Peti dio Flashcards
Roba je
proizvod koji zadovoljava određenu ljudsku potrebu svojim svojstvima na način da se do njega dolazi putem razmjene na tržištu
Kvalitativna strana robe
sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu korisno upotrijebiti od strane potrošača i tada govorimo o njenoj upotrebnoj vrijednosti
Kvantitativna strana robe
predstavlja mogućnost razmjene (kupovanja i prodavanja) robe za određenu količinu novca ili drugu robu. Tada govorimo o prometnoj vrijednosti robe.
Suština radne teorije vrijednosti
je u ideji da rad određuje vrijednost robe. U svim robama uložen je ljudski rad i one su njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog rada uloženo u proizvodnju date robe, ovisi i njena vrijednost. Po ovoj teoriji, rad se javlja kao determinanta vrijednosti robe.
Suština subjektivne teorije vrijednosti
je u tome što se u objašnjavanju vrijednosti roba polazi od psiholoških momenata u smislu da je subjektivna ocjena njenih potrošača o korisnosti robe determinanta njene vrijednosti.
Suština teorije troškova proizvodnje
je u ideji da su troškovi proizvodnje determinanta vrijednosti robe. Razmjenjivati se mogu samo robe istih vrijednosti, odnosno čiji su troškovi proizvodnje jednaki. Riječ je o troškovima proizvodnih inputa, isključujući rentu.
Suština sintetske teorije vrijednosti je
u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora: troškovi proizvodnje (ponuda roba) i njihova korisnost (tražnja). Ponudu robe determiniraju ukupni troškovi: primarni (specijalni) koji su varijabilni i dodajni koji su fiksni. Tražnja robe je opći zakon po kome se povećava količina roba koja se traži ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.
Prema Marksu, konkretan rad i apstraktan rad
konkretan rad ima za rezultat stvaranje upotrebne vrijednosti robe, a apstraktan rad stvara vrijednost robe.
Karakteristični oblici vrijednosti roba (kroz historiju)
Jednostavni, razvijeni, opći i novčani oblik vrijednosti
Novac je
općeprihvaćeno sredstvo plaćanja i razmjene
Da bi novac mogao funkcionirati kao sredstvo plaćanja, mora ispunjavati koje uvjete?
- Prenosivost (pogodan za nošenje i prijenos radi kupovina na različitim lokacijama)
- Trajnost (fizička izdržljivost novca pri njegovoj manipulaciji jer mu svako fizičko oštećenje onemogućuje obavljanje funkcije)
- Djeljivost (kako se cijene ne podudaraju s vrijednostima novčanih jedinica, novac se mora prilagoditi različitostima tih cijena, zbog čega mora biti djeljiv - različiti apoeni novčanica)
- Standardizacija (novčane jedinice istih nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu i samo takve mogu služiti kao opće sredstvo plaćanja)
- Prepoznatljivost (novčanice se trebaju prepoznati jer se u suprotnom mogu falsificirati)
Glavni monetarni agregati koji čine novčanu masu jedne zemlje su
transakcijski novac (M1) i novčana masa u širem smislu (M2)
Transakcijski novac (M1) obuhvata
gotovinu (novčanice i kovanice) i bankarski novac
Novčana masa u širem smislu (M2) obuhvata
M1 i depozite, depozite po kreditima i depozite na štednim računima građana, depozite za stambeno-komunalnu izgradnju
Inflacija
je rezultat nestabilne privrede gdje uslijed puštanja veće od potrebne količine novca na tržište, dolazi do veće tražnje za robama, što uvjetuje rast cijena i pad vrijednosti novca
Deflacija
kao rezultat nestabilne privrede gdje uslijed manje od potrebne količine novca na tržištu, dolazi do smanjenja tražnje za robama, što uvjetuje pad cijena roba, a vrijednost novca raste
Funkcije novca (5)
Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga, sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja, svjetski novac
Devizni kurs
izražavanje cijene strane valute u domaćoj
Konvertibilni novac
novac zamjenjiv za svjetski priznate nacionalne valute i koji služi u međunarodnim robnim i finansijskim transakcijama
Fluktuirajući devizni kurs formira se na osnovu
slobodnog djelovanja ponude i potražnje na deviznom tržištu
Faktori koji djeluju na količinu novca u opticaju (5)
Monetarna tražnja koja se iskazuje kroz ukupnu tražnju za robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se utvrđuje količina novca, brzina opticaja novca u prometu, sume cijena onih roba koje su date na kredit, suma dospjelih plaćanja, suma uzajamnih prebijanja u plaćanju
Uticaj države na reguliranje količine novca u opticaju ostvaruje se preko
monetarne i kreditne politike
Mjerama monetarno-kreditne politike CB utiče na
novčani opticaj, a time i na stabilnost društvene reprodukcije
Eskontna stopa
procent koji poslovne banke plaćaju CB za kratkoročno kreditiranje
Operacija “otvorenog tržišta”
Preko operacije otvorenog tržišta, kupovinom i prodajom kratkoročnih vrijednosnih papira koje emituje država, najdirektnije se utiče na količinu novca u opticaju. Kupovina znači povećanje novca u opticaju, a prodaja smanjenje.
