Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Psihologija pamćenja > Prvi kolokvij > Flashcards

Prvi kolokvij Flashcards

1
Q

Čija disertacija odgovara na pitanje “Koliko čestica možemo vidjeti jednim pogledom?”

A

Georga Sperlinga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se zove ograničenje naše percepcije vezan uz to koliko možemo čestica opaziti jednim pogledom?

A

RASPON OPAŽAJA / RASPON ZAHVAĆANJA PAŽNJE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je IZLAZNA INTERFERENCIJA?

A

Kada dosjećanje jedne čestice ometa dosjećanje druge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Mali raspon opažaja uzrokuje naša nesposobnost da ________________, a ne sami ___________.

A
  • izvijestimo o više od nekoliko čestica
  • vizualni faktori
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što kaže Sperlingova eksperimentalna paradigma djelomičnog izvješća?

A
  • višak informacija nadživljava prestanak informacija
  • u vrijeme prestanka podražaja više info. dostupno za obradu nego što ispitanik izvješćuje
  • cjelovito izvješće dobivamo kada ispitujemo sve, a djelomično samo dijelove
    -UZ DJELOMIČNO IZVJEŠĆE ZADRŽAVA SE LINEARNI TREND POVEĆAVANJA IZLAZNIH INFO. KOD POVEĆAVANJA BROJA ČESTICA U NIZU
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

UZ DJELOMIČNO IZVJEŠĆE ZADRŽAVA SE ___________ TREND _____________ IZLAZNIH INFO. KOD POVEĆAVANJA BROJA ČESTICA U NIZU.

A
  • linearni
  • povećavanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako se naziva vizualno senzorno pamćenje, a kako slušno?

A
  • ikonično
  • ehoično
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je vizualna pretraga?

A

Pronalaženje jednog podražaja u mnoštvu sličnih u što kraćem vremenu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako se odvija PREPOZNAVANJE OBLIKA i tko je proveo eksperiment vezan uz njega (po kojim modelima prepoznajemo / tražimo oblik)?

A

Obrasci se prepoznaju na osnovi apekata koji ih razlikuju od sličnih objekata.
Uspoređujemo vanjske signale s unutarnjom šablonom.
Istovremeno se odvajaju dvije vrste obrade info. :
1. OBRADA VOĐENA PODACIMA
2. OBRADA VOĐENA POJMOVIMA (KONCEPTUALIZACIJA)

Neisser je zadao niz oblih slova i ravnih slova te je zadatak ispitanika bio pronaći Z.
Bili su brzi putem prepoznavanja po modelu ekstrakcije nego po modelu traženja čitavog sklopa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je teorija ljudske obrade informacija (HIP)?

A

Teorija da percepcija uključuje mehanizme:
1. dobivanja senzornih info.
2. interpretiranja, klasificiranja, organizacije nadolazećih info.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako se zove pojava da se figure brže opažaju u smislenom nego nesmislenom kontekstu?

A

EFEKT KONTEKSTA (proučavao Miller)

  • također vezano uz kontekst: informacija se lakše dosjećamo kada smo u kontekstu u kojem smo ih pohranili
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koje su dvije razine kodiranja po Posneru?

A
  • kodiranje fiz. svojstava
  • semantičko kodiranje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kad god u senzornom ulazu postoje neusklađene info. , kognitivni sustav je usporen. Fenomen se zove _______.

A

Stroop fenomen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je dokazao Sternberg kada je dao ispitanicima niz 3-7 brojeva te ih ispitivao je li neki broj bio član?

A
  • porastom niza dolazi do porasta reakcije ispitanika
  • vrijeme za odgovor da i ne jednak
  • nema razlike u vremenu s obzirom na mjesto broja u nizu

-BRZ PREGLED KRATKOROČNOG PAMĆENJA ODVIJA SE NA SERIJALAN NAČIN (niz se pregledava od početka do kraja) - SKENIRANJE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Mišljenje se odvija na osnovi kombiniranja ____________ s ____________.
Kombiniranje obavlja _______________.

A
  • info. pohranjenih u dugoročnom pamćenju
  • trenutnim zadacima
  • centralni procesor / radno pamćenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Potrebne strukture za mišljenje su:

A
  1. privremeno pamćenje (za zapisivanje i rad (obrada vođena podacima))
  2. skladište za info. (za procese vođene pojmovima)
  3. centralni procesor (za procese opažanja, pamćenja, mišljenja)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Efikasno pamćenje mora biti _________ i __________.

