Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

MATERIJALI 1 > Praktikum - M1 > Flashcards

Praktikum - M1 Flashcards

1
Q
  1. Šta su mašine za obradu informacija i na kojem principu funkcionišu?
A

Mašine za obradu informacija su mašine koje preuzimaju ulazne podatke i komande i pretvaraju ih u
izlazne informacije ili upravljačke naredbe. (Tastatura, senzori…-računar…-monitor, štampač…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Koje sve radnje možemo obavljati sa računarom, a tiču se mašinskog inženjeringa.
A

CAD (projektovanje pomoću računara), CAM (proizvodnja pomoću računara), CAQ (kontrola kvalitete pomoću računara), CAE (inženjering pomoću računara), CAP (planiranje pomoću računara), CIM (računarom integrisana proizvodnja), CAO (računarom organizirana proizvodnja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Koji su i kako se djele konstrukcioni materijali za izradu mašinskih elemenata?
A

Konstrukcioni materijali za izradu mašinskih elemenata su metali i legure, nemetali i kompoziti. Metali i legure se dalje djele na željezne i neželjezne metale. Željezni metali se dalje dijele na čelike (mikro-legirani, ne legirani, nisko legirani, visoko-legirani, konstrukcioni, alatni…) i gvožđa (svi, bijelo, temper…). Neželjezni metali se djele na lake (aluminij, magnezij, titan, litij…) i teške (olovo, bakar, volfram, cink, nikl) metale. Nemetali se dijele na prirodne (kamen, azbest, drvo, glina…) i vještačke (staklo, polimer, keramika…) materijale. Kompoziti su mješavine materijala, a oni mogu biti česticama ojačani kompoziti, vlaknima ojačani kompoziti, laminati, sendvič materijali…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Koje su najvažnije karakteristike osnovnih grupa materijala?
A

Osnovne grupe materijala su metali, polimeri, keramika i kompoziti. Pozitivne osobine metala su to što su žilavi, kruti, otporni na habanje dobri provodnici, plastični, zavarljivi, dobro se liju i lako se konstruiše pomoću njih, ali su zato podložni koroziji, imaju relativno nisko tališta (maks. 1000 stepeni), velika specifična težina i jako loše prigušenje vibracija. Polimeri su lagani, fleksibilni, korozivno postojani, dobri prigušivači vibracija, jednostavni i jeftini za proizvodnju, neograničeno slobodni pri konstruiranju, ali su zato niske čvrstoće, mekani, kruti, lako se habaju i lako zapaljivi.
Keramika je otporna na koroziju, habanje i visoke temperature, ima dobre izolacione osobine, i nisku gustinu, ali je zato jako krta, teška za proizvodnju i obrađivanje te jako problematična prilikom spajanja i konstruktivnom oblikovanju. Kompoziti su materijali čije osobine možemo prilagođavati našim potrebama, ali zato su jako skupi za proizvodnju i ne koriste se u velikim količinama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Koji su pomoćni materijali za proizvodnju i obradu mašinskih elemenata?
A

Pomoćni materijali za proizvodnju i obradu mašinskih elemenata su sredstva za hlađenje i podmazivanje (voda, ulja, emulzije), sredstva za poliranje (korund, paste, tocila), sredstva za čišćenje (voda, rastvarači, deterdženti), pomoćni materijali za lemljenje, lijepljenje i zavarivanje (lemovi, topitelji, elektrode, zaštitni gasovi) i materijali za površinsku zaštitu (boje, lakovi, premazi, prajmeri)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Koji su pomoćni materijali za pogon i održavanje mašina i mašinskih postrojenja?
A

Pomoćni materijali za pogon i održavanje mašina i mašinskih postrojenja su goriva (dizel, biodizel, benzin, kerozin), maziva (ulja, masti, grafit), voda i zrak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Koja energija je potrebna za rad mašinskih postrojenja?
A

Energija potrebna za rad mašinskih postrojenja je električna, toplotna i mehanička.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Kakva opterećenja mašinskih elemenata obično mogu biti i šta je zadatak projektanta u vezi sa opterećenjima mašinskih elemenata?
A

Opterećenja mašinskih elemenata su obično kombinovana, a zadatak projektanta jeste da uoči sva eventualna opterećenja, da ih razvrsta na primarna i zanemariva i da na osnovu njih odabere odgovarajući materijal.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Koji proces moramo da prođemo kako bi kvalitetno odabrali materijal koji ćemo koristiti za našu konstrukciju?
A

Aktivnosti koje moramo provesti kako bi pravilno odabrali odgovarajući materijal su: objašnjavanje problema koje podrazumjeva definisanje zahtjeva koje tražimo od materijala, izvještaja o havarijama, raznih analiza funkcionalnosti, pouzdanosti, troškova i dr, sljedeći korak jeste traženje rješenja u kojem tražimo kataloge materijala, tehničke norme i propise, razgovaramo sa ekspertima i dr, nakon toga ulazimo u analizu materijala gdje vršimo razne proračune, eksperimente, poređenja i dr. te na kraju donosimo odluku i ocjenu samih materijala i vršimo krajnji odabir.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Koje su prilike kada intenzivno razmišljamo o izboru materijala?
A

To su prilike kada razvijamo novi proizvod, poboljšavamo postojeći, nakon havarije, pri raznim izmjenama konstrukcija, pogonskih uslova, procesa izrade i proizvodnje i pri izmjeni strukture troškova (samo kada izmjene donose financijsko poboljšanje veće od 20%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Šta su materijali?
A

Materijali su materije potrebne za nastanak korisnih konstrukcija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Koja je podjela materijala u sedam osnovnih grupa?
A

To su kompoziti, metali, keramika, guma, polimeri, drvo, staklo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Šta je atom, ko je otkrio model atoma i od čega se sastoji atom?
A

Atom je najsitniji dio materije sa svojstvima karakterističnim za element. Model atoma koji se danas prihvata postavio je Rutherford 1913. godine, a dopunio Bor. Atomi se sastoje od protona, neutrona i elektrona. Broj protona u jezgru se naziva atomski broj (Z) i on određuje hemijske osobine elementa, broj neutrona naziva se neutronski broj (N). Broj protona jednak je rednom broju hemijskog elementa. Broj neutrona se računa kao razlika atomske težine atoma tog elementa (A) tj. masenog broja i broja protona po formuli N=A-Z. Jezgro atoma je nosilac mase i s obzirom da ima veoma mali prečnik, reda 10-14, veoma je velike gustine, dok elektroni imaju masu koja iznosi samo 1/1800 dio mase protona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Šta je atomski broj?
A

Atomski broj pokazuje broj protona u jezgru atoma i u neutralnom atomu. Atomski broj možemo naći u periodnom sistemu elemenata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Šta je atomska masa?
A

Relativna atomska masa je masa elementa u gramima odnosno 6,023*1023 atoma (Avogadrov broj) tog elementa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Kakva je elektronska struktura atoma?
A

Atomi se sastoje od glavnih ljuski velikih gustina koje su ustrojene prema zakonima kvantne mehanike. Postoji sedam glavnih ljuski, a svaka ljuska može da sadrži maksimalan broj elektrona shodno formuli 2n2 gdje „n“ predstavlja kvantni broj (prva ljuska ima n=1 pa u njoj imamo maksimalno 211 elektrona tj. 2 takva, u drugoj 222=8, pa 233, pa 244…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. Kakva je kovalentna veza?
A

Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkog elektronskog para između atoma sa malim razlikama u elektronegativnosti i koji su blizu jedan drugom u periodnom sistemu elemenata. Materijali nastali kovalentnom vezom se uglavnom ponašaju kao izolatori i slabi provodnici toplote, a na sobnoj temperaturi se javljaju čvrstom, tečnom i gasovitom agregatnom stanju. Sama kovalentna veza dešava se između atoma nemetala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q
  1. Šta je kristalna struktura metala?
A

Kristalna struktura metala podrazumjeva raspored atoma ili molekula unutar kristalne rešetke koji
izrađuju čvrsto tijelo (metali, legure, neke keramike).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q
  1. Šta su parametri rešetke?
A

Parametri rešetke predstavljaju pomjeranje tačke u tri različita smjera kojim se formira oblik
prostorne rešetke.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. Koje su osnovne kristalne rešetke u koje se grupišu metali?
A

Većina glavnih metala (oko 90%) kristališe se u tri gusto složene kristalne strukture, a to su prostorne-centrirana kubna rešetka, površinski centrirana kubna rešetka i gusto složena heksagonalna rešetka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q
  1. Šta je FSA?
A

FSA ili faktor slaganja atoma jeste količnik zapremine atoma u osnovnoj ćeliji i zapremine osnovne ćelije. Kod prostorno-centrirane kubne rešetke on je 0.68Δ, kod površinski-centrirane kubne rešetke on je 0,74Δ

22
Q
  1. Šta je kristalizacija?
A

Kristalizacija je proces prelaza rastopljenog metala i legura u čvrsto stanje. Kod čvrstog metala atomi osciluju po tačno utvrđenim položajima rešetki, dok u tečnom stanju atomi su slobodni.

23
Q
  1. Kako se dijeli očvršćavanje metala i legura?
A

Dijeli se u dva elementarna procesa, a to su obrazovanje stabilnih klica u rastopu i rast klica u kristale i obrazovanje kristalne strukture.

