Dinophyta Flashcards

1
Q

Koliko je rodova i koliko je vrsta u odjelu Dinophyta?

A

oko 2000 recentnih vrsta unutar 130 rodova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Gdje najčešće žive?

A

oko 90% vrsta obitava u morima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Uz koje organizme su pripadnici odjela Dinophyta najvažniji predstavnici morskoga fitoplanktona?

A

uz dijatomeje!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

S obzirom na način prehrane oni su…

A

autotrofi (55%), a 45% je heterotrofa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Objasni pojam miksotrofi!

A

organizmi koji konzumiraju gotove organske čestice bez obzira na asimilacijske procese.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Objasni važnost Dinophyta u morskim ekosustavima!

A

primarni su organski producenti i važna karika u lancima prehrane riba kao i drugih vodenih organizama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Tip stanice kod Dinophyta je…

A

eukariotski tip, najčešće jednostanični organizmi koji žive pojedinačno!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja se vrsta javlja u nitastim kolonijama?

A

Dinothrix paradoxa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje rijetko svojstvo neki pripadnici ovog odjela imaju?

A

mogu biolumiscirati i to ih čini jedinim fotosintetskim organizmima sa tim svojstvom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje vrste biolumisciraju?

A

Nostycula scintillans, Gonyaulax polyedra.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kad najčešće dođe do biolumiscirajućih bljeskova?

A

nakon mehaničkog podražaja stanice (traju 0,1 s).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji je mehanizam biolumisciranja?

A

Nataje oksidacijom organske tvari luciferina (sličan klorofilu) uz pomoć enzima luciferaze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je to amfijezma?

A

modifikacija periplasta, nalazi se na površini stanice dinoflagelata jer isti nemaju staničnu stijenku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je karakteristično za tzv. tekatne dinoflagelate?

A

njihova je amfijezma tvrda te nalikuje na staničnu stijenku i zato ju nazivamo oklopom ili tekom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je karakteristično za gimnoblaste?

A

nazivamo ih još i netekatnim ili atekatnim dinoflagelatima, u pitanju su vrste koje nemaju celulozne ploče.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Od čega se sastoji površina mladih stanica?

A

sastoji se od plazmeleme i plosnatih vezikula ispod plazmeleme u kojima se stvaraju celulozne ploče (2 ili više).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što izgrađuju slične vezikule?

A

spojeve (suture) između celuloznih ploča.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što se sječe na ventralnoj strani stanice?

A

sijeku se uzdužna (sulcus) i poprečna brazda (cingulum).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što izlazi iz sjecišta brazda?

A

izlaze bičevi (2), uzdužni koji je ispružen i aktivniji u plivanju i poprečni koji je položen duž poprečne brazde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što definira pojam Epiconus?

A

ili epitheca, prednji (gornji) dio stanice iznad poprečne brazde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što definira pojam Hypoconus?

A

ili hipotheca, stražnji ili donji dio ispod poprečne brazde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što su to trihociste?

A

organele koje su prisutne u tekatnih i netaktnih vrsta, izgledaju poput vrećice s proteinskim štapićem, a stvaraju se u vezikulama ispod amfijezme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koja je uloga trihocista?

A

da nakon podražaja izbacuju tanke proteinske niti kroz pore koje se otvaraju na površini celuloznih ploča.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakva im je citoplazma?

A

vakuolizirana citoplazma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Na što se odnosi pojam dinokarion?

A

na veliku jezgru s trajno kondenziranim kromosomima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koji je interval broja kromosoma?

A

12 - 400.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Kakva im je DNA?

A

istovjetna ostalim eukaritima, ali nije uočeno postojanje histona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što se karakteristično događa prilikom diobe?

A

ne formira se tipično diobeno vreteno i ne dolazi do pucanja jezgrine ovojnice već se kroz jezgru otvaraju kanali kroz koje prolaze veliki mikrotubuli.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Zašto uz dinoflagelate vezujemo pojam mezokariota?

A

smatraju se prijelozam iz prokariotske u eukariotsku stanicu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Puzule su…

A

razgranat sustav vakuola koje se ne kontrahiraju, otvaraju se u zajednički kanal.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Koja je funkcija puzula?

A

osmoregulacija ili ekskrecija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koji klorofil dominira?