A
  • selektivno
  • potpomognuto “pomagalima za pamćenje”
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koje su tri razine teorija pamćenja i kako se proučavaju?

A
  1. razina - proučava procese u molekulama tijekom pamćenja - biokemijska i biofizička istraživanja
  2. razina - proučava neuronske procese tijekom pamćenja - anatomska i fiziološka istraživanja
  3. razina - proučava funkcionalne i bihevioralne aspekte pamćenja - psihološka istraživanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji su grijesi pamćenja (7) po Danielu Schachteru?

A

NA ZABORAVLJANJE
- prolaznost
- odsutnost
- blokiranje
NA DISTORZIJE
- pogrešno povezivanje
- povodljivost
- pristranost
NA INTRUZIVNO DOSJEĆANJE
- ustrajnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je pamćenje? (muzika)

A

Mogućnost
Usvajanja
Zadržavanja
I
Korištenja
informacija

-bez njega čovjek na razini refleksa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako se ispituje pamćenje?

A

Metodom prepoznavanja
Metodom dosjećanja (slobodnog i prema redoslijedu zadavanja)
Metodom uštede
….
implicitnim testovima pamćenja, prosuđivanjem izvora, procjenom metamemorije, neuropsihologijom, modelima na životinjama, neuropredočavanjem (fMRI, PET, EEG)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koje su prednosti fMRI-ja nad EEG-om i PET tehnologijom?

A

fMRI je neinvazivna metoda , za razliku od PET tehnologije (bez radioaktivnosti prati promjene u krvi) te izrađuje detaljnije mape mozga od EEG-a (skenira svakih 5 s).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje su zavisne varijable koje ispitujemo u eksperimentima s pamćenjem?

A

RASPON PAMĆENJA
VRIJEME ZADRŽAVANJA MATERIJALA
VRIJEME REAKCIJE DA SE IZVRŠI DOSJEĆANJE / PREPOZNAVANJE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Što je efekt novosti (efekt recentnosti), što efekt prvenstva, a što von Restorffov efekt?

A

EFEKT NOVOSTI - pri neposrednom ispitivanje najbolje zapamtimo zadnje čestice niza jer se još uvijek nalaze u kratkoročnom pamćenju
(mjeri se uspješnost usvajanja)
EFEKT PRVENSTVA - pamćenje čestica s početka niza jer su kodirane prve došle u dugoročno pamćenje te dobile veći broj ponavljanja
(mjeri se uspješnost zadržavanja)
VON RESTORFFOV EFEKT - osim uočljive čestice pamti se i par čestica prije i par poslije (veza s blic pamćenjem :) )

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Koje su varijable drugačije za prepoznavanje i dosjećanje?

A

(1) Frekvencija riječi - dosjećanje bolje za više frekventnije riječi
(2) Instrukcije i namjere - za dosjećanje važno namjerno učenje
(3) Utjecaj interferencije - interferencija više utječe na dosjećanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koriste li dosjećanje i prepoznavanje iste procese?

A

Za prepoznavanje je dovoljan slabiji trag, a za dosjećanje je potreban jači.
Postoje jednoprocesna teorija i dvoprocesna teorija.
Dvoprocesna smatra da dosjećanje upliće dodatan proces traženja koji prepoznavanje ne podrazumijeva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koje su razlike između epizodičkog i semantičkog pamćenja?
(pomoć: tip info., tip organizacije, izvor info., usmjerenost)

A

(1) tip info. - kod epizodičkog pamćenja su to specifični događaji, ljudi objekti, a kod semantičkog općenito znanje o svijetu
(2) tip organizacije - kod epizodičkog pamćenja je organizacija kronološka i spacijalna (prostorna), a kod semantičkog u shemama ili kategorijama
(3) izvor info. - kod epizodičkog su to osobna iskustva, a kod semantičkog apstrakcije iz ponovljenih iskustava ili generalizacije od drugih
(4) usmjerenost - epizodičko pamćenje usmjereno na subjektivnu, a semantičko na objektivnu stvarnost

Bonus: kod epizodičkog pamćenja potreban je odr. napor u pronalaženju info. ,a kod semantičkog se to odvija automatski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Objasni podjelu pamćenja prema vremenu zadržavanja info., te kontrolne procese.

A

Podjela: senzorno, kratkoročno, dugoročno pamćenje
Kontrolni procesi: pažnja, ponavljanje i kodiranje, pronalaženje i dosjećanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koje dvije faze senzornog pamćenja postoje?

A
  1. faza - razmjerno kratka, u njoj se nastavlja podraženost receptora (neograničen kapacitet)
  2. faza - duža, u njoj se obavlja dio kodiranja (manji kapacitet)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koji su ciljevi, a koje funkcije kratkoročnog pamćenja?

A

Ciljevi: smanjiti kol. info. odbacivanjem nevažnog, olakšati budući pronalazak info. ELABORIRANIM KODIRANJEM
Funkcije: zadržati info. u nepromijenjenom obliku (kad nam info. treba samo trenutno), kodirati info. za uspješnu pohranu (kad nam treba za duži rok), radno pamćenje (vraćanje info. iz dugoročnog p.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Kratkoročno pamćenje je jedinstveno za svakoga. T/N

A

točno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što je kodiranje?

A

Promjena info. u oblik koji se može pohraniti i kasnije pronaći.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Kapacitet kratkoročnog pamćenja je 5-9 čestica, a, dugoročnog pamćenja je neograničeno. T/N

A

točno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Što su ZNACI ZA KODIRANJE, a što ZNACI ZA DOSJEĆANJE?

A

ZNACI ZA KODIRANJE - znaci koji su korišteni tijekom pohrane info. (mogu pomoći pri dosjećanju)
ZNACI ZA DOSJEĆANJE - znaci koji nas vode u područje pamćenja u kojem bi se mogla nalaziti željena čestica

*mirisi
- u kratkoročnom p. perceptivne prirode ,a u dugoročnom semantičke

35
Q

Bolje se pamte konkretni nego apstraktni pojmovi. Zašto?

A

Kod konkretnih imamo i slikovne i verbalne tragove pamćenja, a kod apstraktnih samo verbalne.

36
Q

Kodrianje verbalnog materijala u kratkoročnom p. temelji se na ____________ karakteristikama, a u dugoročnom na _____________

A
  • fonološkim
  • smislenim organizacijama
37
Q

Dosjećanje je ____________ proces.
Hint: znači da nam je za učenje važna subjektivna organizacija i da mi mijenjamo prilagođavamo sadržaj da nam bude bolje pamtljiv

A

REKONSTRUKTIVAN

38
Q

Što je radno pamćenje?

A
  • sustav kratkoročnog pamćenja odgovoran za privremeno zadržavanje i manipulaciju informacijama
  • ograničenog kapaciteta
39
Q

_________ su način na koji organiziramo koncepte.

A

KOGNITIVNE SHEME
-primjer: stereotipi

40
Q

Koje su razlike kratkoročnog i dugoročnog pamćenja?

A
  • kodiranje u k. p. je fonemske prirode, a d. p. semantičke
  • oštećenje L hemisfere mozga (“verbalne”) dovodi do poteškoća u kratkoročnom p., a obje hemisfere s dugoročnim
  • razlike u efektima prvenstva i novosti (brzina zadavanja, interferencija, poznatost djeluju na efekt prvenstva, ali ne i novosti)
41
Q

Od čega se sastoji Baddeleyev model radnog pamćenja?

A
  • vizualnospacijalnog ekrana - vizualno skladište je pasivni podsustav, a spacijalno aktivni (pohranjuje smjer, lokacije, pokrete te obnavlja info. u ekranu)
  • fonološke petlje (ima ulogu u razumijevanju govora) - sastoji se od fonološkog skladišta (pasivno pohranjuje info.) i od artikulacijskog procesa ponavljanja (aktivni podsustav)
  • epizodnog ekrana - zadužen za epizodičko dugoročno pamćenje, pohranjuje i dosjeća se info. iz epizodnog d. p. , pomoćno je skladište i poveznica vizualnospacijalnog ekrana i fonološke petlje
  • središnjeg izvršitelja - nadgleda procese u radnom p., zadužen za selektivnu pažnju, izvršavanje akcija i komunikaciju s d. p.
42
Q

Što je efekt dužine riječi, a što efekt fonološke sličnosti?

A

Efekt dužine riječi je da bolje pamtimo kraće riječi ili riječi koje se izgovaraju kraće, a fonološke sličnosti da teže pamtimo riječi koje imaju slične foneme.

43
Q

Koje su tri funkcije središnjeg izvršitelja?

