srednji vijek - novi vijek Flashcards
Milanski edikt
313.g., kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, nakana je edikta bila sloboda vjerskog izražavanja u Rimskom Carstvu, kako bi se postigao unutarnji politički mir.
Teodozije I, rimski car
- ediktom proglasio kršćanstvo državnom religijom i 392. zabranio sve poganske kultove u Carstvu. Godine 393. ukinuo je Olimpijske igre.
- g.
Crkva zatvara Platonovu akademiju; osnovan red sv. Benedikta; kršćanska crkva zauzdala grčku filozofiju, a samostani preuzimaju monopol nad podučavanjem
Aurelije Augustin, 354.-430.
smatra da je zlo samo nedostatak dobra jer sve što je Bog stvorio mora biti dobro.
O državi Božjoj - najpoznatije djelo, jedan od prvih primjera filozofije povijesti, koncept “Božje države” (civitas dei) nasuprot “zemaljske države” (civitas terrena)
Avicena (IBN SINA), 980.-1037.
vodeći islamski filozof, novoplatonist
napisao “Kanon medicine” u kojem je objedinio sveukupno grčko-rimsko i islamsko medicinsko znanje
Moses Maimonides, 1135.-1204.
židovski filozof i liječnik, nastojao religiju dovesti u sklad s Aristotelovim učenjem, prezirao je religiozno praznovjerje i otvoreno se borio protiv antropomorfizma
Napisao “Molitvu Bogu”
Rumi, 1207.-1273.
perzijski islamski filozof, teolog, pravnik, pjesnik i sufijski mistik
Njegov sufijski put k Ljubavi temelji se na neograničenoj toleranciji prema svima i svemu što postoji.
Toma Akvinski, 1225.-1274.
Pokušavao sjediniti Aristotelovu filozofiju s kršćanstvom; razumom možemo spoznati da sve oko nas ima “prvi uzrok” (racionalist), Zakoni moraju biti u skladu sa općim dobrom (prirodnim zakonom), a ako nisu imamo ih pravo prekršiti
Prva monografija o dužnostima liječnika
Gabriele Zerbi: De Cautelis Medicorum, potkraj 15. stoljeća
Parcelsus 1493.- 1541.
spalio Kanon medicine jer je smatrao da ne treba slijepo slijediti stara znanja već istraživati i eksperimentirati
Renesansa - obilježja
preporod antičkog humanizma
nov pogled na čovjeka - individualizam
zanimanje za ljudsku anatomiju odražava se i u znanosti i u umjetnosti (Leonardo da Vinci)
empirijska metoda – Galileo Galilei
nova slika svijeta - heliocentrična naspram geocentrične (Kopernik, Isac Newton)
nov odnos prema Bogu
Individualizam
Etički individualizam težište stavlja na pojedinca kao subjekta djelovanja koji utoliko postaje svrha samomu sebi, tj. potpuni razvoj individualnosti promatra se kao najviši cilj ćudorednoga djelovanja. Korijeni individualizma nalaze se već u epikurejstvu, a predstavnici su kinici, epikurejci, stoici, B. de Spinoza, T. Hobbes, D. Hume.
Empirijska metoda
je ona koja se temelji na istraživanju
Martin Luther 1483.-1546.
reformator, protestant, želio se vratiti izvornom kršćanstvu, preveo Bibliju na njemački jezik te je tako narodni jezik preuzeo mjesto latinskog. Suprostavio se katoličkoj crkvi te je ekskomuniciran.
Prodaju oprosta grijeha smatrao skandaloznom pa je napisao: “Svakom kršćaninu koji se iskreno pokaje bit će potpuno odriješeni grijesi, bez kupnje oprosta, samo milošću Božjom.”
Amatus Lusitanus 1511.-1567.
Napisao Curationum medicinalium centuriae septem, u sedmoj knjizi spominju se etička načela i liječnička prisega (polaganje računa pred Bogom)
Carpe diem
= iskoristi dan, krilatica baroka
Memento mori
= sjeti se da si smrtan, barok
Barok - obilježja
- nepravilno zrno bisera (dosl)
Borbe katolika i protestanata, velike klasne razlike; Idealizam i materijalizam
Idealizam
smjer u filozofiji koji za polazište u tumačenju svijeta i života uzima neko nadosjetilno načelo, ideju, svijest, misao ili Boga (Platon)
Materijalizam
vjera u materiju, odn. smjer u filozofiji prema kojemu je materija temelj postojanja, a mišljenje i svijest su njezini proizvodi
Descartes 1596.- 1650.
racionalist - razum je jedini izvor spoznaje-
metoda sumnje;
Mislim dakle jesam (Cogito ergo sum)
napisao Raspravu o metodi - u kojoj se obraća ljudima zdravog razuma
Baruch de Spinoza 1632.-1677.