24
Q
  1. Objasni sam proces kristalizacije?
A

Što se tiče samog proces kristalizacije on počinje na temperaturi očvršćavanja na kojoj nastaje slaganje atoma u kristalografske rešetke treba znati i da je struktura u blizini tačke topljenja veoma bliska strukturi čvrstog metala. Suštinska razlika jeste u tome što kod čvrstog stanja atomi samo osciluju po tačno utvrđenim putanjama, a u tečnom stanju se dešava periodično premještanje grupe atoma iz jednog dijela u drugi dio rešetke.

25
Q
  1. Od čega zavisi oblik zrna poslije očvršćavanja metala, šta je homogeno, a šta heterogeno
    stvaranje klica?
A

Oblik koji svako zrno dobiva poslije očvršćavanja metala zavisi od više faktora od kojih su najznačajniji termički gradijenti. Homogeno i heterogeno stvaranje klica su dva glavna mehanizma putem kojih nastaju klice.

26
Q
  1. Objasni homogeno stvaranje klica?
A

U homogenom stvaranju klica metal sam obezbjeđuje atome za obrazovanje klica. Kad se čisti tečni metal ohladi ispod svoje ravnotežne temperature očvršćavanja u dovoljnom stepenu, stvaraju se mnogobrojne homogene klice međusobnim vezivanjem sporo krećućih atoma. A stvaranje homogenih klica obično zahtijeva znatnu veličinu pothlađena.

27
Q
  1. Objasni heterogeno stvaranje klica?
A

Heterogeno stvaranje klica je ono koje nastaje u tečnosti na površinama njene posude, ne rastvorenim nečistoćama ili drugom materijalu sa strukturo koja snižava kritičnu slobodnu energiju koja se zahtjeva za obrazovanje stabilne klice.

28
Q
  1. Šta je entalpija?
A

Entalpija je u termodinamici mjera za unutarnji sadržaj toplotne energije.

29
Q
  1. Šta je entropija?
A

Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće neuređenosti.

30
Q
  1. Objasni zrnastu strukturi industrijskih odlivaka.
A

Struktura odlivka zavisi od više tehnoloških faktora kao što su temperatura podhlađivanja, brzina hlađenja, pravci odvođenja toplote, postojanje ne istopljenih čestica (centri za kristalizaciju), kretanje rastopljenog metala…

31
Q
  1. Šta su tačkaste greške?
A

Tačkaste greške su praznine na kojima nedostaje atom, a mogu nastati u toku očvršćavanja kao rezultat u poremećaju u toku rasta kristala ili se mogu stvoriti preraspodjelom atoma u postojećem kristalu zbog pokretljivosti atoma

32
Q

oje dislokacije razlikujemo i koje su dvije glavne grupe dislokacija?

A

Razlikuju se pozitivne i negativne dislokacije, a dvije glavne grupe dislokacija su ivična i zavojna, kao i kombinovana koja je mješavina ivične i zavojne dislokacije.

33
Q
  1. Šta su granice zrna (ravanske greške)?
A

Granice zrna su površinski poremećaji u polikristalničnim metali koji razdvajaju zrna različitih orijentacija. Sam oblik zrna je ograničen rastom susjednih zrna.

34
Q
  1. Šta su granice dvojnikovanja?
A

To su koherentni dijelovi kristala simetrično deformisani u odnosu na liniju dvojnikovanja.

35
Q
  1. Šta su granice zrna pod malim, a šta pod velikim uglom?
A

Granice zrna pod malim uglom su djelimično koherentna odstupanja gdje odstupanja nastaju uslijed dislokacija i iznosi maksimalno 15 stepeni, dok su granice zrna pod velikim uglom one kod kojih nema koherentnosti rešetke.

36
Q
  1. Kakve mogu biti granice kristala u zavisnosti od kristalne građe?
A

Mogu biti koherentne, djelimično koherentne i ne koherentne.

37
Q
  1. Kako se difuzija dešava shodno agregatnom stanju u kojem se odvija? (Navedi primjere)
A

Difuzija u okruženjima sa gasovitim agregatnim stanjem se odvija nesmetano i jako brzo (npr. širenje duhanskog dima), u tečnom okruženju difuzija je nešto sporija nego u gasovitom okruženju (npr. širenje boje unutar vode), u čvrstom okruženju difuzija atoma je jako ograničena zbog vezivanja za ravnotežne položaje.

38
Q
  1. Šta su termičke oscilacije?
A

Termičke oscilacije su pojave koje nastaju u čvrstim tijelima i omogućavaju nekim atomima da se kreću tokom difuzije. Jako su bitne za difuziju atoma metala i legura jer većina reakcija u čvrstom stanju uključuje kretanje atoma. Neki primjeri su taloženje sekundarne faze iz čvrstog rastvora, stvaranje klica, rast novih zrna pri rekristalizaciji hladno obrađenog metala.