Osnovne funkcije CB
Emisija novca,
Reguliranje kreditnog potencijala posl.banaka,
osiguranje likvidnosti posl. banaka,
nadzor poslovanja posl.banaka
Aktivni bankarski poslovi
bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac
Pasivni bankarski poslovi
bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmoprimac (dužnik)
Neutralni bankarski poslovi
oni u kojima banka nije ni dužnik ni povjerilac. To su poslovi koje banka obavlja za svoje komitente, naročito u sferi domaćeg i međunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakšava plaćanje roba i usluga svojih komitenata.
Profit banke
čini razlika između više kamatne stope, po kojoj banke daju kredite i niže kamatne stope koju ona plaća komitentima koji svoja sredstva drže u banci
Multiplikator novčane ponude
tj. uvećanje novca po osnovu novih depozita, predstavlja omjer ukupnog zbira novokreiranih depozita i zbira novokreiranih rezervi
Tržište
ekonomski prostor na kome se susreću ponuda i potražnja roba, određuju količine koje se razmjenjuju i njihove cijene
Tržišni mehanizam
Ponuda, tražnja, cijena, konkurencija
Cijene su
novčani izraz vrijednosti robe, čijim povećanjem pada tražnja, a raste ponuda roba
Konkurencija
Ponuda i potražnja na tržištu djeluje putem konkurencije. Konkurencija je svojevrsno takmičenje onih koji nude svoju robu na tržištu i to međusobno i sa kupcima, kako bi svoju robu prodali što uspješnije. Kupci se također takmiče, međusobno i sa prodavcima, s ciljem da kupe robu pod uvjetima koji njima najviše odgovaraju. Konkurencija je ta koja objašnjava kolebanje tržišnih cijena oko vrijednosti robe.
Tržišno takmičenje po dubini (između prodavaca i između kupaca) i tržišno takmičenje po širini (između kupaca i prodavaca)
Podjela tržišta na uže i šire
je izvršena prema kriteriju robe koja je predmet kupovine i prodaje. Uže: tržište koje se odnosi na samo jednu vrstu robe ili usluge (specijalističko). Šire (opće) - tržište svih dobara
Podjela tržišta prema kriteriju geografskog područja
lokalno (regionalno), nacionalno, međunarodno
Sa stanovišta količine robe kojom se trguje
tržišta se dijele na tržišta na veliko (en gros) i tržišta na malo (en detail)
Tražnja
predstavlja spremnost kupca da kupi određene količine robe na određenom tržištu u određeno vrijeme po određenim cijenama
Zakon (opadajuće) tražnje
pokazuje da rastom cijena opada tražnja
Elastičnost tražnje
predstavlja reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje
Dohodovna elastičnost
reagiranje tražnje na promjenu dohotka
Cjenovna elastičnost
reagiranje tražnje na promjenu cijena
Elastična tražnja je
ona kod koje je odnos između relativne promjene tražnje i relativne promjene cijene veći od 1, tj. tražnja reaguje brže od promjene cijena
Neelastična tražnja je
ona koja sporije reagira od promjene cijena (koeficijent manji od 1)
Jedinična elastična tražnja
pokazuje da je intenzitet promjene tražnje jednak intenzitetu promjene cijene, ima koeficijent elastičnosti tražnje 1
Faktori koji utiču na intenzitet elastičnosti tražnje (4)
Neophodnost zadovoljavanja potreba određenim dobrom, stepen dostupnosti supstituta nekog proizvoda, vrijeme koje stoji na raspolaganju potrošaču da reagira na promjenu cijene, relativno učešće izdataka za određeno dobro u ukupnim izdacima potrošača
Ponuda
spremnost ponuđača da proda određene količine robe na određenom tržištu po različitim cijenama
Zakon ponude pokazuje
da padom cijena pada količina robe koja se nudi , a rastom cijena raste i ponuđena količina
Elastičnost ponude
Reagiranje ponuđene količine robe na promjenu njene cijene
Elastična ponuda je ona
kod koje se ponuda pomjera brže od cijena
Neelastična ponuda je ona
koja ne reagira na promjenu cijena jedne robe (ili neznatno), koef. elastičnosti manji od 1
Jedinična elastična ponuda pokazuje
da je intenzitet promjene ponude srazmjeran promjeni cijena
Tržišna ravnoteža je
stanje na tržištu u kome je ponuđena količina robe jednaka traženoj
Ekvilibrijska cijena je
ona cijena kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba
Kod prilagođavanja ponude pri povećanoj tražnji, razlikuju se tri razdoblja:
- Vrlo kratko, u kome se ponuda može prilagoditi povećanoj potražnji samo na način da iz postojećih zaliha roba dodatno reagira na povećane zahtjeve tražnje
- Kratko razdoblje, u kome se ponuda prilagođava tržištu tako da se povećava postojeća proizvodnja, ali samo putem boljeg korištenja raspoloživih kapaciteta, a ne širenjem proizvodnje
- Dugo razdoblje, u kome se ponuda prilagođava tržištu proširenjem proizvodnje putem izgradnje novih, kao i proširenjem postojećih kapaciteta
Agregatna ponuda
ukupna količina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje može proizvesti i ponuditi u određenom vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara, proizvodnih kapaciteta kojim raspolaže privreda i nivoa ostvarenih troškova proizvodnje
Agregatna tražnja
suma trošenja svih potrošača u jednoj zemlji koje čine različiti sektori privrede i pojedinačni potrošači
Determinante agregatne tražnje
lična potrošnja, investiciona potrošnja, javna potrošnja, neto izvoz
Sa stanovišta uticaja državnih, regionalnih ili lokalnih organa vlasti na slobodu trgovanja, razlikujemo:
slobodna tržišta (ona na kojima odluku o razmjeni slobodno donose kupci i prodavci, bez uticaja organa vlasti)
vezana tržišta (ona gdje je sloboda tržišta ograničena raznim propisima o cijenama, kvalitetu robe, obimu proizvodnje, zalihama i slično)
Funkcije tržišta
Alokativna: Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava) na pojedine oblasti i grane privrede, zasniva se na odnosu ponude i tražnje
Selektivna: Selekcija proizvođača na uspješne i manje
uspješne, Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog)
Distributivna: raspodjela društvenog proizvoda
Faktori intenziteta tražnje
- Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i
cijene)
– Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja,
različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga)
– Cijena i dostupnost dobara (supstituiti)
– Ukusi potrošača (potražnja za određenim vrstama
roba)
– Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti)
– Mogućnost kupovine na kredit (podstiče potražnju)
– Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca)
– Posebni utjecaji (vremenske prilike)
Faktori intenziteta ponude
- Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih –
profitabilnost, tendencija ka snižavanju)
– Cijena supstituta
– Organizacija tržišta (različite povlastice)
– Posebni utjecaji (vremenske prilike)
Tržišna struktura
Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu
• Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker)
• Monopol (jedan ponuđač, jedan tražilac, potpuno određuje cijenu robe koju prodaje/kupuje, koncentracija i
centralizacija kapitala, price maker)
Savršena konkurencija (uslovi)
Na strani ponude:
– Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju
– Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu
– Potpuna informiranost o djelatnosti drugih
• Na strani tražnje:
– Veliki broj kupaca
– Nepostojanje teškoća transporta
– Homogenost proizvoda (isti ili supstitut)
– Potpuna informiranost o cijenama
Savršena konkurencija - pojam
U ekonomskoj teoriji smatra se da konkurencija djeluje potpuno, odnosno da je ona slobodna onda kada je toliki broj i takva ekonomska moć kupaca i prodavaca da nema mogućnosti uticaja na pomjeranje cijena, bez obzira na povećanje ili smanjenje ponude, odnosno tražnje roba
Monopol - pojam
Tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan kupac i samo jedan prodavac (čisti monopol)
Monopol - karakteristični oblici monopolističkog udruživanja
–Karteli
(udružena preduzeća zadržavaju svoju
ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o
visini robnih cijena, uslovima zapošljavanja radnika,
načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera
itd., sindikati )
–
Trustovi
(preduzeća gube svoju ekonomsku
samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima
i jedinstvenim upravnim organima, holding )
–
Koncerni
(udruženi monopoli, njima pripadaju
preduzeća raznih grana proizvodnje koja su
finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika
kapitala ili grupe moćnih vlasnika )
Monopol - manje česti oblici udruživanja
–Korneri
(sporazumijevanje preduzeća o povlačenju
većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi
stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali
cijene i maksimalno ovladali tržištem)
–
Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja
proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava,
zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice
zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost)
–
Ringovi
(dogovaranje preduzeća o zajedničkom
nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje
trguje za svoj vlastiti račun)
Uloga države na tržištu
– Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti
(dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)
- Liberalna koncepcija – savršena konkurencija,
suzdržavanje države od uplitanja
– Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država
donosi propise kojima:
• osigurava konkurenciju,
• organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti
koje se ne mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,
• ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna
politika)
Djelovanje tržišnog mehanizma
– Cijene
• signali proizvođačimai potrošačima
• utiču na ponudu i potražnju
• koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača
– Konkurencija – borba za cijene
• Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca
(po dubini)
• Takmičenje između ponuđača i potrošača (po
širini)
Tržište - osobine
Najracionalniji oblik organiziranja privređivanja • Ispoljavanje osnovne ekonomske aktivnosti • Pokre će na djelovanje pojedinca (korištenje vje ština, preuzimanje rizika,...) • Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost, promjenjivost
Novac
Olakšava razmjenu roba i usluga
• Općeprihvaćeno sredstvo plaćanja
• Moć, olakšava/otežava život
• Podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju
• Nije metal nego ispisano povjerenje
• Jedan od pokretača napretka čovječanstva
Oblici vrijednosti robe
– Jednostavni (A = B)
– Razvijeni (A = B, C, D, E)
– Opći (A, B, C, D = F)
– Novčani – novac je opći ekvivalent, vremenski
i prostorno razdvaja se akt kupovine i prodaje
