Statistika Flashcards

1
Q

Postoje iznimni slučajevi u kojima se razlike među skupinama rezultata koji su izraženi na omjernim skalama mogu testirati Hi-kvadrat testom

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Ako želimo ustanoviti koja od dviju pojava varira više, a koja manje , valja usporediti apsolutne veličine njihovih standardnih devijacija

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kod računanja srednjeg odstupanja važan je smjer tog odstupanja.

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kod grupiranja rezultata u razrede poželjno je da broj razreda bude neparan.

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Vrlo je opasno prikazivanje nekih promjena u postocima.

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Zajedna aritmetrička sredina se dobije zbrajanjem svih aritmetičkih sredina koje se onda koje se onda podijele s brojem tih aritmetičkih sredina

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Smanjenjem uzorka povećava se varijabilitet distribucije aritmetičkih sredina uzorka

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Česta pogreška kod Hi-kvadrata je unošenje više rezultata od jednog te istog ispitanika

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Centili i decili računaju se isključivo na rezultatima koji imaju normalnu raspodjelu

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kada je odnos među varijablama zakrivljen najbolji je koeficjent koleracije R(Pearsonov) jer je to najprecizniji koeficjent koleracije.

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Svaki kontinuum znanstvenosti definiran je s više od dva kriterija

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Za istovremeno prikazivanje više različitih distribucija najbolji su histogrami

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kontinuirana brojčana obilježja izražavaju se decimalnim brojevima

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kod računanja medijana, svaka jedinica sudjeluje prema svom položaju u nizu

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Ako je neka razlika statistički značajna to znači da prihvaćamo nul-hipotezu

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kod vrlo velikih uzoraka smanjuje se potreba za stratificiranjem uzorka

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Ako je koeficjent koleracije negativan, to znači da među varijablama sigurno nema povezanosti

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kod svakog mjerenja uzimaju se u račun sve vrijednosti iz univerzuma varijabli

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Da bi smo mogli izračunati koleraciju između dviju pojava one moraju biti u nekoj uzročnoj vezi

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Statistika se vrlo rijetko zadržava na deskriptivnoj razini

A

T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Indeksni brojevi su apsolutni brojevi koji pokazuju odnose članova jednog statističkog niza

A

N

22
Q

Razlika između kvota uzorka i stratificiranog uzorka očituje se u razini slučajnosti koju ima svatko od njih prilikom odabira

A

T

23
Q

Koleracija ranga se ponekad tretira kao aproksimacija Pearsonova koeficjenta (r) koleracije

A

T

24
Q

Kod prognostičke valjanosti uspoređujemo rezultate nekog novog testa s rezultatima nekog ranije poznatog valjanog testa

A

N

25
Q

Pojedina varijabla može biti operacionalizirana samo na jedan način

A

N

26
Q

Ako želimo utvrditi da li između dvije skupine ljudi postoji statistički značajna razlika u njihovom stavu o smrtnoj kazni, ne možemo se koristiti Hi-kvadrat testom

A

N

27
Q

Izračunavanje moda opravdano je samo kod simetričnih distribucija

A

N

28
Q

Kod izračunavanja interkvartila u obzir se uzimaju sve vrijednosti dotičnog niza

A

N

29
Q

Kontrolna i eksperimentalna skupina moraju se izjednačiti u kriterijama važnim za predmet mjerenja nakon provedenog istraživanja

A

N

“prije provedenog istraživanja”- T

30
Q

Dijagnostička valjanost ukazuje na valjanost testa u prognozi uspjeha u nekom objektivnom kritriju

A

T

31
Q

Postoji više mogućnosti da kod proporcionalnog grupnog uzorka broja ispitanika u svakom pojedinom subuzorku bude jedan

A

N

32
Q

Linearni trend možemo računati jedino ako smo prethodno utvrdili da je porast ili opadanje vrijednosti približno konstantno

A

T

33
Q

Multimodalne distribucije često su znak preteških ili prelaganih zadataka nekog testa

A

N

34
Q

Diskriminscijskom analizom utvrđuje se postojanje eventualnih razlika između dva ili više uzorka opisanih većim brojem varijabli

A

T

35
Q

Što je veći broj rezultata koje međusobno uspoređujemo to je veća mogućnost da i manji koeficjent koleracije ukaže na statistički značajnu povezanost

A

N

36
Q

Kod dviju pojava između kojih postoji statistički značajna povezanost prilikom donošenja takvog zaključka ponekad se izlažemo riziku većem od 5%

A

N

37
Q

Varijabilitet rezultata može se i smanjiti i povećati s povećanjem veličine uzorka

A

T

38
Q

Kod dvoetapnog grupnog uzorka način stvaranja subpopulacije ima veze s onim što mjerimo

A

N

39
Q

Postoji teoretska mogućnost da kod nekog testa koji je iznimno diskriminativan svi ispitanici postignu isti rezultat

A

T

40
Q

Aritmetička sredina često se definira i kao vrijednost s najvećom mogućom sumom kvadrata razlika

A

N

41
Q

Standardna pogreška aritmetičke sredine ovisi o varijabilitetu pojave koju mjerimo

A

T

42
Q

Što su vrijednosti koeficjenta kvartilne devijacije bliže jedinici, pokazuju veće odstupanje vrijednosti obilježja

A

T

43
Q

Kongruentna valjanost je oblik teorijske valjanosti nekog mjernog instrumenta

A

N

44
Q

Svaka dobivena statistički značajna razlika mora imati i svoju praktičnu važnost

A

N

45
Q

Koeficjent varijacije pokazuje nam relativnu vrijednost dobivene aritmetičke sredine

A

T

46
Q

Individualni indeksi izračunavaju se isključivo s obzirom na stalnu bazu

A

N

47
Q

Ako je raspon rezultata jako velik, to je sigurni znak da rezultati u cjelini jako variraju

A

T

48
Q

Varijance uzoraka čine takvu raspodjelu oko prave varijance da im standardna devijacija odgovara pravoj varijanci

A

N

49
Q

Pogreška mjerenja ne opada proporcionalno povećanju mjerenja

A

N

50
Q

Prediktorska varijabla su pojmovi vezani uz diskriminacijsku analizu

A

N