A

(1) prebacivanje pažnje
(2) ažuriranje info.
(3) inhibicija odgovora

44
Q

Kako se sve dijelimo dugoročno pamćenje?

A
  • motoričko i verbalno
  • po senzornom modalitetu: slušno, vidno, njušno…
  • implicitno i eksplicitno (tj. nenamjerno i namjerno)
  • prospektivno i retrospektivno
  • deklarativno i proceduralno
  • automatski procesi pamćenja i oni koji zahtjevaju napor
45
Q

Kako se zove izuzetno dobro pamćenje detalja neposredno prije, za vrijeme i nakon iznenađujućeg događaja koji ima značajne posljedice za pojedinca / naciju? (poveznica s von Restorffovim efektom)

A

Blic pamćenje

*događaji se kodiraju automatski zbog neuralnog mehanizma pamćenja koji se pobuđuje u dramatičnim događajima

46
Q

Koje su karakteristike blic pamćenja?

A
  • detaljnost, živost, otpornost na zaboravljanje i točnost (upitno)

*dobro se pamti i kontekst

47
Q

Koja je razlika deklarativnog i proceduralnog pamćenja?

A

Deklarativno je znanje činjenica (dijeli se na epizodičko (znamo gdje smo usvojili info.) i semantičko (ne znamo gdje smo usvojili info., nužno je za upotrebu jezika)).

48
Q

Kod amnezije se zadržava __________ pamćenje, ali gubi ______________. (Hint: vrste deklarativnog p.)

A
  • semantičko
  • epizodičko
49
Q

______________ pamćenje spada u epizodičko, ali poprima osnovne značajke semantičkog.

A

Autobiografsko

50
Q

Što je autobigrafsko pamćenje? Koje su mu fukcije?

A
  • epizodičko pamćenje koje poprima značajke semantičkog
  • obojano našim stavovima, željama i predrasudama
  • dolazi do djelomične rekonstrukcije pamćenja

Funkcija održavanja selfa
Socijalna funkcija - osiguravanje tema razgovora koje omogućuju i njeguju socijalnu interakciju, omogućava bolje razumijevanje i suosjećanje s drugima
Direktivna funkcija – uključuje korištenje sjećanja prošlih iskustava u oblikovanju ponašanja i razmišljanja u sadašnjosti i prema budućnosti

51
Q

Koje su faze proceduralnog pamćenja?

A
  1. KOGNITIVNA (shvatiti kako nešto napraviti)
  2. FAZA POVEZIVANJA (odrediti najdjelotvornijij način)
  3. AUTOMATSKO ODVIJANJE VJEŠTINE (otporno na stres)
52
Q

Što spada u automatsko pamćenje?
Koji je primjer naučenog automatskog procesa?

A

Pamćenje vremena, mjesta i učestalosti događaja.

  • ono je otporno na stres, bolest, umor i raspoloženje
  • čitanje
53
Q

Ako se info. ne posveti ______________ često _______________ ne dovodi do pohrane u dugoročno pamćenje.

A
  • pažnja
  • ponavljanje
54
Q

Koja je razlika “modela više skladišta” i “modela dubine obrade info. pri pamćenju”?

A

Model dubine obrade info. je model prema kojem info. akon prolaska kroz senzorno pamćenje dolazi do samo jednog skladišta, a ne dva.

55
Q

Kod modela obrade info. pri pamćenju vjerojatnost zadržavanja ovisi o tome ___________________________.

A
  • do koje je razine dubine info. obrađena po kodiranju
56
Q

Koje razine obrade postoje i na što se odnose (u modelu obrade)?

A

(1) Plitka razina - analiza fizičkih / senzornih obilježja info.
(2) Dublja razina - prepoznavanje oblika i imenovanje obejkata i dog.
(3) Najdublja razna - analiza sadržaja

57
Q

Dubina obrade se ispituje tehnikom _______________.

A
  • slučajnog učenja
58
Q

Koja su dva tipa procesiranja (po Craiku i Lockhartu)?

A

a) tip I. procesiranje - ponavljanje radi zadržavanja
b) tip II. procesiranje - koristi elaborirano ponavljanje

59
Q

Što je kognitivni napor zadatka __________, bolje se pamti.

A
  • veći
60
Q

Za zadržavanje info. nije bitna samo dubina obrade već i elaboriranost kodiranja.
Koje su vrste elaboriranog kodiranja (stvaranja asocijacija)?

A
  • kodiranje između atributa (svojstava) novih i starih pohranjenih čestica
  • kodrianje između svojstava više novih čestica koje tek treba zapamtiti
61
Q

Što je cerebralna lateralizacija?

A
  • specijaliziranost L i D hemisfere mozga za odr. funkcije
  • razvija se kroz djetinjstvo i završava u dobi adolescencije
62
Q

Lijeva hemisfera je povezana s __________, a desna s _____________.
Strategija za aktivaciju desne hemisfere je ______________, a lijeve ______________.

A
  • govorom
  • perceptivnim procesima (pamćenje složenih podražaja)
  • predočavanje
  • ponavljanje riječi
63
Q

Koji su dualni procesi kodiranja pri pamćenju?

A
  • to su obrađivanja verbalnih i neverbalnih info. koja se događaju odvojeno, ali su povezana simboličkim sustavima (funkcioniraju odvojeno, ali aktivacija jednog može inicirati aktivaciju drugog sustava)
64
Q

Vezano uz dualne procese, koje su razlike sustava za predočavanje i verbalnog sustava?

A

Sustav za predočavanje obrađuje neverbalne info. te organizira strukture višeg reda tako da je izlaz iz sustava spacijalnog karaktera - paralelan.
Verbalni sustav je važan za generiranje govora te organizira lingivističke jedinice u strukture višeg reda na sekvencijalan (serijalan) način.

65
Q

______________ je dokaz za hemisferne razlike pri percepciji i pamćenju.

A

Stroop fenomen

66
Q

Kod istraživanja cerebralne lateralizacije proučavaju se KOMISUROTOMIZIRANI ispitanici i rjeđe ispitanici s UNILATERALNIM oštećenjima. Tko su oni?

A

KOMISUROTOMIZIRANI ispitanici su osobe kojima je uništen corpus callosum pa su prekinute veze hemisfera.
Ispitanici s UNILATERALNIM oštećenjima imaju jednu hemisferu oštećenu. (kod njih teže istraživanje jer se ne zna u kolikoj je mjeri druga hemisfera preuzela odr. funkcije)

67
Q

Teorija _________________ se protivi tome da je _____________ hemisfera dominantnija te se smatra da se hemisfere natječu koja će prva obaviti zadatak.

A
  • dominacija / utrka
  • lijeva
68
Q

Što je engram?

A

To je hipotetska fizička jedinica u kojoj se pohranjuje sjećanje.
-trag sjećanja

Lashley je sumnjao da postoje stanice ili skupine stanica koje se transformiraju kada su nove informacije stečene.
Quiroga i sur. su pomoću magnetske rezonance otkrili da se u temporalnom/ sljepoočnom režnju korteksa nalaze područja koja reagiraju na informacije (fotografije, imena…) specifičnih osoba. Postojanje područja specijaliziranih za prepoznavanje individualnih osoba ide u prilog postojanju engrama.

69
Q

Što je traumatska ozljeda mozga?

A

Traumatske ozljede mozga su nagle i razorne ozljede mozga. Uzrokuju ih nagli, jaki udarci u glavu ili probijanje oštrih objekata kroz mozak. Posljedice su gubitak pamćenja, emocionalne komplikacije, problemi u organizaciji i planiranju uzrokovani oštećenjem frontalnog režnja, vizualni deficit zbog oštećenja okcipitalnog režnja.

70
Q

Kako se informacije prenose aksonom, dendritima i sinapsama? Koja je uloga neurotransmitera u tom procesu?

A

Informacija se u dendritima prenosi elekričnim putem i to se događa gotovo trenutačno.
Prijenos informacija u aksonima je elektrokemijski. Elektičan je u vrlo kratkim segmentima, no zatim dobije poticaj ( akcijski potencijal) putem kemijskog procesa kako se kreće kroz akson. Zbog akcijskih potencijala se informacija prenosi relativno sporo. Napokon, prijenos informacije je kemijski u sinapsama gdje neurotransmiteri prenose informaciju s aksona jednog neurona na dendrite drugog neurona.
Neurotransmiteri su proteini koje proizvodi mozak. Oni prelaze sinapsu i stvaraju električnu struju u dendritu ekscitirati ili inhibirati.

71
Q

Što je dugoročna potencijacija?

