Psihoanaliticka Teorija S.Frojda

Question 1

Licnost funkcionise na 3 nivoa:

Answer 1

1. Svjesni - Uključuje sva naša iskustva i senzacije kojih smo svjesni u datom trenutku.
2. Nesvjesni - Prvobitni i najstariji dio našeg psihičkog aparata, koji determiniše najveći
   dio našeg ponašanja. Tu se nalaze naše misli, senzacije i sjećanja.
3. Podsvjesni - Tu se nalaze naša sjećanja, percepti, misli, kojih nismo svjesni u svakom
   trenutku, ali lako možemo da ih osvjestimo.

Question 2

Tri bazicne strukture u anatomiji licnosti

Answer 2

1. ID - Instanca ličnosti koja predstavlja rezervoar psihičke energije, središte instikata,
   operiše u nivou nesvjesnog i ponaša se po principu zadovoljstva. Id je nosilac naših instiktivnih potreba koje teže oslobađanju od tenzije i pritiska. Primarni proces mišljenja - nalik dječijem mišljenju kojim Id nastoji da zadovolji instiktivne nagone. Id nema kontakt sa realnošću. Id je najstariji dio ličnosti, onaj sa kojim se rađamo.
   6

To je nesocijalizovana, haotična, rigidna struktura koja ne prepoznaje šta je
primjereno i šta je nemoguće.
2. EGO - Operiše po principu realnosti. Osnovni zadatak ega je da na osnovu testiranja
realnosti obezbjedi zadovoljenje potreba za primjeren i socijalno prihvatljiv način. Ego je racionalna instanca ličnosti, a mentalne operacije kojima Ego funkcioniše Frojd naziva sekundarni proces mišljenja. Razvoja se od trenutka kada dijete počne da razlikuje sebe od svijeta oko sebe. Ego je kontrolor impulsa.
3. SUPEREGO - Formira se na uzrastu 5-6 godina, kroz iskustva kažnjavanja i nagrađivanja djetinjeg ponašanja od strane roditelja: iskustva kažnjavanja formiraju predstave o tome šta je loše/zabranjeno, odnosno savijest kao komponentu superega. Roditeljske kazne transformišu se u osjećanje stida ili krivice kad god uradimo nešto nedozvoljeno, loše. Kada učinimo ono što smatramo dobrim, ispravnim, vrijednim, osjećamo samozadovoljstvo, ponos. Za razliku od Ida koji naše ponašanje usmjerava ka neposrednom zadovoljenju potrebe, Superego ga usmjerava ka moralnom perfekcionizmu.

Question 3

Instikti

Answer 3

➔ Instikti predstavljaju biopsihološke reprezentacije nagona i kao takvi su ona snaga u ličnosti koja pokreće i usmjerava ponašanje. Biološke osnove instikata Frojd naziva potrebama, a njihove mentalne reprezentacije željama. Oslobađanje od tenzije i uspostavljanje ekvilibrijuma je prema Frojdu fundamentalni princip na kome ličnost funkcioniše. Instikti neprestano organizuju naše ponašanje kroz ciklus potreba - zadovoljenje. Instikt ima četiri elementa:
1. Izvor - potreba,
2. Cilj - zadovoljenje, uklanjanje tjelesnog razdraženja,
3. Objekat - aktivnost usmjerena na zadovoljenje i
4. Sila/Pokretačka snaga.
Energija koja djeluje u proceesu zadovoljenja instikta naziva se libido. Ulaganje energije radi zadovoljenja potrebe naziva kateksa.
➔ Frojd je razlikovao dva tipa instikata:
1. Instikt života (EROS) - Usmjereni na održavanje, rast i razvoj. Seksualni instikt je
najznačajniji instikt života.
2. Instikt smrti (TANATOS) - Značajna komponenta ovog instikta je agresivnost, koja se
objašnjava kao pomjeranje želje za smrću na objekat izvan sebe, kao želju da se uništi, razori, ubije.

Question 4

Anksioznost

Answer 4

➔ Kada je Ego suviše pritisnut od strane Ida i Superega, rezultat je anksioznost - strah koji osjećamo, a da nismo u stanju da identifikujemo objekat koji ga izaziva. U odraslom dobu, iskustvo bespomoćnosti i anskioznosti ponavljaće se kad god doživimo prijetnju - sukob između naših potreba sa jedne strane, i unutrašnjih zabrana i zahtjeva. Frojd razlikuje tri tipa anksioznosti:
1. Objektivna/Realna anksioznost - strah je izazvan anticipacijom prijetnje od objekta koji predstavlja realnu opasnost.
2. Neurotična anksioznost - posljedica sukoba između instiktivnih potreba i zahtjeva realnosti.
3. Moralna anksioznost - posljedica sukoba između Ida i Superega, naših instiktivnih potreba i moralnog koda - osjećanje stida i krivice su produkti.

Question 5

Potiskivanje/represija

Answer 5

mehanizam kojim osoba nevoljno isključuje iz svjesno one sadržaje koji izazivaju anksioznost, bol i nelagodnost.

Question 6

Poricanje/negacija

Answer 6

mehanizam povezan sa potiskivanjem, kojim osoba poriče nekeaspekte realnosti ili sebe koje doživljava kao prijetnju.

Question 7

Reaktivna formacija

Answer 7

mehanizam kojim se osoba brani od neprihvatljivog impulsa, tako što u ponašanju ispoljava suprotne impulse.

Question 8

Projekcija

Answer 8

mehanizam kojim osoba pripisuje sopstvene neprihvatljive impulse drugima.

Question 9

Racionalizacija

Answer 9

reinterpretiranje sopstvenog ponašanja ili iskustva, kako bi za osobu bilo prihvatljivije i racionalnije. Tipično uključuje argumentovanje, ili dokazivanje da su neki postupci, osjećanja ili ideje osobe opravdani.

Question 10

Pomeranje

Answer 10

ukoliko objekat zadovoljenja nagonskih impulsa nije dostupan osoba može preusmjeriti svoje impulse na druge objekte.

Question 11

Regresija

Answer 11

proces vraćanja na razvojno starije i manje zrele stadijume funkcionisanja, kako bi se izbjegla anksioznost.

Question 12

Identifikacija

Answer 12

pokušajem poistovjećivanja sa drugom osobom subjekt nastoji da izbjegne anksioznost.

Question 13

Ponistavanje

Answer 13

pokušaj da se poništi prethodno izvršen čin, izvršavanjem suprotnih akcija. Frojd je ovim mehanizmom objašnjavao kompulsivno i ritualno ponašanje osoba sa opsesivno kompulsivnom neurozom. (oprati ruke - “oprati” krivicu)

Question 14

Sublimacija

Answer 14

zamjena samog impulsa drugim, socijalno prihvatljivim i poželjnim.

Question 15

Intelektualizacija

Answer 15

mehanizam kojim osoba isključuje emocionalni sadržaj iz svojih
misli prije nego što ih “pusti u svjesno”.

Question 16

Oralni stadijum

Answer 16

razvoja počinje rođenjem i traje okvirno do druge godine života. Ovo je faca dominacije Ida i potpune zavisnosti od majke.
A. Dominantna zona: usta, usne, jezik.
B. Izvorizadovoljstva:sisanje,gutanjeigriženje.
C. Posljedice fiksacije u ranoj oralnoj fazi: lakovjerne i naivne ličnosti,
pušenje, pijenje i prejedanje u odraslom dobu.
D. Posljedice fiksacije u kasnijoj oralnoj fazi: razvoj oralno-sadističke,
agresivne ličnosti. (sarkazam, osobe “ujedaju riječima”)

Question 17

Analni stadijum

Answer 17

počinje kada dijete počne da se navikava na čistoću. U ovoj fazi, dijete uči da kontroliše odnos, na dva načina:
1. Ispuštanjem stolice mimo pravila koje roditelji nameću;
2. Zadržavanjem.
Ukoliko defeciranje mimo pravila dovodi do željenih ishoda (pažnje) imamo za posljedicu razvoj analno-agresivne ličnosti: neuredne, okrutne, destruktivne.
Ukoliko dijete zadržavanjem stolice dolazi do željenog ishoda, razviće se u analno-opsesivnu ličnost: tvrdoglavu, stidljivu, kompulsivno-pedantnu.

Question 18

Falusni stadijum

Answer 18

se odvija na uzrastu 4-5 godina. To je period kada djeca otkrivaju svoje genitalije, da se polno razlikuju, interesuju se za čin začeća i rođenja. Ispoljavaju infantilno seksualno interesovanje za roditelja suprotnog pola, dok roditelja istog pola doživljavaju kao rivala. Dječaci se istovremeno boje očeve odmazde zbog erotizovane ljubavi prema majici, a ovaj strah Frojd opisuje kao strah od kastracije - fantazirani strah da će ih otac zbog suparništva “kastrirati”. Konflikt u kome se nalaze dječaci na ovom uzrastu nazvao je Edipov kompleks - seksualno ulaganje u roditelja suprotnog pola i neprijateljskih ulaganja u roditelja istog pola. Konflikt ljubavi i rivalstva, kod djevojčica na tom uzrastu, kao i osnovno osjećanje zavisti za penisom, nastavljači Frojdove misli su nazvali Elektrin kompleks. Osobe fiksirane na ovom stadijumu su visoko samouvjerene, sujetne i kompetitivne, sklone zavođenju.

Question 19

Stadijum latence

Answer 19

traje od 6. Godine do puberteta. To je period lišen razvojnih konflikata. U ovoj fazi je seksualni instinct smiren, tj. “Uspavan”.

Question 20

Genitalni stadijum

Answer 20

počinje sa pubertetom i obilježava odraslo doba i formiranu ličnost. U ovom periodu tijelo dostiže svoju fiziološku zrelost, seksualni nagon dobija i svoju reproduktivnu funkciju. Sposobnost za rad i ljubav su, prema Frojdu, osnovni kriterijumi zrelosti i mentalnog zdravlja.

Question 21

Osnovni Frojdov metod u istraživanju ličnosti; originalne tehnike

Answer 21

je studija slučaja. Originalne tehnike koje je Frojd razvio u sklopu studije slučaja su slobodne asocijacije i analiza snova.
1. Slobodne asocijacije su tehnika u kojoj se subjekt insturira da se fokusira na neki događaj, temu ili sadržaj sna i slobodno iznosi sve asocijacije koje se spontano pojavljuju u svijesti, baš onako kako se pojavljuju. Zapazio je da pacijenti na ovaj način uvijek odlaze u sjećanja iz djetinjstva. Otpor - pacijenti ne mogu slobodno da asociraju na iskustva iz prošlosti ili to nevoljno čine, jer su iskustva suviše bolna.
2. Analiza snova - Frojd je vjerovao da snovi na simboličan način reprezentuju potisnute želje, strahove i konflikte. Pojavni sadržaj snova - sam opis događaja u snu (često u vezi dnevnih iskustava); Latentni sadržaj snova - skriveno, simboličko značenje.

Question 22

Kritike

Answer 22

Metod je zasnovan na subjektivnim opservacijama, podaci se ne prikupljaju na sistematski način, a situacija u kojoj se prikupljaju nike dostupna ponavljanju i provjeri. Iz mnogih djelova ove teorije nije moguće izvesti bilo kakve predikcije.

Question 23

Empirijska provjera

Answer 23

Stav da nesvjesne sile mogu da utiču na svjesne misli i ponašanje danas ima snažnu empirijsku potvrdu. Uticaj nesvjesnog na ponašanje provjeravan je kroz niz istraživanja eksperimentalnim manipulisanjem sublimiranom percepcijom - nesvjesno opažanje različitih draži.

Question 24

Primjena

Answer 24

Terapeut je aktivan u interpretaciji klijentu njegovih nesvjesnih sadržaja, sve dok klijent nike spreman da ih prihvati. Poseban fenomen i proces koji je predmet interpretacija je transfer - tendencija klijenta da na terapeuta projektuje osjećanja i potrebe koje ima u odnosu na značajne osobe u svom životu. Frojdova psihoanalitička teorija našla je svoju primjenu u liječenju mentalnih poremećaja, naprije neurotskih.

Question 25

Shvatanje

Answer 25

Frojdovo poimanje ljudske prirode je determinističko: ponašanje čovjeka je određeno nesvjesnim determinantama - instiktima i iskustvima prvih godina djetinjstva. Id je biološka struktura ličnosti, dok se Ego i Superego formiraju kroz odnos sa roditeljima. Struktura ličnosti je univerzalna (Id, Ego i Superego), formiranje ličnosti prolazi kroz univerzale stadijume. Jedinstvenost individue ogleda se u sadržajima Ega i Superega, struktura koje se razvijaju kroz ind. Specifično iskustvo.

Question 26

Mehanizmi odbrane

Answer 26

Mehanizmi samoodbrane predstavljaju neku vrstu nesvjesnog samoobmanjivanja, ali neophodnog za održavanje psihičke ravnoteže i izlazak na kraj sa neprihvatljivim osjećanjima, željama i predstavama.