uticaja organa vlasti)
vezana tržišta (ona gdje je sloboda tržišta ograničena raznim propisima o cijenama, kvalitetu robe, obimu proizvodnje, zalihama i slično)

61
Q

Funkcije tržišta

A

Alokativna: Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava) na pojedine oblasti i grane privrede, zasniva se na odnosu ponude i tražnje
Selektivna: Selekcija proizvođača na uspješne i manje
uspješne, Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog)
Distributivna: raspodjela društvenog proizvoda

62
Q

Faktori intenziteta tražnje

A
  • Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i
    cijene)
    – Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja,
    različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga)
    – Cijena i dostupnost dobara (supstituiti)
    – Ukusi potrošača (potražnja za određenim vrstama
    roba)
    – Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti)
    – Mogućnost kupovine na kredit (podstiče potražnju)
    – Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca)
    – Posebni utjecaji (vremenske prilike)
63
Q

Faktori intenziteta ponude

A
  • Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih –
    profitabilnost, tendencija ka snižavanju)
    – Cijena supstituta
    – Organizacija tržišta (različite povlastice)
    – Posebni utjecaji (vremenske prilike)
64
Q

Tržišna struktura

A

Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu
• Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker)
• Monopol (jedan ponuđač, jedan tražilac, potpuno određuje cijenu robe koju prodaje/kupuje, koncentracija i
centralizacija kapitala, price maker)

65
Q

Savršena konkurencija (uslovi)

A

Na strani ponude:
– Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju
– Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu
– Potpuna informiranost o djelatnosti drugih
• Na strani tražnje:
– Veliki broj kupaca
– Nepostojanje teškoća transporta
– Homogenost proizvoda (isti ili supstitut)
– Potpuna informiranost o cijenama

66
Q

Savršena konkurencija - pojam

A

U ekonomskoj teoriji smatra se da konkurencija djeluje potpuno, odnosno da je ona slobodna onda kada je toliki broj i takva ekonomska moć kupaca i prodavaca da nema mogućnosti uticaja na pomjeranje cijena, bez obzira na povećanje ili smanjenje ponude, odnosno tražnje roba

67
Q

Monopol - pojam

A

Tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan kupac i samo jedan prodavac (čisti monopol)

68
Q

Monopol - karakteristični oblici monopolističkog udruživanja

A

–Karteli
(udružena preduzeća zadržavaju svoju
ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o
visini robnih cijena, uslovima zapošljavanja radnika,
načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera
itd., sindikati )
–
Trustovi
(preduzeća gube svoju ekonomsku
samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima
i jedinstvenim upravnim organima, holding )
–
Koncerni
(udruženi monopoli, njima pripadaju
preduzeća raznih grana proizvodnje koja su
finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika
kapitala ili grupe moćnih vlasnika )

69
Q

Monopol - manje česti oblici udruživanja

A

–Korneri
(sporazumijevanje preduzeća o povlačenju
većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi
stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali
cijene i maksimalno ovladali tržištem)
–
Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja
proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava,
zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice
zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost)
–
Ringovi
(dogovaranje preduzeća o zajedničkom
nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje
trguje za svoj vlastiti račun)

70
Q

Uloga države na tržištu

A

– Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti
(dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)

  • Liberalna koncepcija – savršena konkurencija,
    suzdržavanje države od uplitanja
    – Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država
    donosi propise kojima:
    • osigurava konkurenciju,
    • organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti
    koje se ne mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,
    • ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna
    politika)
71
Q

Djelovanje tržišnog mehanizma

A

– Cijene
• signali proizvođačimai potrošačima
• utiču na ponudu i potražnju
• koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača
– Konkurencija – borba za cijene
• Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca
(po dubini)
• Takmičenje između ponuđača i potrošača (po
širini)

72
Q

Tržište - osobine

A 
Najracionalniji oblik organiziranja 
privređivanja
• Ispoljavanje osnovne ekonomske 
aktivnosti
• Pokre
će na djelovanje pojedinca 
(korištenje vje
ština, preuzimanje rizika,...)
• Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost, 
promjenjivost
73
Q

Novac

A

Olakšava razmjenu roba i usluga
• Općeprihvaćeno sredstvo plaćanja
• Moć, olakšava/otežava život
• Podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju
• Nije metal nego ispisano povjerenje
• Jedan od pokretača napretka čovječanstva

74
Q

Oblici vrijednosti robe

A

– Jednostavni (A = B)
– Razvijeni (A = B, C, D, E)
– Opći (A, B, C, D = F)
– Novčani – novac je opći ekvivalent, vremenski
i prostorno razdvaja se akt kupovine i prodaje

Ekonomija (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions