Drugi kolokvij Flashcards
Što pokazuje Ebbinghausova krivulja?
Prvih nekoliko sati i dana brže zaboravljamo, a s vremenom zaboravljamo sve manje.
Što tvrdi Jostov zakon?
Ako dva traga imaju istu snagu u trenutku mjerenja, onda će stariji trag biti duže održan (sporije će se zaboraviti).
- iznimke su motoričke vještine i mirisi
- do toga dolazi jer je stariji podatak došao do faze stagnacije, a noviji nije
Koji su uzroci zaboravljanja? (4)
(1) Postupno osipanje tragova pamćenja - dominantan razlog
(2) Nemogućnost pronalaženja info.
(3) Represija / motivirano zaboravljanje
(4) Interferencija - zbog sličnosti materijala i kratkog vremenskog intervala
Koja je razlika proaktivne i retroaktivne interferencije?
Kako izgledaju nacrti za ispitivanje djelovanja dviju interferencija?
Retroaktivna je kada novo potire staro, a proaktivna kada staro potire novo.
*Pozitivan transfer je kada prijašnje znanje olakšava učenje novog.
Nacrt za retroaktivnu:
E grupa uči A listu i B listu te se ispituje A lista, dok K grupa uči A listu, zatim odmara pa joj se ispituje A lista.
Nacrt za proaktivnu:
E grupa uči A listu, zatim B listu pa se ispituje B lista, dok K gurpa odmara, uči B listu pa joj se ispituje B lista.
Što je Yerkes - Dodsonov zakon?
S porastom pobuđenosti jedno vrijeme raste i uspješnost učenja, a zatim kada se prijeđe optimalna razina pobuđenosti dolazi do pada pamćenja.
Kako se ispituje pamćenje?
Osim laboratorijski, ispituje se METODOM POPREČNOG UZORKA (provodi se na ispitanicima raz. dobi uz dugačak interval retencije učenog gradiva).
Tko su idiot - savanti, a tko eidetičari?
IDIOT - SAVANTI su osobe koje pamte ogromne kol. odr. vrsta info., ali su inače umno zaostali.
EDIETIČARI su osobe s fotografskim pamćenjem za slike / prizore koje traje duže od senzornog p., ali je ipak ograničenog trajanja.
Kako se kategoriziraju smetnje pamćenja? (3)
(1) Prema nazivu bolesti
(2) Prema tome koji dio mozga je oštećen
(3) Prema funkcionalnom oštećenju mozga
Objasni smetnje pamćenja (retrogradna amnezija, anterogradna amnezija, hipomnezija, hipermnezija, paramnezija).
RETROGRADNA AMNEZIJA - nemogućnost dosjećanja događaja prije oštećenja
ANTEROGRADNA AMNEZIJA - nemogućnost stvaranja dovog pamćenja
HIPOMENZIJA - smanjena mogućnost pamćenja
HIPERMNEZIJA - pamćenje svih info. koje se percipiraju
PARAMNEZIJA / LAŽNA SJEĆANJA - popunjavanje praznina izmišljenim podacima
- pr. deja vu (za info. iz senzornog p. pogrešno se misli da dolaze iz DP jer se info. na djelić sekunde vrati na obradu) i jamais vue (dolazi do interpetacije info. iz pamćenja kao da su rezultat perceptivne analize)
Koji su mogući razlozi amnezije osim ozljeda?
Alkohol, encefalitis (naticanje mozga) i operacije mozga
*kod ozljeda većinom na medijalno-temporalnom dijelu (hipokampus i amigdala)
Kako Baddeley dijeli amnezije?
PRIMARNA - jak deficit u DP bez manjkavosti ostalih aspekata kog. funkcioniranja (norm. IQ i KP)
SEKUNDARNA - problemi u DP su posljedica deficita ostalih kog. procesa (pr. senzorna afazija - nerazumijevanje govora uz neoštećene perceptivne sposobnosti)
Zašto dolazi do senilne demencije (patološke promjene pamćenja)?
Zbog promjena u razvnoteži neurotransmitera, posebno kolina.
Koje su neke značajke osoba s anterogradnom amnezijom?
KP im je dobro za novije info,, ali ne i za prvozadane, loše pamte lica, sačuvano im je učenje perceptivno-motoričkih vještina, mogu učiti, ali nemaju jasnu svijest da su nešto naučili (proceduralno i semantičko pamćenje dobri jer su automatski procesi, ali svjesno epizodičko pamćenje narušeno)…
Što je Alzheimerova bolest? Koji su joj stadiji?
- progresivna degenerativna bolest mozga, javlja se i u srednjoj dobi
- dolazi do pada u DP, ali i smetnji u semantičkom
- zbog manjka neurotransmitera u moždanom tkivu (nestaju sinapse u hipokampusu i frontalnom režnju, te je snižena razina acetilkolina)
STADIJI:
1. Početni - zaboravljanje, može potrajati godinama
2. Rani / blagi - deficit u epizodičkom p., blaga anterogradna amnezija i teškoće u dosjećanju riječi
3. Srednji / umjereni - deficit u razumijevanju govora, rješavanju problema, potrebna pomoć u životnim zadacima
4. Kasni / teški - gubitak smislenog govora, nemogućnost prepoznavanja obitelji, gubitak osobnog identiteta, potrebna potpuna skrb
Što su Korsakovljev sindrom, konfabulacija i anosognosia?
- anterogradna amnezija (i moguća retrogradna) usred oštećenja Papezovog kruga u limbičkom sustavu (mamilarno tjelešce, hipokampus i dijelovi talamusa) kod kroničnih alkoholičara i oboljelih od tumora
- deficiti u frontalnom i temporalnom režnju
- posljedica je nedostatka vitamina B1
- teži rad s neverbalnim nego verbalnim materijalom
- ne sjećaju se da su nešto naučili (nemogućnost namjernog učenja, ali ne i nenamjernog)
KONFABULACIJA - pojava da pacijenti s amnezijom lažu o svojoj prošlosti pritom ne znajući da ne govore istinu zbog deficita u prosudbi izvora informacija. Javlja se kod osoba s korsakovljevom bolešću i kod osoba s oštećenjem frontalnog režnja jer je oštećen prefrontalni dio
ANOSOGNOSIA - nesvjesnost osobe da ima smetnje pamćenja, javlja se kod korsakovljevog sindroma i anterogradne amnezije
Što je Ribotov zakon?
Novija sjećanja su pogođena retrogradnom amnezijom u većoj mjeri od starijih sjećanja.
- kod starijih osoba s retrogradnom amnezijm onemogućen je proces konsolidacije (proces koji čini sjećanja trajnijima)
Što je psihogena amnezija?
Amnezija uzrokovana psihološkim poremećajima ili traumama, a ne ozljedama.
Simtomi su: povremeno gubljenje osobnog identiteta (zbog gubitka pamćenja o događajima i osobama) dok su sačuvane verbalne sposobnosti i svjesnost (nema anterogradne amnezija).
Što je implicitno pamćenje i kako se ispituje kod osoba s amnezijama?
- sposobnost izvođenja zadataka na koje utječe događaj iz prošlosti kojeg osoba nije svjesna
- ispituje se prepoznavanjem fragmentiranih riječi (ponude se riječi kojima nedostaju neka slova pa ih osoba treba prepoznati)
- kod osoba s amnezijom, implicitno pamćenje je očuvano
Broj čestica koje se mogu držati u KP raste kroz ______________, vrhunac dostiže u __________________ gdje stagnira te u starosti ___________ (zbog nemogućnosti da stari ljudi djelotvorno dijele pažnju).
- djetinjstvo
- ranim odraslim godinama
- opada
Dosjećanje je slabije kod ________ i ________ u odnosu na _________. Te je jači efekt interferencije kod __________.
- djece
- starijih
- mlade
- starijih
Kod starijih dolazi do pada u ________ pamćenju i _________ učenju.
- epizodičkom
- nenamjernom
Promjene u uspješnosti u pamćenju se pripisuju promjenama u _____________, a ne promjenama u kapacitetu.
- procesima obrade info.
Što spada u kontekst koji utječe na pamćenje?
Emocije
Raspoloženje
Fiziološka stanja organizma - bolje dosjećanje kada se nalazimo u istom fiz. stanju u kojem smo usvojili info.
Fizička obilježja okoline - ista situacija pospješuje dosjećanje, ali ne i prepoznavanje
Kako emocije utječu na pamćenje?
a) ovisnost o emocionalnom stanju - povratak u odr. emoc. stanja potpomaže dosjećanje
b) podudarnost raspoloženja - bolje se pamti materijal koji je iste afektivne obojanosti kao raspoloženje osobe
Kako se istražuje utjecaj emocija na pamćenje?
- opažanjem
- mjernim upitnicima
- induciranjem (hipnoza, zamišljanje, slušanje glazbe, čitanje, zauzimanje stava…)
Kako depresija utječe na pamćenje?
Negativnije utječe na dosjećanje nego prepoznavanje, ima jači efekt na dubljim obradama nego plićim, manji je iznos organizacije materijala i broja klastera…
Poput stresa i anksioznosti, smanjuje kapacitet pažnje pa djeluje neg. na radno pamćenje.
Što je optimizam pamćenja?
Pojava da bolje pamtimo sretne i ugodne dog. od tužnih i neugodnih zbog želje da se osjećamo sretno.
Za emocionalno nabijene riječi slabije je ________, ali bolje ________ dosjećanje te obrnuto za neutralne.
- neposredno
- odgođeno
Kako osobine ličnosti utječu na pamćenje / kako pamćenje utječe na osobine ličnosti?
- bolje je neposredno dosjećanje ekstroverata, a odgođeno kod introverata
- na ekstroverte više utječe nagrađivanje, a introverte kažnjavanje
- introverti su podložniji interferenciji
- na introverte negativnije djeluje povećanje težine zadataka
- tempo zaboravljanja je sporiji kod introverata
Što je socijalno pamćenje?
- pamćenje u kojem je važan soc. aspekt situacije
- slučaj kada više pojedinaca (grupa) pamti neki događaj
- uključuje epizodičko pamćenje soc. dog. - “jezici su temelj kolektivnog pamćenja”
Što je transaktivno pamćenje?
Sustav u kojem više ljudi dijeli zadatak kodiranja, pohrane i pronalaska info.
- veća je trajnost pamćenja kada se soc. prepričava
- pamćenje prilagođavamo pamćenju grupe
- grupno pamćenje superiorno nad individualnim
Zašto je grupno pamćenje superiorno nad individualnim?
Grupe imaju veći izvor info, ispravljaju netočna pamćenja, imaju djelotvornije procese donošenja odluka.
+ subjektivna sigurnost pojedinca u točnost pamćenja veća je za grupno pamćenje (i za točne i za netočne info.)
Što je metamemorija? Koji su aspekti metamemorije?
- znanje o vlastitom pamćenju i strategijama koje nam pomažu da bolje pamtimo
- može uključivati i mišljenja o pamćenju drugih ljudi
- spada pod metakogniciju (poimanje o vlastitim kog. procesima)
ASPEKTI METAMEMORIJE:
1. aspekt - znanje o tome kako pamćenje radi (što lako, a što teško pamtimo, strategije…)
2. aspekt - znanje o tome što znamo (metaznanje)
*fun fact: u prosjeku se vlastitom spolu pripisuje bolje pamćenje
Postoje vanjska i unutarnja pomagala pamćenja. T/N
- točno
Koji je osnovni zadatak psihologije svjedočenja?
Koje se varijable ispituju u istraživanju svjedočenja?
- odrediti čimbenike koji utječu na opseg i točnost iskaza svjedoka
-na vjerodostojnost svjedočenja utječu:
- perceptivni procesi (motivi, stavovi, potrebe, emocije…)
- komunikacijsku faktori (način ispitivanja (usmeno/pismeno), poznavanje jezika, utjecaj osobine ličnosti…)
- sustavske varijable (mogu biti pod kontrolom pravosudnog sustava)
Zbog svoje važnosti trebale utjecati na promjene u pravosudnom sustavu u cilju dobivanja što vjerodostojnijih svjedočenja - procjenjive varijable (u realnim krivičnim djelima može se procijeniti njihovo značenje)
Što su lažna sjećanja?
- sjećanja kod ljudi koja ne odgovaraju događajima koji su se zapravo dogodili
- sjećanja na događaje koji se ili nisu uopće zbili ili se nisu dogodili na način na koji ih se osoba prisjeća
- nastaju jer informaciju pripisujemo pogrešnom izvoru sadržaja
Što je paradigma “dezinformacijskog efekta” ?
- Elizabeth Loftus
- lažna sjećanja nastala dezinformacijom nakon nekog događaja
Sugestibilnost može uzrokovati lažna sjećanja. T/N
- točno
- uključivanje u sjećanje informacija iz drugih izvora (osim samog sjećanja na događaj)
Što je Deese-Roediger-McDermot postupak (DRM) ?
- eksperimentalna paradigma kojom se istražuju lažna sjećanja
- temelji se na listama koje sadrže 12 do 15 riječi koje sudionici moraju zapamtiti
- za listu je uvijek određena tzv. kritična riječ (mamac) koja je značenjem slična riječima s liste, ali nije navedena na listi
- daje eksperimentalni uvid u lažno sjećanje, brza je i jednostavna za primjenu, nije etički upitna, ali je upitna primjenjivost
Po teoriji shema, lažno sjećanje se objašnjava s četiri principa. Koji su to principi?
- princip odabira (odabiremo koje su nam info. važne, a koje ne)
- princip sažimanje (detalji se gube)
- princip tumačenje (sheme nadopunjuju informacije o doživljenom događaju - izvor lažnih sjećanja)
- princip uklapanje (info. se ujedinjuju u DP)
Lista pet faktora koje treba razmotriti u određivanju točnosti svjedočenja:
Mogućnost očevica da vidi počinitelja za vrijeme krivičnog djela
Stupanj pažnje očevica
Točnost prvog opisa krivičnog djela
Stupanj sigurnosti očevica za vrijeme identifikacije počinitelja
Vrijeme između krivičnog djela i identifikacije počinitelja
