SMEĐE ALGE Flashcards

1
Q

Gdje sistematski svrstavamo smeđe alge?

A

one su razred unutar odjela Heterokontophyta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kakve su po veličini smeđe alge?

A

isključivo višestanične makrofitske alge

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji to rodovi čine 1% vrsta smeđih algi koje naseljavaju kopnene vode?

A
  • Pleurocladia
  • Lithoderma
  • Bodanella
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

gdje najčešće obitavaju smeđe alge?

A

najčešće su to bentonske vrste (morske) koje obitavaju u umjerenim i hladnim morima bogatim kisikom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koja je učestalost smeđih algi u jadranskom moru?

A

prema broju vrsta su najzastupljenije smeđe alge, negdje oko 180 vrsta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

na kojim dubinama žive smeđe alge?

A

od 60 - 120 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Mogu li živjeti na drugim algama?

A

da, Ectocarpus živi kao epifit na drugim algama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kakav je talus kod Ectocarpusa?

A

nitasto razgranjeni talus od jednog niza stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kakav je talus kod Scytosiphon?

A

cjevast.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakav je talus kod Padina?

A

lepezast.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakav je talus kod Dictyota i Dyctiopteris?

A

vrpčasti i dihotomski razgranjeni talus.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakav je talus kod onih smeđih algi na najvišem stupnju organizacije?

A

svojim talusom podsjećaju na biljke te na njima razlikujemo rizoide, kauloide i filoide.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji je pravi naziv za divovski kelp?

A

Mycrocystis pyrifera, do 100 m dužine, na sebi ima aerociste.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Od čega je u globalu izgrađen unutarnji tj. vanjski sloj stanične stijenke?

A

unutarnji: od celuloze
vanjski: od pektina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što daje želatinoznu strukturu vanjskog dijela stanične stijenke?

A

algin - polisaharid (kalcijeve i natrijeve soli alginske kiseline) ispunjava međustanične prostore.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

koja je uloga algina?

A

alginati daju elastičnost talusu i štite ga od kidanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

od kud se može ekstrahirati alginska kiselina?

A

iz vrsta smeđih algi koje spadaju u divovski kelp.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Gdje se nalaze farme algi (umjetan uzgoj kelpa)?

A

Japan, SAD (Maine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

što sve štetno djeluje na školjkaše u morima?

A

atmosferski CO2, oborinske vode s kopna, industrija, zagađenje: povećavaju kiselost mora.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

kako morske alge sprječavaju štetna djelovanja na školjkaše?

A

apsorbiraju CO2, snižavajući kiselost mora, teoretski “halo” efekt poboljšane kvalitete morske vode.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

koje se vrste najčešće uzgajaju prilikom umjetnih uzgoja kelpa?

A

šećerni kelp, Sccharina latissima i S. Japonica (Japan)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koliko u prosjeku narastu dnevno?

A

10 cm dnevno, neke vrste u idelnim uvjetima i 60 cm dnevno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

koje je najznačajnije svojstvo alginske kiseline i alginata?

A

velika apsorpcija vode (1g veže 300 ml tekućine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

navedi 3 medicinske upotrebe alginata?

A
  • uklanjaju radionuklide i teške metale iz tijela
  • vezuju i do 90% cezija i stroncija iz tijela
    -za liječenje širokog spektra poremećaja (ateroskleroza, slab imunitet, refluks…)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

kako se alginska kiselina i alginati upotrebljavaju u prehrambenoj industriji?

A
  • kao zgušnjivač E400 (alginska kiselina) i njezine soli (E401, E402, E404).
  • tradicionalno u kulinarstvu (Skandinavija, Japan)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

što je fukoidan?

A

sulfatni polisaharid iz smeđih algi sa antioksidativnim, protuupalnim, antitumorskim, antihiperglikemijskim i antivirusnim djelovanjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Navedi najvažnije rezervne tvari smeđih algi!

