Drugi kolokvij

Question 1

Što pokazuje Ebbinghausova krivulja?

Answer 1

Prvih nekoliko sati i dana brže zaboravljamo, a s vremenom zaboravljamo sve manje.

Question 2

Što tvrdi Jostov zakon?

Answer 2

Ako dva traga imaju istu snagu u trenutku mjerenja, onda će stariji trag biti duže održan (sporije će se zaboraviti).

• iznimke su motoričke vještine i mirisi
• do toga dolazi jer je stariji podatak došao do faze stagnacije, a noviji nije

Question 3

Koji su uzroci zaboravljanja? (4)

Answer 3

(1) Postupno osipanje tragova pamćenja - dominantan razlog
(2) Nemogućnost pronalaženja info.
(3) Represija / motivirano zaboravljanje
(4) Interferencija - zbog sličnosti materijala i kratkog vremenskog intervala

Question 4

Koja je razlika proaktivne i retroaktivne interferencije?
Kako izgledaju nacrti za ispitivanje djelovanja dviju interferencija?

Answer 4

Retroaktivna je kada novo potire staro, a proaktivna kada staro potire novo.
*Pozitivan transfer je kada prijašnje znanje olakšava učenje novog.

Nacrt za retroaktivnu:
E grupa uči A listu i B listu te se ispituje A lista, dok K grupa uči A listu, zatim odmara pa joj se ispituje A lista.
Nacrt za proaktivnu:
E grupa uči A listu, zatim B listu pa se ispituje B lista, dok K gurpa odmara, uči B listu pa joj se ispituje B lista.

Question 5

Što je Yerkes - Dodsonov zakon?

Answer 5

S porastom pobuđenosti jedno vrijeme raste i uspješnost učenja, a zatim kada se prijeđe optimalna razina pobuđenosti dolazi do pada pamćenja.

Question 6

Kako se ispituje pamćenje?

Answer 6

Osim laboratorijski, ispituje se METODOM POPREČNOG UZORKA (provodi se na ispitanicima raz. dobi uz dugačak interval retencije učenog gradiva).

Question 7

Tko su idiot - savanti, a tko eidetičari?

Answer 7

IDIOT - SAVANTI su osobe koje pamte ogromne kol. odr. vrsta info., ali su inače umno zaostali.
EDIETIČARI su osobe s fotografskim pamćenjem za slike / prizore koje traje duže od senzornog p., ali je ipak ograničenog trajanja.

Question 8

Kako se kategoriziraju smetnje pamćenja? (3)

Answer 8

(1) Prema nazivu bolesti
(2) Prema tome koji dio mozga je oštećen
(3) Prema funkcionalnom oštećenju mozga

Question 9

Objasni smetnje pamćenja (retrogradna amnezija, anterogradna amnezija, hipomnezija, hipermnezija, paramnezija).

Answer 9

RETROGRADNA AMNEZIJA - nemogućnost dosjećanja događaja prije oštećenja
ANTEROGRADNA AMNEZIJA - nemogućnost stvaranja dovog pamćenja
HIPOMENZIJA - smanjena mogućnost pamćenja
HIPERMNEZIJA - pamćenje svih info. koje se percipiraju
PARAMNEZIJA / LAŽNA SJEĆANJA - popunjavanje praznina izmišljenim podacima
- pr. deja vu (za info. iz senzornog p. pogrešno se misli da dolaze iz DP jer se info. na djelić sekunde vrati na obradu) i jamais vue (dolazi do interpetacije info. iz pamćenja kao da su rezultat perceptivne analize)

Question 10

Koji su mogući razlozi amnezije osim ozljeda?

Answer 10

Alkohol, encefalitis (naticanje mozga) i operacije mozga

*kod ozljeda većinom na medijalno-temporalnom dijelu (hipokampus i amigdala)

Question 11

Kako Baddeley dijeli amnezije?

