Pitanja ILMS

Question 1

1. Pukotine (vrste i opis)?

Answer 1

1. vlačne (tenzijske) - okomite na os minimalnog kompresijskog stresa. Otvorene pukotine koje su ispunjene materijalnom *(vlak je manji pa je kao asocijacija da je minimalni komp. stres)
2. (po)smične pukotine- sijeku se po osi b te zatvaraju oštar kut prema osi a. Za ove pukotine su često vezana rudna tijela
3. tlačne (relasacijske)- okomite na os maksimalnog kompresijskog stresa kada njegovo djelovanje prestane. Ove pukotine su zatvorene i zbijene

Question 2

2. Razlikovanje granitnih ležišta na rudonosne i sterilne

Answer 2

1. Uvrđivanje stvarne veličine i oblika intruzivnog tijela (geofizika, bušenje)
2. Određivanje odnosa stijenskih masa pojedinih faza
3. Istraživanje intruzivnog aparata (dovodnog kanala)
4. Proučavanje morfoloških karakteristika krovinskog dijela intruziva i krovinskih dijelova pojedinih faza
5. Određivanje dubine intruziva u odnosu na današnji horizont otkrivenosti

Question 3

3. Kada se utvrdi da je neki granitni kompleks potencijalno rudonosan tada treba voditi računa o?

Answer 3

a. U okviru jednog plutona najinteresantniji su oni dijelovi koji su nalaze iznad dovodnog kanala jer su i rudonosne otopine koristile putove koje je koristila magma
b. Za ležišta koja nastaju iznad plutona neophodno je da je još uvijek sačuvana krovina dovoljne debljine
c. Većina štokverknih ležišta nastaje direktno u krovini iznad granitskog masiva. To znači da su interesantni ne samo vanjski rubovi granitnog kompleksa već i u samom masivu graniti ranijih faza mogu predstavljati krovinu kasnijim rudonosnim fazama

Question 4

4. Zašto moramo istraživati jalovinske minrale?

Answer 4

a. Zbog genetske povezanosti s rudnim mineralima
b. Zbog razumijevanja sastava rudonosnih fluida
c. U jalovinskim mineralima provodi se istraživanje fluidnih inkluzija i izotopnih istraživanja
d. Njihov nalaz može biti koristan kao putokaz za prepoznavanje rudonosnih struktura i potencijalno orudnjenih zona
e. Neke specifične asocijacije
i. Kvarc čađavac – uran
ii. Apatit – magnetit
iii. Fluorit – olovo i cink
iv. Barit – olovo, srebro i bakar
v. Turmalin, topaz – kasiterit
vi. Arsenopirit – kositar, volfram i zlato

Question 5

5. Ležišta vezana uz magmatske procese mogu biti

Answer 5

Ležišta grajzena
Skarnarska ležišta
Porfirna ležišta
Polimetalna žična ležišta
Sumporom bogata epitermalna ležišta
Sumporom siromašna epitermalna ležišta
Vulkanogena ležišta masivnih sulfida

Question 6

6. Uparite pojmove: hidroliza, dekarbonizacija, silikacija, silifikacija

Answer 6

a. Hidroliza – prijelaz feldspata u tinjce ili minerale glina
b. Dekarbonacija – iz vapnenca ili dolomita nastaju silikati i oksidi
c. Silikacija – nastajanje nekog silikatnog minerala (ne kvarca ili neke njegove polimorfne modifikacije)
d. Silifikacija – nastaje kvarca ili neke njegove polimorfne modifikacije

Question 7

7. Alteracija, što je i kako nastaje

Answer 7

a. Alteracija je svaka promjena u mineralnom sastavu stijene uzrokovana posredstvo fizičkih i kemijskih čimbenika, a naročito djelovanjem hidrotermalnih fluida
b. Alteracija može nastati kao rezultat
i. Dijageneze u sedimentima (npr. Dolomitizacija vapnenca u Mississippi Valley ležištima)
ii. Regionalnih procesa npr. Metamorfizma (sosoritizacija)
iii. Postmagmatskih ili postvulkanskih procesa (npr. Hlađenje bazaltnih stijena)
iv. Trošenja uslijed djelovanja meteorskih voda
v. Direktnih procesa mineralizacija (npr. Alteracija asocirana s PCD)
c. Proces hidrotermalne alteracije često se može zamijeniti s drugim procesima alteracije

Question 8

Prospekcijske indicije

Answer 8

1. alterirane zona oko rudnog tijela,
2. rudni izdanci i tragovi starog rudaranja
3. elementarni indikatori
4. mineralni indikatori
5. geokemijske anomalije
6. geofizičke anomalije
7. geomorfološke karakteristike

Question 9

9. Priroda alteracijskih produkata ovisi o?

Answer 9

1. tipu stijene domaćina
2. sastavu fluida
3. temperaturi i tlaku kod kojih se rakcija odvijala