A
  • krizolaminarin (topljivi ugljikohidrat, poliglikan, polimer glukoze)
  • alkoholi mantiol (šećerni alkohol-derivat manoze)
  • glicerol
  • kapljice ulja
  • organobromidi (hlapljivi)
  • jod
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

koja je uloga alkohola mantiola i glicerola?

A

štite algu od smrzavanja u polarnim krajevima, osmotska regulacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

gdje se primjenjuje sintetizirani manitol?

A

u farmaceutskoj industriji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

gdje se sakupljaju produkti metabolizma?

A

u posebnim vakuolama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

koji je štetan utjecaj organobromida?

A

ulaze u atmosferu i doprinose uništavanju ozonskog omotača.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

koji im pigmenti daju smeđu boju?

A

ksantofili i karotin.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

kako nazivamo kromatofore?

A

feoplasti i obično ih ima više u stanici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

koje klorofile imaju?

A

a i c, NIKADA b!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Koji su najvažniji pigmenti od smeđih karotenoida?

A

FUKOKSANTIN, flavoksantin, neofukoksantin, neoksantin, violaksantin.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

kako su se razvile smeđe alge?

A

iz prabičaša, što potvrđuju pokretni stadiji u njihovom razvoju (zoospore i gamete)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

kako rastu primitivnije vrste?

A

imaju stanice koje se dijele na sve strane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

kako rastu razvijenije vrste

A

rastu diobom tjemene stanice (meristem)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

što je sve uočljivo na talusu smeđih algi?

A
  • rizoidi, kauloidi, filoidi
  • pseudoparenhim
  • pravi parenhim s diferenciranim površinskim asimiliacijskim ili primitivnim mehaničkim staničjem
  • središnje cjevaste stanice za provođenje asimilata
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

navedi 2 tipa nespolnog razmnožavanja!

A
  • vegetativno (fragmentacijom talusa)
  • zoosporama (izuzev reda Dictyotales - nepokretnim aplanosporama)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

kakvo je spolno razmnožavanje smeđih algi?

A

riječ je o gametogamiji: izmjeni genracija, gdje se izmjenjuju haploidni gametofit i diploidni sporofit (diplohaplonti) - DIPLOHAPLONTSKI IZOMORFNI ILI HETEROMORFNI RAZVOJNI CIKLUS

42
Q

Koji su sve dijelovi uočljivi kod zoospora i gameta?

A

kruškastog su oblika, nose dva nejednaka biča od kojih je duži s trepetljikama i usmjeren je prema naprijed, a kraći bez trepetljika i usmjeren prema natrag.
imaju očnu pjegu i smeđe kromatofore (feoplaste).

43
Q

koje dvije vrste reproduktivnih organa proizvode smeđe alge?

A

sporagije i gametangije koji mogu biti plurilokularni i unilokularni.

44
Q

objasni PLURILOKULARNE reproduktivne organe!

A

strukture s mnogo pregrada, reproduktivne stanice se stvaraju MITOTIČKI

45
Q

objasni unilokularne reproduktivne organe!

A

nepregrađene strukture u kojima razvoju rasplodnih stanica prethodi mejoza

46
Q

haploidni gametofit?

A

gamete se uglavnom produciraju u plurilokularnim gametangijima

47
Q

diploidni sporofit?

A

plurilokularni sporangij mitotički stvaraju diploidne spore iz kojih ponovo proklije sporofit.

48
Q

diploidni sporofit?

A

u unilokularnim sporangijima redukcijskom diobom nastaju haploidne spore iz kojih klije gametofit.

49
Q

koja dva tipa talusa razlikujemo kod heteromorfnog diplohaplontskog životnog ciklusa?

A

mikrotalus i makrotalus

50
Q

opiši mikrotalus?

A

mikroskopske veličine i sastoji se od granatih filamenata koji rastu diobom apikalne stanice

51
Q

opiši makrotalus?

A

listolik i sadrži kompleksnu parenhimatoznu strukturu, ispoljava interkalarni rast.

52
Q

koliko je redova smeđih algi?

A

21 red

53
Q

koji su redovi ISOGENERATAE?

A
  • ECTOCARPALES
  • SPHACELARIALES
  • CUTLERIALES
  • DICTYOTALES
54
Q

koji su redovi HETEROGENERATAE?

A
  • CHORFARIALES
  • SPOROCHNALES
  • DESMARESTIALES
  • DICTYOSIPHONALES
  • SCYTOSIPHONALES
  • LAMINARIALES
55
Q

koji red se vezuje uz CYCLOSPORE?

A

FUCALES

56
Q

Koji je najbrojniji red smeđih algi?

A

Ectocarpales (>700 vrsta)

57
Q

Koja dva tipa filamenata imamo kod reda ECTOCARPALES?

A

PUZAJUĆI koji raste diobom apikalne stanice i USPRAVNE filamente koji rastu diobom interkalarnih stanica.

58
Q

opiši talus kod Ectocarpales!

A
  • nježan, dug nekoliko cm, učvršćen na drugoj algi ili čvrstoj podlozi, talus konačast i granat.
59
Q

navedi dvije kozmopolitske vrste reda ECTOCARPALES!

A

E. siliculosus i E. confervoides

60
Q

Koja dva tipa talusa ima rod Scytosiphon tijekom životnog ciklusa?

A

mikrotalus (od puzećih filamenata koji rastu diobom apikalne stanice) i makrotalus (od parenhimatozne strukture koji uspravno raste i može biti cjevast, u obliku oštrice ili vreće: rast je interkalarni)

61
Q

koje je osnovno obilježje reda Sphacelariales?

A

tjemeni rast talusa

62
Q

opiši stanicu red Sphacelariales i njezino dijeljenje!

A

stanice imaju gustu citoplazmu, krupnu jezgru i više feoplasta te se dijele poprečno pri čemu gornja stanica ostaje tjemena, te se ovaj proces odvija tijekom cijeloga života.

63
Q

koja je najčešća bentonska smeđa u alga u Jadranu?

A

Halopteris scoparia, nalazi se uglavnom na staništima bogatim organskim tvarima, NITROFILNA, do 15 m dubine

64
Q

kakav talus mogu imati vrste unutar reda Cutleriales?

A

pločasti i vrpčasti talus

65
Q

kako raste gametofit kod reda Cutleriales?

A

raste pomoću interkalarne meristemske zone ili pomoću rubnog meristema.

66
Q

kakva je izmjena generacija kod red Cutleriales?

A

heteromorfna izmjena generacija.

67
Q

kakav je gametofit, a kakav sporofit kod roda Cutleria?

A

gametofit je je uspravni i razgranjen talus (do 20 cm), a sporofit je mikroskopski malen i karakterističnog oblika za svaku vrstu

68
Q

što gametofit nosi na sebi kod roda Cutleria?

A

nosi plurilokularne gametangije u nakupinama (sori)

69
Q

opiši talus i diobu kod reda Dictyotales!

A

talus je lepezast ili trakast i dihotomski razgranjen i rast se odvija diobom apikalne stanice

70
Q

kakav je spolni ciklus kod reda Dictyotales

A

izomorfan diplohaplontski

71
Q

koja 3 tipa jedinki imamo kod reda Dictyotales?

A
  • diploidni sporofit
  • haploidni gametofit (muški i ženski)
72
Q

opiši diploidni sporofit kod reda Dictyotales!

A

nosi unilokularne sporangije koji nakon redukcijske diobe stvaraju po 4 haploidne spore bez bičeva (tetrasporangij - tetraspore)

73
Q

što se događa sa haploidnim tetrasporama?

A

one prokliju u haploidni muški gametofit ili haploidni ženski gametofit.

74
Q

što razvija haploidni muški gametofit?

A

razvija nakupine plurilokularnih gametnagija (anteridija) i muške gamete tj. spermatozoide.

75
Q

što razvija ženski haploidni gametofit?

A

razvija nakupine tamnosmeđih gametangija (oogonija) te se iz svakog oslobodi jedna velika nepokretna ženska gameta.

76
Q

što se događa sa zigotom?

A

ona proklije u novi diploidni sporofit, koji je istog oblika i veličine kao i gametofit

77
Q

što je karakteristično za talus kod padine pavonice?

A

to što je talus inkrustriran vapnencom i krpast je.

78
Q

kakav je mikrotalus, a kakav makrotalus kod Dictyosiphonalesa?

A

mikrotalus: puzeći filamenti, raste diobom apikalne stanice.
makrotalus: uspravan i često razgranjen, rast je difuzan i interkaliran, a talus je parenhimatozan.

79
Q

kakav je životni ciklus kod reda Dictyosiphonales?

A

diplohaplontski s reduciranim gametofitom.

80
Q

kakav je talus kod reda Chordariales?

A

postoje dva tipa, mikrotalus koji je mali i razgranjen i veliki, uspravni makrotalus koji ispoljava interkalarni rast.

81
Q

kakav je životni ciklus?

A

diplohaplontski s reduciranim gametofitom.

82
Q

što je posebno kod talusa reda Choradiales?

A

sastoji se od slobodnih ili združenih niti galertom.

83
Q

što je karakteristično kod vrsta iz roda Desmarestia?

A

pohranjuju sumpornu kiselinu u staničnim vakuolama.

84
Q

koji je obrambeni mehanizam kod vrsta iz roda Desmarestia?

A

kada su izloženi zraku oslobađaju kiselinu i na taj način uništavaju sebe i morske alge u blizini.

85
Q

gdje obitavaju pripadnici reda Desmarestiales?

A

u plitkim intertidalnim zonama.

86
Q

po čemu su poznate alge iz reda Laminariales?

A

po svojim ogromnim dimenzijama, divovski kelp, obitavaju u hladnijim morima.

87
Q

što razlikujemo na pripadnicima reda Lamiariales?

A

glavnu os talusa koja je pričvršćena za podlogu rizoidima, a od nje se granaju filoidi.

88
Q

kako raste red Laminariales?

A

interkalarno na bazi filoida.

89
Q

koja dva spoja sintetiziraju pripadnici red Laminariales?

A

laminarin i manitol.

90
Q

Koliki je talus kod Laminarie digitate?

A

talus, veličine od 4 m.

91
Q

koja područja nastanjuje Laminaria digitata?

A

sublitoralnu zonu sjevernog Atlantska

92
Q

Gdje se i zašto bere Laminaria digitata?

A

u obalnom moru Francuske i Maroka radi proizvodnje alginske kiseline.

93
Q

za što se tradicionalno koristila Laminaria digitata?

A

kao prirodno gnjojivo.

94
Q

kakva je upotreba Laminarie digitate kroz povijest?

A

u 18. st. su se talusi spaljivali kako bi se pepeo koji sadrži kalijeve soli koristio u industriji stakla.
u 19. st. koristi se za ekstrakciju joda.

95
Q

koja je danas moguća upotreba Laminarie digitate?

A

kao biogorivo.

96
Q

što je sve karakteristično za Laminariu rodriguezii?

A

u pitanju je endemska sredozemna dubomorska vrsta koja u jadranu raste samo u hrvatskom dijelu.
SMATRAMO JE NAJDUBLJE PRONAĐENIM KELPOM.

97
Q

S obzirom na dubinu od 120-160 m gdje raste u Jadranu, kako je moguća fotosinteza Laminarie rodriguezii?

A

moguća zbog bistroće mora.

98
Q

Kakav je životni ciklus kod rod Laminaria?

A

Heteromorfni.

99
Q

kakav je muški talus kod roda Laminaria?

A

razgranjen i stvara na svakom ogranku po jedan spermatozoid s 2 biča.

100
Q

kakav je ženki gametofit kod roda Laminaria?

A

ima manji broj većih stanica i stvara oogonije s jednom jajnom stanicom.