39
Q
  1. Kada se atomi mogu kretati unutar kristalnih rešetki i koji uvjet za olakšano kretanje atoma?
A

Atomi se mogu kretati unutar kristalnih rešetki kada postoji dovoljna aktivaciona energija i ako postoje praznine ili druge greške u kristalnoj rešetki, a uvjet za olakšano kretanje atoma jeste povišena temperatura.

40
Q
  1. Kako može nastati difuzija i koji faktori utiču na brzinu difuzije?
A

Može nastati mehanizmom praznina u čvrstim rastvorima, a na brzinu difuzije utiče veličina atoma i razlika u energiji veza između atoma

41
Q
  1. Šta je intersticijski mehanizam difuzije?
A

Intersticijski mehanizam difuzije atoma u kristalnim rešetkama nastaje kad se atomi kreću od jednog intersticijskog mjesta u drugo susjedno intesticijsko mjesto bez trajnog pomjeranja nekog od atoma u osnovnoj kristalnoj rešetki.

42
Q
  1. Od čega zavisi difuzija atoma? (Navedi i objasni)
A

Difuzija atoma zavisi od: vrste mehanizma difuzije (difuzija će biti različita u zavisnosti da li je intersticijska (mali atomi u rešetci većih atoma) i supstitucijska(atomi slične veličine)), temperature (ima značajan uticaj), vrste kristalne strukture rešetke (različit FSA), vrste kristalnih grešaka i koncentracije vrste atoma koji vrše difuziju.

43
Q
  1. Šta je difuzija pri nestacionarnom stanju i koji je drugi Fickov zakon?
A

Difuzija pri nestacionarnom stanju je difuzija kod koje se koncentracija rastvorenih atoma u nekoj
tački u x-smjenu povećava.

Drugi Fickov zakon se izražava: 𝐶𝑠−𝐶𝑥 = erf ( 𝑥

) gdje je:

𝐶𝑠−𝐶0 2√𝐷𝑡
Cs – površinska koncentracija elementa u gasu koji difunduje u površinu
C0 – početna ujednačena koncentracija elementa u čvrstom tijelu
Cx – koncentracija elementa na rastojanju x od površine u vremenu t x – rastojanje od površine
D – koeficijent difuzije rastvorenog elementa koji difunduje t – vrijeme

44
Q
  1. Šta je jon?
A

Jon je atom kod kojega je broj elektrona različit od broja protona, dajući mu time negativno
naelektrisan (anion) ili pozitivno naelektrisan (kation

45
Q
  1. Šta je alotropija?
A

Alotropija je sposobnost čistih hemijskih elemenata da postoje u dva ili više različitih pojavnih oblika, nazvanih alotropi tog elementa. Najbolji primjer za to jeste ugljik koji ima četiri poznata alotropa, a to su dijamant, grafit, grafen i klasa fulerena.

46
Q
  1. Koji intersticijski rastvori se mogu nalaziti u rešetki?
A

U rešetki se mogu istovremeno nalaziti bilo zamjenom bilo popunom, dvije ili više vrsta dodatnih
elemenata i tada se govori o trojnim, kvarternim ili kompleksnim čvrstim rastvorima, a u

višekomponentnim legurama mogu nastati i pomiješani čvrsti rastvori zamjene i čvrsti rastvori
popune.

47
Q
  1. Objasni šta je supstitucijski rastvor i njegove karakteristike?
A

Supstitucijski rastvor je rastvor koji obrazuju dva elementa, koji mogu zamijeniti (supstituirati) atome
osnove rastvarača u kristalnoj rešetki.

48
Q
  1. Šta su čvrsti rastvori i koje čvrste rastvore imamo?
A

Čvrsti rastvor je svojstvo metala da u svoje rešetke prima atome drugih metala uslijed čega nastaje vrlo fino miješanje atomske veze, a razlikujemo dva tipa i to su čvrsti rastvor zamjene (supstitucijski) i čvrsti rastvor popune.

49
Q
  1. Šta su hemijska jedinjenja?
A

Hemijska jedinjenja su jedinjenja koja nastaju spajanjem dva ili više elemenata, a odlikuju se sastavom, tipom kristalne rešetke, individualnim svojstvima i stalnom temperaturom kristalizacije. Djele se na jedinjenja metala sa nemetalima i metala sa metalima.

50
Q
  1. Kakvi metali se koriste u mašinogradnji?
A

Prije svega moramo znati da se metali nikad ne koriste u izvornom stanju već uvijek kao legure, mješavine osnovnog elemenata i jedne ili više komponenata zbog toga što su osobine čistih metala jako loše. Strukturna građa legura je znatno složnija od strukturne građe čistog metala i zavisi od načina vezivanja komponenata koje učestvuju u leguri, a u samoj leguri nastaju mehaničke mješavine, čvrsti rastvori, hemijska jedinjenja.

MATERIJALI 1 (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions