SKRIPTA Flashcards

1
Q

preoperativno logopedsko savjetovanje

A

nakon što liječnik bolesniku priopći vrstu operativnog zahvata * najčešće na dan primitka u bolnicu * psihološko savjetovanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

HNR

A
  1. omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra (harmonic to noise ratio, HNR)
     objektivna mjera koja evaluira promuklost u glasu i izražava se u dB
     HNR – iznad 14dB poželjno, NHR mora biti manji od 0.14
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

DSI

A

dysphonia severity index (Indeks jakosti disfonije)

višeparametrijski mjerni instrument koji su 2000. godine razvili Wuyt i sur.,

  • Vrijednost navedena četiri akustička parametara potrebna za izračun DSI temelji se na analizi 4 vrste fonacije, jedna za svaki parametar. Drugim riječima, ispituju se najduža te najtiša fonacija, nakon njih slijede fonacija od najniže do najviše frekvencije, odnosno fonacijski raspon kojim se određuje kolika je vrijednost najviše frekvencije i tri isprekidane fonacije trajanja 5-6 sekundi prema kojima se određuje jitter.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

AVQI

A

Acoustic Voice Quality Index, AVQI (Maryn i sur., 2009)
­ mjeri stupanj jakosti disfonije tako što kombinira akustičku analizu fonacije (tri sekunde) i govora (dvije rečenice)
­ pokazalo se da ima valjanu dijagnostičku vrijednost za nizozemski, engleski, njemački i francuski jezik
­ pokazao je dijagnostičku točnost i značajnu korelaciju s GRBAS skalom
­ dobra strana ovog instrumenta je i mogućnost pouzdanog mjerenja opće težine disfonije (Grade – G) te razlučivanja normalnog glasa od disfonije – još se uvijek provode istraživanja da bi se ove dobre strane pouzdano dokazale

­ Zašto kontinuirani govor?
a. vokalne nedosljednosti (prozodija, prekidi glasa, modulacije) se ne mogu uvidjeti u izgovaranju produljenih vokala, a mogu biti odlučujuće u zapažanju i vrednovanju kvalitete glasa
b. disfunkcije mogu biti različito percipirane ovisno o analizi (fonacija može biti dobra, a glas u govoru istovremeno može biti loš)
c. preciznija procjena i određenje terapije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

elementi vokalne terapije

A

­ edukacija o anatomiji vokalnog sustava i o tome kako patologija utječe na produkciju glasa
­ modifikacija ili eliminacija nepoželjnih vokalnih ponašanja – higijena glasa
­ postizanje efikasnog glasa pomoću modifikacije disanja i protoka zračne struje
­ poboljšanje vokalne kvalitete boljim približavanjem glasnica
­ smanjenje napetosti mišića laringealnog područja – metoda žvakanja, metoda zijevanja, laringealna masaža
­ vježbe kod kuće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

što obuhvaća rehabilitacija nakon totalne laringektomije?

A
  • Gutanje * Disanje * Korištenje pomagala * Glas/govor * Miris * Rehabilitaciju plivanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

ezofagealni govor

A

Ezofagealni govor * najstariji način alaringealnog govora * dobra razumljivost * slobodne ruke * uredna morfologija gornjeg ezofagealnog ušća * mogućnost pohađanja govornih vježbi * dugotrajan proces usvajanja novog mehanizma * (3.-6.mj.) * sporiji ritam govora

Ezofagealni govor - metode učenja * inhalacijska * injekcijska * deglutacijska Uvođenje zraka u gornji dio ezofagusa koji služi kao generator za proizvodnju ezofagealnog glasa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

što moramo napraviti prije terapije s djecom

A

­ prije terapije:
a. anamneza
 Intervju s roditeljima (prvi simptomi, promjene u glasu, obiteljska podloga)
 simptomi (hrapavost, šumnost, visina, slab glas, nazalnost, itd)
 Korištenje glasa / ponašanje
 Ostali simptomi
 Medicinska anamneza
b. multidimenzionalna procjena
c. rutine (obitelj, škola, aktivnosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