Answer 11

PRIMARNA - jak deficit u DP bez manjkavosti ostalih aspekata kog. funkcioniranja (norm. IQ i KP)
SEKUNDARNA - problemi u DP su posljedica deficita ostalih kog. procesa (pr. senzorna afazija - nerazumijevanje govora uz neoštećene perceptivne sposobnosti)

Question 12

Zašto dolazi do senilne demencije (patološke promjene pamćenja)?

Answer 12

Zbog promjena u razvnoteži neurotransmitera, posebno kolina.

Question 13

Koje su neke značajke osoba s anterogradnom amnezijom?

Answer 13

KP im je dobro za novije info,, ali ne i za prvozadane, loše pamte lica, sačuvano im je učenje perceptivno-motoričkih vještina, mogu učiti, ali nemaju jasnu svijest da su nešto naučili (proceduralno i semantičko pamćenje dobri jer su automatski procesi, ali svjesno epizodičko pamćenje narušeno)…

Question 14

Što je Alzheimerova bolest? Koji su joj stadiji?

Answer 14

• progresivna degenerativna bolest mozga, javlja se i u srednjoj dobi
• dolazi do pada u DP, ali i smetnji u semantičkom
• zbog manjka neurotransmitera u moždanom tkivu (nestaju sinapse u hipokampusu i frontalnom režnju, te je snižena razina acetilkolina)

STADIJI:
1. Početni - zaboravljanje, može potrajati godinama
2. Rani / blagi - deficit u epizodičkom p., blaga anterogradna amnezija i teškoće u dosjećanju riječi
3. Srednji / umjereni - deficit u razumijevanju govora, rješavanju problema, potrebna pomoć u životnim zadacima
4. Kasni / teški - gubitak smislenog govora, nemogućnost prepoznavanja obitelji, gubitak osobnog identiteta, potrebna potpuna skrb

Question 15

Što su Korsakovljev sindrom, konfabulacija i anosognosia?

Answer 15

• anterogradna amnezija (i moguća retrogradna) usred oštećenja Papezovog kruga u limbičkom sustavu (mamilarno tjelešce, hipokampus i dijelovi talamusa) kod kroničnih alkoholičara i oboljelih od tumora
• deficiti u frontalnom i temporalnom režnju
• posljedica je nedostatka vitamina B1
• teži rad s neverbalnim nego verbalnim materijalom
• ne sjećaju se da su nešto naučili (nemogućnost namjernog učenja, ali ne i nenamjernog)

KONFABULACIJA - pojava da pacijenti s amnezijom lažu o svojoj prošlosti pritom ne znajući da ne govore istinu zbog deficita u prosudbi izvora informacija. Javlja se kod osoba s korsakovljevom bolešću i kod osoba s oštećenjem frontalnog režnja jer je oštećen prefrontalni dio

ANOSOGNOSIA - nesvjesnost osobe da ima smetnje pamćenja, javlja se kod korsakovljevog sindroma i anterogradne amnezije

Question 16

Što je Ribotov zakon?

Answer 16

Novija sjećanja su pogođena retrogradnom amnezijom u većoj mjeri od starijih sjećanja.
- kod starijih osoba s retrogradnom amnezijm onemogućen je proces konsolidacije (proces koji čini sjećanja trajnijima)

Question 17

Što je psihogena amnezija?

Answer 17

Amnezija uzrokovana psihološkim poremećajima ili traumama, a ne ozljedama.
Simtomi su: povremeno gubljenje osobnog identiteta (zbog gubitka pamćenja o događajima i osobama) dok su sačuvane verbalne sposobnosti i svjesnost (nema anterogradne amnezija).

Question 18

Što je implicitno pamćenje i kako se ispituje kod osoba s amnezijama?