A

klorofil a i malo ima klorofila c2.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Koji su najvažniji karotenoidi prisutni?

A

peridini, dinoksantin i diadinoksantin.

34
Q

Kakva im je boja stanice?

A

varijabilna.

35
Q

Ako se plastidi osvijetle UV svijetlošću bit će crveni zbog…

A

crvene autoflorescencije klorofila a.

36
Q

Kako se nespolno mogu razmnožavati dinoflagelati?

A
  • vegetativno
  • pomoću nespolnih rasplodni stanica: zoospora i nepokretnih aplanospora (rjeđe).
37
Q

Opiši vegetativno nespolno razmnožavanje dinoflagelata!

A

može se događati kosom, uzdužnom ili poprečnom diobom gdje svaka stanica kćeri dobiva jednu polovicu, a drugu regenerira.

38
Q

Opiši kada nastaju i kakve su zoospore!

A

zoospore nastaju nakon uzastopnih vegetativnih dioba unutar matične stanice i to njih dvije koje su ispočetka gole i imaju bičeve.

39
Q

Što se događa s aplanosporama u slučaju nepovoljnih uvjeta?

A

prelaze u ciste (hipnospora).

40
Q

Kada obično nastaju aplanospore?

A

nastaju pri kraju cvjetanja.

41
Q

Što su to autospore?

A

to su aplanospore koje sliče majčinskoj stanici.

42
Q

Koja dva pojma vezujemo za spolno razmnožavanje dinoflagelata?

A

izogamija i anizogamija.

43
Q

Definiraj izogamiju i kod kojeg roda je prisutna?

A

muške i ženske gamete su pokretne i morfološki jednake, a izogamija je prisutna kod roda Glenodinium.

44
Q

Objasni pojam autogamije!

A

muške i ženske gamete nastaju u istoj stanici.

45
Q

Kakav je tip razmnožavanja kod roda Ceratium?

A

spolni, anizogamija: anizogamete su pokretne i morfološki nejednake, ženska gameta je veća.

46
Q

Zašto za dinoflagelate kažemo da su haplonti?

A

zato što klijanjem spore se događa redukcijska dioba.

47
Q

Zadržavaju li gamete cingulum i kakve su po veličini/obliku u odnosu na nespolne stanice?

A

zadržavaju cingulum i gamete su manje i okruglije od nespolnih stanica.

48
Q

Što nastaje stapanjem gameta?

A

nastaje okrugla planozigota s 2 biča i velikom jezgrom koja je nekoliko dana pokretna.

49
Q

Što se događa sa planozigotom u nepovoljnim uvjetima?

A

poprima zadebljalu stijenku od dinosporina i naziva se hipnozigotom (zigosporom ili “resting” cistom).

50
Q

Objasni dnevno vertikalno migriranje dinoflagelata!

A

stanice se danju gibaju prema svjetlosti, pozitivna fototaksija, a noću prema dnu, gdje ima dovoljno hranjivih soli.

51
Q

Kada dinoflagelati formiraju ciste?

A

u nepovoljnim uvjetima, stresnim.

52
Q

Opiši mirujuće resting ciste!

A
  • pričuvni stadij kod kojeg su životne funkcije krjanje reducirane
  • nastaju nakon spolne fuzije
  • nazivaju se i hipnozigotama
  • godinama mogu preživljavati nepovoljne uvjete u ovom obliku.
53
Q

Opiši privremene “temporary” ciste!

A
  • nastaju u nepovoljnim uvjetima odbacivanjem bičeva i vanjske stijenke
  • novi bičevi se formiraju poboljšanjem okolnih uvjeta.
54
Q

Opiši vegetativne ciste!

A
  • nepokretne stanice obavijene pelikulom
  • za razliku od prethodno navedenih cista, pokazuju metaboličku aktivnost i/ili spolnu aktivnost.
  • rodovi Blastodinium, Symbiodinium i Pyrrocystis najveći dio životnog ciklusa provedu u stanju vegetativni cista.
55
Q

Kada se događa cvjetanje dinoflagelata?

A

događa se u povoljnim hranidbenim i temperaturnim uvjetima prilikom čega se razvija gusta populacija.

56
Q

Kako je ovo cvjetanje uočljivo na moru?

A

mijenja se boja u crvenu ili zelenu.

57
Q

Koje su etape uslijed cvjetanja dinoflagelata?

A
  1. Razgradnja organske tvari
  2. hipoksija
  3. anoksija
  4. produkcija toksina
  5. pomor riba i drugih organizama
58
Q

Gdje u svemu tome dinoflagelati mogu naštetiti čovjeku?

A

čovjek može konzumirati organizme kao što su školjkaši, riba (jetra bakalara) u kojima su pohranjeni toksini.

59
Q

Koji postotak fitoplanktonskih algi producira toksine?

A

oko 80%. većina dinoflagelati (fikotoksini).

60
Q

Što su po sastavu toksini dinoflagelata?

A

dugolančane (C16, C18, C22) nezasićene masne kiseline čije su molekule topive u vodi ili su lipofilne.

61
Q

Navedi 5 najznačajnijih rodova dinoflagelata koji produciraju toksine?

A
  • Gonyaulax
  • Gymnodinium
  • Pyrodinium
    -Prorocentrum
  • Alexandrium
62
Q

Kakvi toksini su odgovorni za PSP?

A

Termnostabilni toksini saksitoksin, neosaksitoksin i goniautoksin I - VIII.

63
Q

Kod PSP gdje školjkaši akumuliraju toksine?

A

u hepatopankreasu, a mogu ih akumulirati i puževi, morske zvijezde, rakovi…

64
Q

Koji su simptomi PSP - a?

A

mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, slabost mišića. neliječena respiratorna paraliza može biti fatalna, dok se preživjeli u potpunosti oporave.

65
Q

Koji su rodovi značajni za PSP?

A
  • Gymnodinium
  • Alexandrium
  • Gonyaulax
  • Protogonyaulax…
66
Q

Kakvi toksini uzrokuju ASP?

A

termostabilni toksin domoična kiselina.

67
Q

Koji su simptomi ASP -a?

A

Unutar 24 sata se javlja povraćanje, grčevi, dijareja, glavobolja, vrtoglavica, dezorijentacija i gubitak pamćenja, oštećenje neurona u hipotalamusu, koma i smrt.

68
Q

Koje su vrste toksične u Jadranu, a da uzrokuju ASP?

A

Pseudo - nitzschia delicatissima i P. multiseries.

69
Q

Koji je toksin ključan kod NSP?

A

Neurotoksin brevetoksin i 10 srodnih spojeva.

70
Q

Simptomi NSP - a?

A

Nije smrtonosan za čovjeka, nakon 30 min peckanja u ustima, rukama i nogama, mučnina, povraćanje i proljev.

71
Q

Koji dinoflagelat proizvodi brevetoksin?

A

Karenia brevis (Gymnodinium breve) red tide cvanje u Meksičkom zaljevu.

72
Q

Koji toksin uzrokuje DSP?

A

Okadaična kiselina.

73
Q

Koji su simptomi DSP - a?

A

Gastrointestinalne tegobe (proljev) 24 sata ili manje

74
Q

Koji su organizmi najčešće kontaminirani kada je riječ o DSP - u?

A

školjkaši.

75
Q

Toksine odgovorne za DSP proizvode u najvećoj mjeri dinoflagelati iz rodova…

A

Prorocentrum (P. lima) i Dinophysis (D. acuminata).

76
Q

Koji toksin uzrokuje CFP?

A

Ciguatera toksin koji je termostabilan spoj i topiv u lipidima, koncentriran u organima ribe.

77
Q

Koliko se ljudi godišnje otruje s Ciguatera toksinom?

A

50 000 ljudi, najčešće trovanje morskom hranom.

78
Q

Koje simptome ima CFP?

A

Mučnina, bol, srčani i neurološki simptomi.

79
Q

Što je alodinija?

A

preokret osjeta vrućeg u hladno - pečenje pri dodiru s hladnoćom.

80
Q

Tko je glavni predstavnik koji uzrokuje CFP?

A

Gambierdiscus brevis.

81
Q

Koji su glavni fikotoksini zabilježeni u školjkašima uzduž hrvatske obale Jadranskog mora?

A

toksini iz grupe okadaične kiseline i jesotoksini.