Question 10

10. Što podrazumijevamo pod pojmovima paragenetske i agenetske veze

Answer 10

a. Paragenetske veze – taljevina iz koje je nastala neka magmatska stijena i rudonosni fluid vode podrijetlo iz zajedničkog magmatskog ognjišta, pri čemu prostorna povezanosti ovisi od strukturne kontrole i vremenske povezanosti magmatizma i orudnjenja
b. Npr. Hidrotermalne žice na Motajici s galenitom, tetraedritom, hematitom, cerusitom, kovelinom i getitom u metasedimentima u koje su intrudirali granitoidi tijekom eocena (kolizija)
c. Agenetske veze – prostorno blisko smještena rudna ležišta i magmatski kompleksi nemaju genetske veze. Npr. Kad rudonosni fluid koristi iste puteve koje su u nekoj ranijoj metalogenoj epohi koristile magmatske taljevine

Question 11

11. Što su metalogene provincije, primjer?

Answer 11

a. Specifična područja na kojima se nalaze ležišta nekog metala ili asocijacije metala (zonalna distribucija različitih metalnih ležišta) nazivaju se metalogene provincije. Primjer 1. Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi predstavljaju metalogenu provinciju koja se pruža od istočne Švicarske, kroz Austriju, do granice s Mađarskom.
Primjer 2. Metalogene provincije s ležištima kositra

Question 12

12. Nabroji tektonsko-stratigrafske jedinice u Dinaridima (4)

Answer 12

a. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma
b. Pasivni kontinentalni rub (karbonatno-klastične naslage – Bosanski fliš)
c. Dinaridski ofioliti
d. Aktivni kontinentalni rub (oliostostrome i melanž; Sava-Vardar zona)

Question 13

13. Objasnite glinovite stijene kao domaćine za konkordantna rudna tijela. Primjer konkondartnog rudnog tijela

Answer 13

a. Prostiru se na velikom području i stijene su domaćini za sulfidna ležišta baznih metala
b. Primjer Kupreshifer u Njemačkoj i Sulivan Britanska Kolumbija

Question 14

14. Nabrojati kontrole faktore i opisat

Answer 14

Kontrolni faktori: lokalni, regionalni i globalni
Primjeri kontrolnih faktora:
1. magmatksa ležišta: u prostornoj i genetskoj vezi s bazičnim i ultrabazičnim magmatskim stijenama (globalni kontrolni faktor)
2. ležišta kromita: mogu nastati u peridotitnim i gabro-peridotitnim stijenama (regionalni k.f.)
3. ležišta kromita nastala u okivru alpinotinih ultabazičnih kompleksa: najčešće u baznim zonama dunita (lokalni faktor)

Question 15

15. Uparite pojmove

Answer 15

a. Kalijska ili biotit-ortoklas alteracija
i. Proces se odvija kod povišenih K+ / H+ vrijednosti
b. Filitska alteracija
i. K+/H+ je u polju sericita i dolazi do jakog izluživanja svih alkalija osim kalija
c. Argilitska alteracija
i. Nastaje kod relativno niskih temperatura i niskog K+/H+ odnosa

Question 16

16. Navedite barem po tri karakteristike za lokalne i regionalne rasjede

Answer 16

a. Lokalni nastaju iz regionalnih rasjednih struktura u pripovršinskim dijelovima zemlje, imaju paralelan, dijagonalan ili okomit položaj u odnosu na regionalne. Najpovoljniji su one lokalne rasjedne strukture koje nemaju povezanost s površinom već završavaju ispod zemljine površine
b. Regionalni imaju veliku dužinu i do nekoliko tisuća kilometara, veliku dubinu, do nekoliko stotina metara, koriste kao dovodni kanali magmi i rudonosnim otopinama koje dolaze i iz litosfere i gornjeg omotača

Question 17

17. Odabir potencijalnog ležišta

Answer 17

a. Odabir potencijalnog cilja istraživanja
i. Ispitivanje potencijalnih tržišta za određenu mineralnu sirovinu, kretanje cijena mineralne sirovine na tržištu, izrada troškovnika istraživanja
ii. Preliminarno ispitivanje
1. Proučavanje literature, satelitskih i avio snimaka s ciljem udabira i selekcije pogodnih područja za istraživanje određene mineralne sirovine; preliminarna terenska istraživanja; pridobivanje dozvola za koncesiju; istraživanja iz zraka (helikopter); geološko kartiranje; geokemijska istraživanja; geofizička istraživanja
iii. Početno istraživanje
1. Detaljno geološko kartiranje, detaljno geokemijsko istraživanje, detaljno geofizičko istraživanje, izrada istražnih jaraka, rovova i jama; ograničeno bušenje; izrada prvih kemijskih analiza
iv. Detaljno istraživanje
1. Bušenje, detaljna mineraloška, kemijska i tehnološka ispitivanja rude

Question 18

18. Što je alteracija?

Answer 18

a. Alteracija je svakakva promjena u mineralnom sastavu stijene uzrokovana fizičkim i kemijskim čimbenicima, a naročito djelovanjem hidrotermalnih fluida. Može nastati uslijed djelovanja meteroskih voda i direktnim procesima mineralizacije.