A

Dugoročna potencijacija je stanični mehanizam učenja do kojeg dolazi kada postoji kontinuirani obrazac aktivacije između dva neurona. Dugoročna potencijacija znači da će konstantan prijenos signala između dva neurona smanjiti količinu neurotransmitera potrebnu za izazivanje signala na postsinaptičkom neuronu.

72
Q

Objasni funkcionalni značaj hipokampusa, amigdale, diencephalona, temporalnog režnja i frontalnog režnja.

A

Hipokampus kodira sve nove informacije, i svjesne i nesvjesne. Te je aktivan i tijekom prisjećanja naučenih informacija. Nije uključen u pohranjivanje informacija.

Amigdala je dio mozga ključan za emocionalno učenje, strah(uvjetovanje strahom) i pamćenje, tj. povezuje memorije sa emocijama.

Diencephalon je dio mozga u kojem se nalaze talamus i hipotalamus. Služi kao točka sjecišta svih moždanih putova. ; Talamus – usmjerivački centar, povezuje različite dijelove mozga; od osjetnih organa do stvaranja osjeta. + pamćenje verbalnih sadržaja

Temporalni režanj, slično kao i hipokampus, kodira nove informacije u pamćenje, ali ih ne pohranjuje ni ne reprezentira.

Frontalni režanj ima funkciju svjesnog pokretanja, prisjećanja, određivanja iz kojeg je izvora određena informacija došla, prepoznavanje je li informacije stvarna ili produkt mašte, metamemorije, kontrole našeg sustava pamćenja.

73
Q

Na koji način EEG mjeri aktivnost mozga? U kojim slučajevima je dobro koristiti EEG?

A

EEG se bazira na činjenici da neuroni provode elek. struju koja se može mjeriti elektrodama koje se stavljaju na lubanju/glavu pacijenta.
Koristi se za utvrđivanje epilepsije, te za ispitivanje memorije/pamćenja povezanog sa događajima.

74
Q

Što je amnezija? Koja je razlika između retrogradne i anterogradne amnezije?

A

Amnezija je gubitak pamćenja uzrokovan traumatskim ozljedama mozga ili patološkim promjenama. Anterogradna amnezija je nemogućnost pamćenja novim informacija koje se događaju nakon ozljede. Retrogradna amnezija je gubitak pamćenja prije ozljede, tj. nemogućnosti dozivanja pamćenja o događajima koji su se zbili prije ozljede.

75
Q

Kako bezondiazapin utječe na pamćenje?

A

Utječe na učenje novih informacije te stvara privremenu anterogradnu amneziju, tj onemogućuje pamćenje novih informacija.

76
Q

Zašto je olfaktorni sustav u velikoj mjeri povezan s emocijama i pamćenjem?

A

Poveznica između olfaktornog sustava i emocija i pamćenja je limbički sustav, u kojem se nalazi njušna lukovica koja je glavni centar za procesiranje mirisa. Ona ima čvrste veze sa hipokampusom i amigdalom koji su povezani sa pamćenjem i emocijama.

77
Q

___________ slike su izuzetno točna vizualna sjećanja.
__________ je mentalna reprezentacija nekog slušnog podražaja.

A

EIDETSKE
JEKA

78
Q

Adrenalin i noradrenalin pojačavaju procese pamćenja. T/N

A
  • točno
79
Q

Teorija o transmiterskim tvarima kaže da za uspješno pamćenje razina ____________ mora biti optimalna.

A
  • acetilkolina

+ imamo i strukturalnu teoriju u čijem je središtu hipokampus

80
Q

Što je Tulvingova hijerarhija?

A
  • hijerarhijski uređen sustav dugoročnog pamćenja po kojem:
    • proceduralno pamćenje sadrži semantičko pamćenje kao posebni podsustav,
      a semantičko pamćenje ima epizodičko pamćenje kao posebni podsustav
81
Q

Općenito se smatra da __________ traktovi osnova kratkoročnog pamćenja.

A
  • reverbacijski
82
Q

Epizodičko pamćenje je puno osjetljivije na interferenciju od semantičkog. T/N

A
  • točno
83
Q

Zašto imamo malo ili uopće nemamo sjećanja iz razdoblja dojenaštva i ranog djetinjstva?

A
  1. MATURACIJA SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA
  2. SVIJEST O SAMOME SEBI
  3. RAZVOJ JEZIKA
  4. OKVIRI ORGANIZACIJE (PAMĆENJA)

Psihologija pamćenja (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions