Analiticka Psihologija Karl Gustav Jung Flashcards
Struktura licnosti se sastoji od 3 sistema:
- EGO - Centar svjesne instance ličnosti - dio psihe koji se sastoji od svjesnih opažanja,
mišljenja, osjećanja i sjećanja. Odgovoran je za normalno upravljanje aktivnostima tokom budnog stanja. Ego je odgovoran za čovjekovo osjećanje identiteta i kontinuiteta. - LIČNO NESVJESNO - Sastoji se od potisnutih, zaboravljenih sadržaja i sadržaja koji su bili isuviše slabi da bi učinili svjesni utisak na osobu. Lično nesvjesno je rezervoar našeg cjelokpunog iskustva. Kako se ova iskustva kumuliraju u nesvjesnom, počinju da se grupišu oko nekih jezgrovnih tema ili obrazaca koje je Jung nazvao kompleksi - jezgra ili obrazci emocija, sjećanja, percepata, želja organizovanih oko zajedničke teme. Kompleksi uvijek utiču na ponašanje. Obično osoba nike svjesna kompleksa, dok je drugi vide.
- KOLEKTIVNO NESVJESNO - Ova komponenta ličnosti je naslijeđena. Predstavlja kulminirana iskustva civilizacije, čovjeka kao vrste, ali i njegovih animalnih predaka. Sadržaj kolektivnog nesvjesnog je sličan kod svih ljudi. To je najdublji i najnepristupačniji nivo ličnosti. Jasnije se ispoljava u našim snovima i fantazijama. Kao što se individualna iskustva organizuju u komplekse, tako se kolektivna iskustva organizuju u arhetipove.
Najznačajniji arhetipovi koji oblikuju ličnost i ponašanje su:
- Persona - Persona je naše socijalno Ja: lice koje želimo da prikažemo drugima i koje je uvijek u nekoj mjeri drugačije od našeg stvarnog ja (“maska”).
- Anima i Animus - Anima je sklop femininih osobina u nesvjesnom muškarca, a animus je sklop muških osobina u nesvjesnom žene. Omogućuju da pripadnici jednog pola razumiju osobine drugog.
- Sijenka - Sijenka je “tamna” strana naše ličnosti - one pulzije koje su socijalno neprihvatljive i koje ne želimo da ispoljim. Sijenka je zasnovana na najdubljim korijenima animalnog iskustva. Sijenka je, međutim i izvor kreativnosti, vitalnosti, emocija i spontanosti.
- Self - Self je centralni dio ličnosti, jezgro oko kojeg se grupišu ostali sistemi ličnosti, Obezbjeđuje jedinstvo, ravnotežu i stabilnost. Da bi osoba došla do istinskog sebe, potrebno je da prođe kroz proces koji Jung naziva individuacija - postizanje jedinstvenosti i individualnosti, ali i zadovoljstva i sklada između vlasititih osobina i potencijala, svjesnog i nesvjesnog. Self je krajnja svrha života. Self se ne može ispoljiti dok drudge instance ličnosti nisu razvijene.
Najznačajniji arhetipovi koji oblikuju ličnost i ponašanje su:
- Persona - Persona je naše socijalno Ja: lice koje želimo da prikažemo drugima i koje je uvijek u nekoj mjeri drugačije od našeg stvarnog ja (“maska”).
- Anima i Animus - Anima je sklop femininih osobina u nesvjesnom muškarca, a animus je sklop muških osobina u nesvjesnom žene. Omogućuju da pripadnici jednog pola razumiju osobine drugog.
- Sijenka - Sijenka je “tamna” strana naše ličnosti - one pulzije koje su socijalno neprihvatljive i koje ne želimo da ispoljim. Sijenka je zasnovana na najdubljim korijenima animalnog iskustva. Sijenka je, međutim i izvor kreativnosti, vitalnosti, emocija i spontanosti.
- Self - Self je centralni dio ličnosti, jezgro oko kojeg se grupišu ostali sistemi ličnosti, Obezbjeđuje jedinstvo, ravnotežu i stabilnost. Da bi osoba došla do istinskog sebe, potrebno je da prođe kroz proces koji Jung naziva individuacija - postizanje jedinstvenosti i individualnosti, ali i zadovoljstva i sklada između vlasititih osobina i potencijala, svjesnog i nesvjesnog. Self je krajnja svrha života. Self se ne može ispoljiti dok drudge instance ličnosti nisu razvijene.
Jung je razvio svoju tipologiju ličnosti zasnovanu na dva osnovna stava:
- Ekstraverzija - Podrazumjeva otvorenost, socijabilnost, asertivnost, orijentisanost ka
drugim ljudima i spoljašnjem svijetu. - Introverzija - Podrazumijeva povučenost, stidljivost, fokusiranost na sebe, svoje misli
i osjećanja.
Svaka osoba ima potencijal za oba polariteta.
➔ Jung je razvio svoju tipologiju ličnosti zasnovanu na četiri funkcije psihe:
- Opažanje,
- Intuicija,
- Mišljenje i
- Osjećanje.
Opažanje i intuicija predstavljaju ne-racionalne funkcije: opažanjem stičemo sliku objekta, ne tumačimo ga niti ga vrijednujemo. Intuicija predstavlja opažanje mogućnosti koje se kriju u
12
određenoj situaciji. Mišljenje i osjećanje Jung svrstava u racionalne funkcije - formiraju sudove i određuju vrijednosti na osnovu naših iskustava.
➔ Na osnovu interakcije stavova i funkcija, Jung je osmislio osam tipova ličnosti: 1. Ekstravertno - misaoni; 2. Ekstravertno - osjećajni; 3. Ekstravertno - opažajni; 4. Ekstravertno - intuitivni; 5. Introvertno - misaoni; 6. Introvertno - osjećajni; 7. Introvertno - opažajni; 8. Introvertno - intuitivni.