racionalist, panteist, kritizirao službenu vjeru pa je izopćen, “cilj vjere je samo poslušnost spram Boga i pobožnost, a cilj filozofije jest Istina “
Panteizam
Bog je sveprisutan (Sve što postoji je priroda, priroda je Bog ) - Spinoza
Elena Lucrezia Cornaro Piscopia
- prva žena u povijesti sa diplomom (matematika, teologija, filozofija), poznavala 7 svjetskih jezika
David Hume (1711.- 1776.)
empirist, otkriva skepticizam kao temelj i konačni ishod svake spoznajno-empirijske orijentacije
izvor i kriterij moralnog ocjenjivanja u izvornome „moralnom osjećaju”- empatija
zastupao potrebu odvajanja religije od znanosti, odbacujući postojanje bilo kakve „prirodne” i razumske religije
Skepticizam
pravac koji kao osnovno načelo zastupa sumnju u vrijednost neospornih izrečenih teorijskih ili praktičnih tvrdnjI, sumnju u spoznajni kriterij istinosti te tomu suprotstavlja načelo suzdržavanja od izricanja bilo kakvih sudova
empatija
sposobnost suosjećanja s drugima
“Razum jest i mora biti rob strastima”
D. Hume
Jean-Jacques Rousseau 1712.- 1778.
francuski filozof, politički teoretičar, književnik i glazbenik
Isticao je da su prvobitni ljudi u prirodnom stanju bili slobodni i jednaki, pokretani nagonom za samoodržanjem, milosrđemi ljubavlju prema sebi. Društvena nejednakost rezultat je povijesne transformacije dobroga „prirodnoga čovjeka” u natjecateljski raspoloženoga „društvenog pojedinca” nošena sebičnošću.
Najznačajnije djelo: Društveni ugovor (1762.)
“…nitko ne bi trebao biti toliko bogat da kupuje druge ljude, niti bi itko trebao biti toliko siromašan da se mora prodavati“
Jean-Jacques Rousseau
“… bit ćete izgubljeni ako zaboravite da su plodovi svačiji i da zemlja nije ničija.”
Društveni ugovor, Jean-Jacques Rousseau, 1762.
Immanuel Kant 1724. –1804.
njemački filozof
znanje se stječe iskustvom i razumijevanjem
u tumačenju etike polazi od pojma dobre volje
Dobro je ono koje ima za svrhu ispunjenje dužnosti, odnosno poštivanje zakona. Moralna dobrota nekog ljudskog čina ne slijedi iz objekta, tj. ništa nije dobro samo po sebi. (Sama nakana je dobra jedino ako se radi iz dužnosti, tj. da bismo poštivali moralni zakon)
Naglašava dužnost poštivanja posebnog dostojanstva čovjeka kao razumnog i slobodnog bića.
Volja je
razumska težnja
Kategorički imperativ
po Kantu, moralni zakon koji nam naređuje kako da se ponašamo (svaki ga čovjek ima ako ima samokontrolu)
„Radi tako da princip tvoga rada može postati princip rada svih drugih“.
Kategorički imperativ, I. Kant
“Djeluj tako da tretiraš ljude, kako sebe tako i druge, uvijek kao cilj, a nikad kao sredstvo!„
Kategorički imperativ, I. Kant
„Dvije stvari ispunjaju moju dušu uvijek novim i sve većim udivljenjem i strahopoštovanjem što se više i ustrajnije razmišljanje bavi njima: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni.”
Kritika praktičnog uma, I. Kant
Thomas Perrcival 1740.-1804.
napisao kodeks etičkih pravila za liječnike i kirurge
etički standardizirao četiri područja djelovanja liječnika
poslužio kao uzor za za izradu kasnijih službenih etičkih kodeksa
Četiri područja djelovanja liječnika (Perrcival)
- nužne vrline - strpljenje i sućut
- govorenje istine i odnos povjerenja
- ljubaznost i diskrecija
- uloga liječnika kao svjedoka i vještaka u sudskim sporovima
Svjetska zdravstvena organizacija
organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.
Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj.
SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine.
Prvi predsjednik skupštine SZO-a bio je prof. dr. Andrija Štampar.
Osnovna zadaća - pomaganje u ostvarenju najviše razine zdravlja za sve ljude u svijetu.
- Opća deklaracija o ljudskim pravima
Svjetska liječnička udruga
Svjetska liječnička udruga (World Medical Association, WMA) je međunarodna nezavisna udruga osnovana 1947. g. - Ženevska deklaracija
Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, Oviedo, 1997.g.
prvi međunarodni multilateralni ugovor na području ljudskih prava i primijenjene biologije i medicine
ističe se potreba za međunarodnom suradnjom
(teme:pristanak, privatni život i pravo na informaciju, ljudski genom, znanstvena istraživanja, odstranjivanje organa i tkiva u svrhu transplantacije, zabrana novčane dobiti i raspolaganja nekim dijelom ljudskog tkiva)
“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.”
- članak Opće deklaracije o ljudskim pravima
Ženevska deklaracija 1948.
predstavlja deklaraciju o liječničkoj posvećenosti humanitarnim ciljevima medicine, revizija Hipokratove prisege