DUGOROČNI vs. KRATKOROČNI CILJEVI

A

DUGOROČNI CILJEVI
­ opći cilj terapije poremećaja glasa kod djece jest uspostavljanje „optimalne kvalitete glasa i laringealne funkcije“ (Allegro, 2008; str. 151)
­ dugoročni ciljevi definiraju očekivanja o kvaliteti djetetova glasa i ponašanjima koja će biti uspostavljena na kraju terapije

KRATKOROČNI CILJEVI
­ mogu se odnositi na uzimanje propisanih lijekova (na primjer, za astmu, alergiju, GERB), usvajanje tehnika vokalne higijene, uklanjanje štetnih vokalnih ponašanja (u vidu zlouporabe i/ili krive uporabe glasa), uspostavljanje odgovarajućeg načina disanja i rezonancije (i korištenje u prikladnim situacijama), a oblikuju se s obzirom na dugoročni cilj i djetetove individualne potrebe (Stemple i Hapner, 2019; Swigert, 2005)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

kc - glas neprikladnog intenziteta

A

KRATKOROČNI CILJEVI – KORIŠTENJE GLASA NEPRIKLADNOG INTENZITETA
­ dijete će izbaciti korištenje glasa neprikladnog intenziteta i znat će koristiti različite intenzitete glasa primjereno situacijama
­ ciljevi tretmana:
o dijete će moći razlikovati tri razine intenziteta
o dijete će moći producirati tri razine intenziteta na riječima i rečenicama te u konverzaciji
o dijete će izabrati i koristiti odgovarajuću razinu intenziteta u različitim situacijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

primjer dugoročnog cilja

A

Dugoročni cilj  Dijete će moći koristiti glas u svim situacijama bez promjene u njegovoj kvaliteti  Dijete će koristiti glas čija kvaliteta će odgovarati njegovim vršnjacima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

VHI

A

Voice Handicap Index, VHI (Jacobson i sur., 1997)
­ postoji verzija prevedena na hrvatski jezik – Indeks vokalnih teškoća (Bonetti i Bonetti, 2013)
­ upitnik ima tri podskale: emocionalna (VHI-E), funkcionalna (VHI-F) i fizička (VHI-P)
­ upitnik sadrži 30 tvrdnji
­ pacijent izabire ponuđene tvrdnje označene brojevima od 0 do 4 – nikad, gotovo nikad, ponekad, gotovo uvijek i uvijek
­ bodovi cjelokupnog upitnika mogu se kretati od 0 do 120

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

pVHI

A

Pediatric Voice Handicap Index, pVHI (Zur i sur., 2007)
­ sadrži 23 ponuđene tvrdnje označene brojevima od 0 do 4 (nikada-uvijek)
­ na emocionalnu podskalu odnosi se 7 tvrdnji, na funkcionalnu također 7, a na fizičku 9 tvrdnji
­ upitnik ispunjavaju roditelji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

VAPP

A

Voice Activity and Participation Profile, VAPP (Ma i Yiu, 2001)
­ sastoji se od 28 čestica:
 percepcija jakosti problema s glasom (1 čestica)
 utjecaj na posao (4 čestice)
 utjecaj na dnevnu komunikaciju (12 čestica)
 utjecaj na socijalnu komunikaciju (4 čestice)
 utjecaj na emocije (7 čestica)
­ zasebna procjena ograničenja glasovnih aktivnosti i ograničenja sudjelovanja (smanjenje ili izbjegavanje vokalnih aktivnosti pojedinaca)
­ omogućuje kliničarima da se obrate klijentima s pitanjima o poslu, svakodnevnoj i socijalnoj komunikaciji i emocijama
­ Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, nesposobnosti i zdravlja (WHO, 1997) pruža okvirni koncept za razvoj ovog instrumenta za procjenu
­ sustav bodovanja:
 svaki od pet dijelova pojedinačno je bodovan (A)
 zbroj rezultata svih dijelova daje ukupni rezultat (B)
 dva dodatna rezultata čine 2. + 3. + 4. dio
1. ALS (Activity Limitation Score) – rezultat ograničenih aktivnosti dobiven zbrajanjem prvih pitanja
2. PRS (Participation Restriction Score) – rezultat ograničenog sudjelovanja dobiven zbrajanjem drugih pitanja
 ukupni ALS (D) čine ALS 2., 3. i 4. dijela
 ukupni PRS (E) čine PRS 2., 3. i 4. dijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

VOISS

A

Voice Symptoms Scale, VoiSS (Wilson, 2004)
­ prva verzija upitnika imala je 44 čestice
­ sadašnja verzija sadrži:
a. faktor koji se odnosi na samo oštećenje (15 tvrdnji)
b. emocionalni faktor (8 tvrdnji)
c. faktor fizičkih simptoma (7 tvrdnji)
­ odgovori se kreću na skali od 0 (nikada) do 4 (uvijek)
­ ujedinjuje tri faktora – teškoća, emocionalni aspekt i fizički aspekt

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

SIVD

A

Screening Index for Voice Disorder, SIVD (Ghirardi i sur., 2013)
­ upitnik za samoprocjenu poremećaja glasa kod učitelja

17
Q

cvhi-10

A

Children’s Voice Handicap Index-10, CVHI-10 (Ricci-Maccarini i sur., 2013)
­ koristi se za djecu u dobi između 8 i 14 godina
­ djeca sama ispunjavaju upitnik

18
Q

cvhi-10-p

A

Children’s Voice Handicap Index-10 for Parents, CVHI-10-P (Ricci-Maccarini i sur., 2016)
­ verzija CVHI-10 upitnika koji ispunjavaju roditelji
­ postoji umjerena korelacija između CVHI-10 i CVHI-10-P upitnika
­ bolja je korelacija između CVHI-10 i perceptivnih varijabli – realnija je procjena glasa same djece nego njihovih roditelja
­ potrebno je daljnje istraživanje ovih upitnika

19
Q

VFI

A

Vocal Fatigue Index, VFI (Nanjundeswaran, 2014)
­ koristi se za prepoznavanje osoba s vokalnim zamorom
­ sadrži opis tipičnih problema osobe s vokalnim zamorom
­ preveden je na njemački, turski, portugalski, kineski, perzijski i hrvatski jezik
­ konačna verzija upitnika sadrži 19 pitanja u tri dijela:
a. umor u glasu
b. fizička neugoda
c. poboljšanje glasa nakon odmora

20
Q

SIMPTOMI VOK. ZAMORA

A
  1. Promuklost
  2. Šumnost
  3. Gubitak glasa
  4. Prekidi u visini
  5. Nemogućnost održavanja visine glasa
  6. Gubitak raspona visine
  7. Slabost glasa
  8. Gubitak raspona glasnoće
  9. Vokalni napor
  10. Gubitak zraka tijekom govora
  11. Nestabilan glas
  12. Napetost u vratu/ramenima
  13. Bol u vratu/grlu
  14. Zamor mišića grla
  15. Stegnutost mišića vrata
  16. Bol tijekom gutanja
  17. Potreba za pročišćavanjem grla
  18. Nelagoda u prsima, ušima, leđima i vratu
21
Q

alati perceptivne procjene glasa

A

a. GRBAS
b. BVP
c. VPA
d. CAPE-V

22
Q

VRQOL

A

Voice-Related Quality of Life, VRQOL
­ ljestvica koja procjenjuje utjecaj poremećaja glasa na svakodnevno funkcioniranje
­ sastoji se od 10 pitanja, a bodovi se kreću od 0 do 100

23
Q

VPA

A

Vocal Profile Anaysis Scheme, VPA (Camargo i Madureira, 2008)
­ bazira se na fonetskom opisu kvalitete glasa
­ pomoću 20 parametara ispituje fonaciju i prozodiju usporedbom vokalnih parametara grupiranih u parametre kvalitete, prozodije i vremenskog slijeda, s neutralnom referencom (da se izbjegne unutarnje neslaganje oko „normalnosti“ određenog parametra)
­ ocjenjivanje se vrši na skali od šest intervala

­ osim parametra S, no i njegova je pouzdanost bila umjerena

24
Q

CAPE - V

A

Consensus Auditory-Perceptual Evaluation of Voice, CAPE-V
­ konstruiran je kao klinički vizualno-analogni mjerni instrument
­ sastoji se od šest podskala: opća jakost poremećaja, hrapavost, šumnost, napetost, visina i glasnoća
­ svaki atribut procjenjuje se na liniji dužine 100 mm

25
Q

razlika instrumenata u usmjerenju

A

a. GRBAS je u procjeni kvalitete glasa usmjeren na fonacijsku komponentu
b. BVP uključuje i nazalnu rezonancijsku komponentu i podršku izdisaja
c. VPA procjenjuje doprinos svih struktura čitavog vokalnog trakta kvaliteti glasa

26
Q

mehanizmi vokalnog zamora

A

Jedan od mehanizama koji može izazvati vokalni zamor može biti umor mišića grkljana koji je povezan s neefikasnim korištenjem glasa tijekom govorenja za što će koristan tretman biti vokalni trening.
Za razliku od tog, drugi mehanizam nastanka vokalnog zamora može biti umor tkiva grkljana koji se može povezati s nedovoljnim vokalnim odmorom nakon određenog perioda korištenja glasa (Titze, 1999).

27
Q

što utječe na samoprocjenu

A

dob, spol, profesija, trajanje poremećaja, očekivanja, opće stanje

28
Q

prošlost sadašnjost budućnost

A

*„olakšavajuće” tehnike kojima se nastoji smanjiti napetost (npr. Boone)
*nema smjernica kako doći od jednog koraka ka drugome (pokušaj/pogreška)

*stvaranje paketa (npr. LSVT, LMRVT, itd)
*opisani koraci

  • razvoj aplikacija
  • holistički pristup
29
Q

simptomatska vokalna terapija

A

­ podrazumijeva mijenjanje odstupajućih karakteristika glasa (simptoma poremećaja glasa) korištenjem tzv. tehnika olakšavanja fonacije
­ primjeri simptomatskih vokalnih terapija su:
o metoda biološke povratne veze (biofeedback)
o dijafragmalno disanje
o tehnika mekoga glasa (confidential voice)
o tehnika pjevnoga govora (chant talk)
o tehnika zijevanja (yawn-sigh)
o tehnike opuštanja te vježbe djelomično zatvorenog vokalnog trakta (na primjer, fonacija kroz slamku, treperenje usnicama i jezikom)

30
Q

vježbe za hiperfunkcionalnost

A

a. opuštanje
b. funkcionalne vježbe za glas
c. rezonantna terapija glasa

31
Q

vježbe identifikacije glasova

A

IDENTIFIKACIJA GLASOVA
­ intenzitet – usporedba miša i lava
­ crtanje prozodije – Kakav je glas kad si sretan?, Kakav je glas kad kažeš „bok“?
­ Kakav glas je koje boje?
­ dobar/loš glas – crtanje sunca i oblaka
­ visina – crtanje obitelji sove
­ čitanje terapeutskih priča

32
Q

holistički pristup

A

HOLISTIČKI PRISTUP
­ obuhvaća terapijske postupke kojima se djeluje na sve funkcionalne sustave uključene u proizvodnju glasa (disanje, fonaciju i rezonanciju)
­ sagledava osobu u cjelini
­ fiziološka vokalna terapija uključuje izravno mijenjanje i poboljšavanje fiziologije vokalnog mehanizma, u cilju postizanja ravnoteže između:
o respiratorne podrške
o aktivnosti mišića grkljana
o odgovarajućeg usmjeravanja laringealnog tona (Stemple, 2005)
­ primjeri fizioloških vokalnih terapija su:
o rezonantna terapija
o vježbe vokalne funkcije (Vocal Function Exercises)
o laringealna masaža