Answer 18

• sposobnost izvođenja zadataka na koje utječe događaj iz prošlosti kojeg osoba nije svjesna
• ispituje se prepoznavanjem fragmentiranih riječi (ponude se riječi kojima nedostaju neka slova pa ih osoba treba prepoznati)
• kod osoba s amnezijom, implicitno pamćenje je očuvano

Question 19

Broj čestica koje se mogu držati u KP raste kroz ______________, vrhunac dostiže u __________________ gdje stagnira te u starosti ___________ (zbog nemogućnosti da stari ljudi djelotvorno dijele pažnju).

Answer 19

• djetinjstvo
• ranim odraslim godinama
• opada

Question 20

Dosjećanje je slabije kod ________ i ________ u odnosu na _________. Te je jači efekt interferencije kod __________.

Answer 20

• djece
• starijih
• mlade
• starijih

Question 21

Kod starijih dolazi do pada u ________ pamćenju i _________ učenju.

Answer 21

• epizodičkom
• nenamjernom

Question 22

Promjene u uspješnosti u pamćenju se pripisuju promjenama u _____________, a ne promjenama u kapacitetu.

Answer 22

• procesima obrade info.

Question 23

Što spada u kontekst koji utječe na pamćenje?

Answer 23

Emocije
Raspoloženje
Fiziološka stanja organizma - bolje dosjećanje kada se nalazimo u istom fiz. stanju u kojem smo usvojili info.
Fizička obilježja okoline - ista situacija pospješuje dosjećanje, ali ne i prepoznavanje

Question 24

Kako emocije utječu na pamćenje?

Answer 24

a) ovisnost o emocionalnom stanju - povratak u odr. emoc. stanja potpomaže dosjećanje
b) podudarnost raspoloženja - bolje se pamti materijal koji je iste afektivne obojanosti kao raspoloženje osobe

Question 25

Kako se istražuje utjecaj emocija na pamćenje?

Answer 25

1. opažanjem
2. mjernim upitnicima
3. induciranjem (hipnoza, zamišljanje, slušanje glazbe, čitanje, zauzimanje stava…)

Question 26

Kako depresija utječe na pamćenje?

Answer 26

Negativnije utječe na dosjećanje nego prepoznavanje, ima jači efekt na dubljim obradama nego plićim, manji je iznos organizacije materijala i broja klastera…

Poput stresa i anksioznosti, smanjuje kapacitet pažnje pa djeluje neg. na radno pamćenje.

Question 27

Što je optimizam pamćenja?

Answer 27

Pojava da bolje pamtimo sretne i ugodne dog. od tužnih i neugodnih zbog želje da se osjećamo sretno.

Question 28

Za emocionalno nabijene riječi slabije je ________, ali bolje ________ dosjećanje te obrnuto za neutralne.

Answer 28

• neposredno
• odgođeno

Question 29

Kako osobine ličnosti utječu na pamćenje / kako pamćenje utječe na osobine ličnosti?

Answer 29

• bolje je neposredno dosjećanje ekstroverata, a odgođeno kod introverata
• na ekstroverte više utječe nagrađivanje, a introverte kažnjavanje
• introverti su podložniji interferenciji
• na introverte negativnije djeluje povećanje težine zadataka
• tempo zaboravljanja je sporiji kod introverata

Question 30

Što je socijalno pamćenje?

Answer 30

• pamćenje u kojem je važan soc. aspekt situacije
• slučaj kada više pojedinaca (grupa) pamti neki događaj
• uključuje epizodičko pamćenje soc. dog. - “jezici su temelj kolektivnog pamćenja”

Question 31

Što je transaktivno pamćenje?

Answer 31

Sustav u kojem više ljudi dijeli zadatak kodiranja, pohrane i pronalaska info.

• veća je trajnost pamćenja kada se soc. prepričava
• pamćenje prilagođavamo pamćenju grupe
• grupno pamćenje superiorno nad individualnim

Question 32

Zašto je grupno pamćenje superiorno nad individualnim?

Answer 32

Grupe imaju veći izvor info, ispravljaju netočna pamćenja, imaju djelotvornije procese donošenja odluka.

+ subjektivna sigurnost pojedinca u točnost pamćenja veća je za grupno pamćenje (i za točne i za netočne info.)

Question 33

Što je metamemorija? Koji su aspekti metamemorije?

Answer 33

• znanje o vlastitom pamćenju i strategijama koje nam pomažu da bolje pamtimo
• može uključivati i mišljenja o pamćenju drugih ljudi
• spada pod metakogniciju (poimanje o vlastitim kog. procesima)

ASPEKTI METAMEMORIJE:
1. aspekt - znanje o tome kako pamćenje radi (što lako, a što teško pamtimo, strategije…)
2. aspekt - znanje o tome što znamo (metaznanje)

*fun fact: u prosjeku se vlastitom spolu pripisuje bolje pamćenje

Question 34

Postoje vanjska i unutarnja pomagala pamćenja. T/N

Answer 34

• točno

Question 35

Koji je osnovni zadatak psihologije svjedočenja?
Koje se varijable ispituju u istraživanju svjedočenja?

Answer 35

• odrediti čimbenike koji utječu na opseg i točnost iskaza svjedoka

-na vjerodostojnost svjedočenja utječu:
- perceptivni procesi (motivi, stavovi, potrebe, emocije…)
- komunikacijsku faktori (način ispitivanja (usmeno/pismeno), poznavanje jezika, utjecaj osobine ličnosti…)

• sustavske varijable (mogu biti pod kontrolom pravosudnog sustava)
  Zbog svoje važnosti trebale utjecati na promjene u pravosudnom sustavu u cilju dobivanja što vjerodostojnijih svjedočenja
• procjenjive varijable (u realnim krivičnim djelima može se procijeniti njihovo značenje)

Question 36

Što su lažna sjećanja?

Answer 36

• sjećanja kod ljudi koja ne odgovaraju događajima koji su se zapravo dogodili
• sjećanja na događaje koji se ili nisu uopće zbili ili se nisu dogodili na način na koji ih se osoba prisjeća
• nastaju jer informaciju pripisujemo pogrešnom izvoru sadržaja

Question 37

Što je paradigma “dezinformacijskog efekta” ?

Answer 37

• Elizabeth Loftus
• lažna sjećanja nastala dezinformacijom nakon nekog događaja

Question 38

Sugestibilnost može uzrokovati lažna sjećanja. T/N

Answer 38

• točno
• uključivanje u sjećanje informacija iz drugih izvora (osim samog sjećanja na događaj)

Question 39

Što je Deese-Roediger-McDermot postupak (DRM) ?

Answer 39

• eksperimentalna paradigma kojom se istražuju lažna sjećanja
• temelji se na listama koje sadrže 12 do 15 riječi koje sudionici moraju zapamtiti
• za listu je uvijek određena tzv. kritična riječ (mamac) koja je značenjem slična riječima s liste, ali nije navedena na listi
• daje eksperimentalni uvid u lažno sjećanje, brza je i jednostavna za primjenu, nije etički upitna, ali je upitna primjenjivost

Question 40

Po teoriji shema, lažno sjećanje se objašnjava s četiri principa. Koji su to principi?

Answer 40

• princip odabira (odabiremo koje su nam info. važne, a koje ne)
• princip sažimanje (detalji se gube)
• princip tumačenje (sheme nadopunjuju informacije o doživljenom događaju - izvor lažnih sjećanja)
• princip uklapanje (info. se ujedinjuju u DP)

Question 41

Lista pet faktora koje treba razmotriti u određivanju točnosti svjedočenja:

Answer 41

Mogućnost očevica da vidi počinitelja za vrijeme krivičnog djela
Stupanj pažnje očevica
Točnost prvog opisa krivičnog djela
Stupanj sigurnosti očevica za vrijeme identifikacije počinitelja
Vrijeme između krivičnog djela i identifikacije počinitelja