Stanična građa živčanog sustava

Question 1

dvije vrste stanice cns

Answer 1

neuron
glija (potporna stanica)

Question 2

4 dijela neurona

Answer 2

akson
soma
dendriti
presinaptički aksonski završetak

Question 3

perikaryon je

Answer 3

dio citoplazme koji okružuje jezgru

Question 4

citoplazma i membrana aksona

Answer 4

axoplasma
axolemma

Question 5

akson započinje

Answer 5

aksonskim brežuljkom

Question 6

akson završava s

Answer 6

presinaprički aksonski završetak –> završava sa završnim čvorićem

Question 7

3 metode bojanja

Answer 7

Golgi, Nissl, Weigert

Question 8

Golgijevo (+Cajal) bojanje

Answer 8

srebrove soli
prikazuje stvarni IZGLED neurona

Question 9

može li golgijevo bojanje prikazati jezgru i sinapsu

Answer 9

ne

Question 10

kak se može prikazati sinapsa

Answer 10

elektronskim mikroskopom

Question 11

tipovi neurona

Answer 11

unipolarni
bipolarni
pseudounipolarni
multipolarni

Question 12

stanice s dendritima ali bez aksona

Answer 12

amakrine stanice

Question 13

neuroni s obzirom na duljinu aksona

Answer 13

interneuroni (neuroni lokalnih neuronskih krugova) - kratki aksoni
projekcijski (oblikuju moždane puteve) - dugi aksoni

Question 14

dvije najpoznatije vrste osjetnih neurona

Answer 14

primarni, talamokortikalni (sekundarni)

Question 15

3 najpoznatije vrste eferentnih neurona

Answer 15

gornji motoneuroni
alfa (donji) motoneuroni
purkinjeove stanice

Question 16

aksoni s obzirom na polutke

Answer 16

asocijacijski - povezuje dva dijela moždane kore na istoj polutci
komisurni - povezuje dva dijela moždane kore u dvije polutke

Question 17

neuroni I. i II. Golgijevog tipa

Answer 17

I. - projekcijski, asocijacijski i komisurni neuroni (dugi aksoni)
II. - neuroni s kratkim aksonima

Question 18

Nisslova metoda bojanja

Answer 18

prikazuje se citoarhitektonika: oboje se nukleinske kiseline jezgre i ribosoma –> oboji se soma i početni dijelovi dendrita i aksona

Question 19

kak dijelimo neurone s obzirom na oblik some

Answer 19

zrnati
vretenasti
piramidalni
multipolarni (npr alfa-motoneuroni)

Question 20

ka sve mogu formirati tijela neurona

Answer 20

jezgre (nuclei)
slojeve (laminae, strata)
stupiće (columnae)

Question 21

jezgre

Answer 21

nakupine tijela neurona sa sličnim citološkim svojstvima
aksoni ugl imaju istu putanju, ciljno područje i funkciju

Question 22

sloj (lamina) i koru (cortex) formira

Answer 22

tanki sloj neurona

Question 23

strukture koje su građene od sloja neurona al se ne nazivaju korom

Answer 23

corpus geniculatum laterale
colliculi superiores

Question 24

bojanje po Weigertu

Answer 24

bojanje sa solima nekih teških metala
mijeloarhitektonika
opći plan građe bijele tvari tj mijeliniziranih aksona

Question 25

Nissl boji ____ tvar, a Weigert ______ tvar

Answer 25

sivu bijelu

Question 26

kak se mogu pratiti neuronski putevi

Answer 26

autoradiografijom: radioaktivno označenih AK kaj se prenose aksonom anterogradno od some do završetka histokemijski: retrogradno kretanje peroksidaze hrena od završetka prema somi

Question 27

postotak glija stanica s obzirom na druge

Answer 27

brojnije od neurona, čine gotovo 50% tkiva mozga

Question 28

razlika neurona i glija

Answer 28

nemaju akson dijele se tokom cijelog ćivota nemaju natrijske kanale ne stvaraju akcijski potencijal

Question 29

glija se dijeli na

Answer 29

makrogliju i mikrogliju

Question 30

makroglija se dijeli na

Answer 30

astrocite i oligodendrocite

Question 31

glija stanice u periferiji

Answer 31

schwannove stanice (izgrađuju mijelinske ovojnice perifernih aksona) satelitne (ovijaju tijela neurona u osjetnim i autonomnim ganglijima)

Question 32

makroglija se razvije iz

Answer 32

ektoderma

Question 33

mikroglija se razvije iz

Answer 33

mezoderma

Question 34

Schwannove i satelitne stanice se razviju iz

Answer 34

neuralnog grebena

Question 35

uloga oligodendrocita

Answer 35

čine mijelinsku ovojnice aksona cns

Question 36

uloga mikroglije

Answer 36

rezidentni makrofagi

Question 37

uloga astrocita

Answer 37

nastajanje glijalnih ožiljaka (nakon ouljede mozga) homeostaza iona (K+) i pH sinteza glutamina

Question 38

uloga radijalne glije (fetalna vrsta astrocita)

Answer 38

vodič za migrirajuće neurone iz proliferacijske zone u konačnu zonu